tag:blogger.com,1999:blog-35577221964381932932024-03-14T11:23:04.761+01:00Serbia SOSLook, Serbia Is A Beautiful, Friendly and Brave Country. Serbia has history, science, music, poetry ... We want to show you a rich country full of treasure...Serbia SOShttp://www.blogger.com/profile/16633553286927947267noreply@blogger.comBlogger164125tag:blogger.com,1999:blog-3557722196438193293.post-77879156612591900462014-05-24T13:48:00.000+02:002014-05-24T14:03:08.877+02:00Serbia need you help #SerbiaFloods #BosniaFloods <div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div style="color: #370720; font-family: Verdana, Geneva, sans-serif; font-size: 15px; line-height: 22.399999618530273px; margin-bottom: 10px; margin-top: 10px; padding: 0px;">
<div class="separator" style="background-color: white; clear: both; text-align: center;">
</div>
<strong style="background-color: #f3f3f3; margin: 0px; padding: 0px;"><table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="-webkit-box-shadow: rgba(0, 0, 0, 0.0980392) 1px 1px 5px; background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 1px solid rgb(148, 12, 101); box-shadow: rgba(0, 0, 0, 0.0980392) 1px 1px 5px; color: #4c1130; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 14px; margin-left: auto; margin-right: auto; padding: 5px; position: relative; text-align: center;"><tbody>
<tr><td><div class="separator" style="clear: both;">
<a href="http://1.bp.blogspot.com/-mtr3jFN9k_A/U3yR1nH8ZvI/AAAAAAAAPHU/yvb6tK-_cJY/s1600/pomozimo.jpg" imageanchor="1" style="color: #ff9900; margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-decoration: none;"><img border="0" src="http://1.bp.blogspot.com/-mtr3jFN9k_A/U3yR1nH8ZvI/AAAAAAAAPHU/yvb6tK-_cJY/s1600/pomozimo.jpg" height="360" style="-webkit-box-shadow: rgba(0, 0, 0, 0.0980392) 0px 0px 0px; background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: none; box-shadow: rgba(0, 0, 0, 0.0980392) 0px 0px 0px; padding: 0px; position: relative;" width="640" /></a></div>
<br />
<br />
<a href="http://3.bp.blogspot.com/-kyuViOKLjeM/U3u21Y70cQI/AAAAAAAAPGw/3JeaabSG_xg/s1600/10269352_10152241947423197_4285546803297815148_n.jpg" imageanchor="1" style="color: #ff9900; margin-left: auto; margin-right: auto; text-decoration: none;"><img alt="#SerbiaNeedsHelp Join me and let's help my friends in their time of need. #Poplave #HelpSerbia" border="0" src="http://3.bp.blogspot.com/-kyuViOKLjeM/U3u21Y70cQI/AAAAAAAAPGw/3JeaabSG_xg/s1600/10269352_10152241947423197_4285546803297815148_n.jpg" height="320" style="-webkit-box-shadow: rgba(0, 0, 0, 0.0980392) 0px 0px 0px; background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: none; box-shadow: rgba(0, 0, 0, 0.0980392) 0px 0px 0px; padding: 0px; position: relative;" title="#SerbiaNeedsHelp Join me and let's help my friends in their time of need. #Poplave #HelpSerbia" width="640" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="font-size: 11px;"><span style="color: #333333; font-family: Helvetica, Arial, 'lucida grande', tahoma, verdana, arial, sans-serif; line-height: 18px; text-align: left;">Join me and let's help my friends in their time of need. </span></td></tr>
</tbody></table>
<strong style="margin: 0px; padding: 0px;"></strong><span style="color: #cc0000; font-family: 'Courier New', Courier, monospace; font-size: medium;"><span style="line-height: 20px;">PayPal acconut </span><a class="_58cn" data-ft="{"tn":"*N","type":104}" href="https://www.facebook.com/hashtag/serbia" style="color: #ff9900; cursor: pointer; line-height: 20px; text-decoration: none;">#Serbia</a><span style="line-height: 20px;"> need your help! </span><a class="_58cn" data-ft="{"tn":"*N","type":104}" href="https://www.facebook.com/hashtag/serbianfloods" style="color: #ff9900; cursor: pointer; line-height: 20px; text-decoration: none;">#SerbianFloods</a><span style="line-height: 20px;"> </span><a class="_58cn" data-ft="{"tn":"*N","type":104}" href="https://www.facebook.com/hashtag/poplave" style="color: #ff9900; cursor: pointer; line-height: 20px; text-decoration: none;">#poplave</a></span></strong><br />
<strong style="margin: 0px; padding: 0px;"><span style="background-color: #f3f3f3; color: #cc0000; font-family: 'Courier New', Courier, monospace; font-size: medium;"><span style="line-height: 20px;"></span><a href="http://www.floodrelief.gov.rs/eng/" rel="nofollow nofollow" style="color: #ff9900; cursor: pointer; line-height: 20px; text-decoration: none;" target="_blank">http://www.floodrelief.gov.rs/eng/</a></span></strong><br />
<div style="font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 14px;">
<strong style="background-color: #f3f3f3; margin: 0px; padding: 0px;"><br /></strong>
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://3.bp.blogspot.com/-Cvlx3EZ0EUM/U4CIaGeXGEI/AAAAAAAAB1M/_UoyU5iukOA/s1600/BosniaFloods.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="http://3.bp.blogspot.com/-Cvlx3EZ0EUM/U4CIaGeXGEI/AAAAAAAAB1M/_UoyU5iukOA/s1600/BosniaFloods.jpg" height="480" width="640" /></a></div>
<strong style="background-color: #f3f3f3; margin: 0px; padding: 0px;"><br />ŽIRO RAČUNI ZA POMOĆ (dinarski i devizni računi Vlade Srbije za pomoć ugroženima):</strong></div>
</div>
<ul style="color: #370720; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 14px; line-height: 22.399999618530273px; list-style-type: none; margin: 0px; padding: 10px 0px 0px;">
<li style="background-image: url(http://b92s.net/v4/img/new/li-bg.gif); background-position: 3px 10px; background-repeat: no-repeat; margin: 0px 0px 12px; padding: 0px 0px 0px 10px;"><span style="background-color: #f3f3f3;"><strong style="margin: 0px; padding: 0px;">Dinarski račun: </strong>840-3546721-89. <strong style="margin: 0px; padding: 0px;">Svrha uplate: </strong>Otklanjanje posledica vanrednih okolnosti - poplave.</span></li>
<li style="background-image: url(http://b92s.net/v4/img/new/li-bg.gif); background-position: 3px 10px; background-repeat: no-repeat; margin: 0px 0px 12px; padding: 0px 0px 0px 10px;"><span style="background-color: #f3f3f3;"><strong style="margin: 0px; padding: 0px;">Devizni račun:</strong> 01-504619-100193230-000000-0000, namenski devizni račun za uplatu sredstava za otklanjanje posledica od poplava</span></li>
<li style="background-image: url(http://b92s.net/v4/img/new/li-bg.gif); background-position: 3px 10px; background-repeat: no-repeat; margin: 0px 0px 12px; padding: 0px 0px 0px 10px;"><span style="background-color: #f3f3f3;"><strong style="margin: 0px; padding: 0px;">Za slanje iz inostranstva:</strong> Uputstvo <a href="http://www.srbija.gov.rs/pages/popupimage_popup.php?id=209921" style="color: #333366; font-weight: bold; margin: 0px; padding: 0px; text-decoration: none;">na sajtu Vlade Srbije</a>.</span></li>
<li style="background-image: url(http://b92s.net/v4/img/new/li-bg.gif); background-position: 3px 10px; background-repeat: no-repeat; margin: 0px 0px 12px; padding: 0px 0px 0px 10px;"><span style="background-color: #f3f3f3;"><strong style="margin: 0px; padding: 0px;">OTVOREN SMS BROJ ZA POMOĆ (za sve mreže, cena 100 dinara): </strong>1003</span></li>
</ul>
<span style="background-color: #f3f3f3;"><strong style="color: #370720; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 14px; line-height: 22.399999618530273px; margin: 0px; padding: 0px;">CRVENI KRST - UPLATE IZ INOSTRANSTVA, DEVIZNA SREDSTVA: </strong><span style="color: #370720; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 14px; line-height: 22.399999618530273px;">Sve instrukcije na ovom linku -</span><a href="http://www.redcross.org.rs/arhiva__2441" style="color: #333366; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 14px; font-weight: bold; line-height: 22.399999618530273px; margin: 0px; padding: 0px; text-decoration: none;">www.redcross.org.rs</a><span style="color: #370720; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 14px; line-height: 22.399999618530273px;"> </span></span><br />
<span style="background-color: #f3f3f3;"><br style="color: #370720; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 14px; line-height: 22.399999618530273px; margin: 0px; padding: 0px;" /></span>
<span style="background-color: #f3f3f3;"><strong style="color: #370720; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 14px; line-height: 22.399999618530273px; margin: 0px; padding: 0px;">PAYPAL ZA UPLATE: </strong><span style="color: #370720; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 14px; line-height: 22.399999618530273px;">Otvoren PayPal račun za humanitarnu pomoć </span><a href="http://www.mfin.gov.rs/floodrelief@gov.rs" style="color: #333366; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 14px; font-weight: bold; line-height: 22.399999618530273px; margin: 0px; padding: 0px; text-decoration: none;">floodrelief@gov.rs</a><span style="color: #370720; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 14px; line-height: 22.399999618530273px;">. </span><a href="http://www.mfin.gov.rs/newsitem.php?h=1&id=9785" style="color: #333366; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 14px; font-weight: bold; line-height: 22.399999618530273px; margin: 0px; padding: 0px; text-decoration: none;">Donate dugme na ovoj adresi.</a></span><br />
<div style="color: #370720; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 14px; line-height: 22.399999618530273px; margin-bottom: 10px; margin-top: 10px; padding: 0px;">
</div>
<div class="stevafix" style="color: #370720; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 14px; line-height: 22.399999618530273px; margin-bottom: 10px; margin-top: 10px; padding: 0px;">
</div>
<div style="color: #370720; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 14px; line-height: 22.399999618530273px; margin-bottom: 10px; margin-top: 10px; padding: 0px;">
<strong style="background-color: #f3f3f3; margin: 0px; padding: 0px;">ŽIRO RAČUN ZA POMOĆ (Grad Beograd):</strong></div>
<ul style="color: #370720; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 14px; line-height: 22.399999618530273px; list-style-type: none; margin: 0px; padding: 10px 0px 0px;">
<li style="background-image: url(http://b92s.net/v4/img/new/li-bg.gif); background-position: 3px 10px; background-repeat: no-repeat; margin: 0px 0px 12px; padding: 0px 0px 0px 10px;"><span style="background-color: #f3f3f3;"><strong style="margin: 0px; padding: 0px;">Namenski devizni račun:</strong> 01-504103-100000300-000000-0000 - Grad Beograd - Sekretarijat za finansije. <strong style="margin: 0px; padding: 0px;">IBAN: </strong>RS35908504103000030058. Instrukcije za uplatu su na sajtu Grada Beograda, na adresi <a href="http://www.beograd.rs/download.php/documents/devizniracunipomoc.pdf" style="color: #333366; font-weight: bold; margin: 0px; padding: 0px; text-decoration: none;">www.beograd.rs</a>.</span></li>
</ul>
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="-webkit-box-shadow: rgba(0, 0, 0, 0.0980392) 1px 1px 5px; background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 1px solid rgb(148, 12, 101); box-shadow: rgba(0, 0, 0, 0.0980392) 1px 1px 5px; color: #4c1130; font-family: Verdana, Geneva, sans-serif; font-size: 15px; line-height: 21.559999465942383px; margin-left: auto; margin-right: auto; padding: 5px; position: relative; text-align: center;"><tbody>
<tr><td><a href="http://2.bp.blogspot.com/-06QKI-phRTo/U3u1H9mkneI/AAAAAAAAPGY/9yNwPp6r9xI/s1600/1400521180002-AFP-529930454.jpg" imageanchor="1" style="background-color: #f3f3f3; color: #ff9900; margin-left: auto; margin-right: auto; text-decoration: none;"><img alt="SerbianFloods Obrenovac" border="0" src="http://2.bp.blogspot.com/-06QKI-phRTo/U3u1H9mkneI/AAAAAAAAPGY/9yNwPp6r9xI/s1600/1400521180002-AFP-529930454.jpg" height="480" style="-webkit-box-shadow: rgba(0, 0, 0, 0.0980392) 0px 0px 0px; background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: none; box-shadow: rgba(0, 0, 0, 0.0980392) 0px 0px 0px; padding: 0px; position: relative;" title="Obrenovac under water" width="640" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="font-size: 12px;"><span style="background-color: #f3f3f3;">Obrenovac 2014.</span></td></tr>
</tbody></table>
<span style="background-color: #f3f3f3;"><span style="color: #370720; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 14px; line-height: 22.399999618530273px;">Informacije o pomoći možete dobiti putem telefona Kol-centra MUP-a Srbije: </span><strong style="color: #370720; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 14px; line-height: 22.399999618530273px; margin: 0px; padding: 0px;">+ 381 11 312 0741 + 381 11 312 0741+ 381 11 312 0739 + 381 11 312 0739+ 381 11 312 9939 + 381 11 312 9939+ 381 11 312 0742 + 381 11 312 0742+ 381 11 312 0646 + 381 11 312 0646</strong><span style="color: #370720; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 14px; line-height: 22.399999618530273px;">. Ili na mejl:</span><strong style="color: #370720; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 14px; line-height: 22.399999618530273px; margin: 0px; padding: 0px;">pomoc.vanrednasituacija@mup.gov.rs</strong><span style="color: #370720; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 14px; line-height: 22.399999618530273px;"> </span></span><br />
<span style="background-color: #f3f3f3;"><span style="color: #370720; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 14px; line-height: 22.399999618530273px;"><br /></span><span style="color: #370720; font-family: Verdana, Geneva, sans-serif; font-size: 15px; line-height: 21.559999465942383px;"></span></span>
<br />
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="-webkit-box-shadow: rgba(0, 0, 0, 0.0980392) 1px 1px 5px; background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 1px solid rgb(148, 12, 101); box-shadow: rgba(0, 0, 0, 0.0980392) 1px 1px 5px; color: #4c1130; font-family: Verdana, Geneva, sans-serif; font-size: 15px; line-height: 21.559999465942383px; margin-left: auto; margin-right: auto; padding: 5px; position: relative; text-align: center;"><tbody>
<tr><td><a href="http://1.bp.blogspot.com/-knUcaNBEUNM/U3u2BoiOYOI/AAAAAAAAPGg/rU4mwG4QXTw/s1600/10269533_10152236332623197_6017004581234345134_n.jpg" imageanchor="1" style="background-color: #f3f3f3; color: #ff9900; margin-left: auto; margin-right: auto; text-decoration: none;"><img alt="#SerbiaNeedsHelp Join us and let's help our friends in their time of need. #Poplave #HelpSerbia" border="0" src="http://1.bp.blogspot.com/-knUcaNBEUNM/U3u2BoiOYOI/AAAAAAAAPGg/rU4mwG4QXTw/s1600/10269533_10152236332623197_6017004581234345134_n.jpg" height="480" style="-webkit-box-shadow: rgba(0, 0, 0, 0.0980392) 0px 0px 0px; background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: none; box-shadow: rgba(0, 0, 0, 0.0980392) 0px 0px 0px; padding: 0px; position: relative;" title="#SerbiaNeedsHelp Join us and let's help our friends in their time of need. #Poplave #HelpSerbia" width="640" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="font-size: 12px;"><span style="background-color: #f3f3f3;"><br /></span></td></tr>
</tbody></table>
<span style="background-color: #f3f3f3;"><br style="color: #370720; font-family: Verdana, Geneva, sans-serif; font-size: 15px; line-height: 21.559999465942383px;" /></span>
<br />
<ul style="color: #370720; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 14px; line-height: 22.399999618530273px; list-style-type: none; margin: 0px; padding: 10px 0px 0px;">
<li style="background-image: url(http://b92s.net/v4/img/new/li-bg.gif); background-position: 3px 10px; background-repeat: no-repeat; margin: 0px 0px 12px; padding: 0px 0px 0px 10px;"><span style="background-color: #f3f3f3;"><strong style="margin: 0px; padding: 0px;">LEKOVI: </strong>Hitne potrebe za snabdevanje lekovima, saniteskim i medicinskm materijalom na telefone 011/3616-256, 011/3614-540 i mejl <strong style="margin: 0px; padding: 0px;">hitno@zdravlje.gov.rs</strong>.</span></li>
<li style="background-image: url(http://b92s.net/v4/img/new/li-bg.gif); background-position: 3px 10px; background-repeat: no-repeat; margin: 0px 0px 12px; padding: 0px 0px 0px 10px;"><span style="background-color: #f3f3f3;"><strong style="margin: 0px; padding: 0px;">BEOGRAD: </strong>Prihvatni centri - Hala Pionir, Stari DIF, Hotel Slavjia, Hala Pionir, Samački hotel (Batajnički drum), Sajam, SC Banjica, Sportska hala FMP (Čukarica), Hotel Bristol, DIF Košutnjak, Aerodrom Batajnica, Hala Sportova, PMF BEograd, Stadion FK Crvena zvezda, Prihvatilište za odrasle Kumodraška, Rex (Jevrejska 16)</span></li>
<li style="background-image: url(http://b92s.net/v4/img/new/li-bg.gif); background-position: 3px 10px; background-repeat: no-repeat; margin: 0px 0px 12px; padding: 0px 0px 0px 10px;"><span style="background-color: #f3f3f3;"><strong style="margin: 0px; padding: 0px;">NIŠ: </strong><strong style="margin: 0px; padding: 0px;">Crveni Krst </strong>- Obrenovićeva 39 - subota od 8 do 14h. <strong style="margin: 0px; padding: 0px;">Studentski kulturni centar</strong> - Dvorište Univerziteta u Nišu, ulaz iz Šumatovačke ulice - subota od 12-18h. (Zahvaljujemo se ekipi <a href="http://www.juznevesti.com/Servisne-informacije/Lokacije-za-prikupljanje-pomoci-na-jugu-Srbije.sr.html" style="color: #333366; font-weight: bold; margin: 0px; padding: 0px; text-decoration: none;">"Južnih vesti"</a>, posetite njihov sajt za još informacija o punktovima na jugu Srbije).</span></li>
<li style="background-image: url(http://b92s.net/v4/img/new/li-bg.gif); background-position: 3px 10px; background-repeat: no-repeat; margin: 0px 0px 12px; padding: 0px 0px 0px 10px;"><span style="background-color: #f3f3f3;"><strong style="margin: 0px; padding: 0px;">VRANJE: </strong><strong style="margin: 0px; padding: 0px;">Crveni Krst </strong>- Trg Bratsva i jedinstva 22 - dežurstvo 24h - dodatne informacije na telefon: 017 74-16-633</span></li>
<li style="background-image: url(http://b92s.net/v4/img/new/li-bg.gif); background-position: 3px 10px; background-repeat: no-repeat; margin: 0px 0px 12px; padding: 0px 0px 0px 10px;"><span style="background-color: #f3f3f3;"><strong style="margin: 0px; padding: 0px;">KRAGUJEVAC:</strong> Crveni krst, Svetozara Markovića 7, dežurstva od 9h-19h.</span></li>
<li style="background-image: url(http://b92s.net/v4/img/new/li-bg.gif); background-position: 3px 10px; background-repeat: no-repeat; margin: 0px 0px 12px; padding: 0px 0px 0px 10px;"><span style="background-color: #f3f3f3;"><strong style="margin: 0px; padding: 0px;">DIMITROVGRAD</strong>: Opština i Crveni krst prikupljaju pomoć u Sportskoj hali, dežurstva od 7h-19h svaki dan.</span></li>
<li style="background-image: url(http://b92s.net/v4/img/new/li-bg.gif); background-position: 3px 10px; background-repeat: no-repeat; margin: 0px 0px 12px; padding: 0px 0px 0px 10px;"><span style="background-color: #f3f3f3;"><strong style="margin: 0px; padding: 0px;">PARAĆIN</strong>: Zgrada opštine Paraćin, Tome Živanovića bb - kol-centar u Paraćinu 063367100</span></li>
<li style="background-image: url(http://b92s.net/v4/img/new/li-bg.gif); background-position: 3px 10px; background-repeat: no-repeat; margin: 0px 0px 12px; padding: 0px 0px 0px 10px;"><span style="background-color: #f3f3f3;">Spisak punktova i na <a href="http://poplave2014.wordpress.com/2014/05/16/17-5-2014-raspored-lokacija-za-prikupljanje-pomoci/" style="color: #333366; font-weight: bold; margin: 0px; padding: 0px; text-decoration: none;">www.poplave.rs</a> (NAPOMENA: Nisu sve lokacije proverene).</span></li>
<li style="background-image: url(http://b92s.net/v4/img/new/li-bg.gif); background-position: 3px 10px; background-repeat: no-repeat; margin: 0px 0px 12px; padding: 0px 0px 0px 10px;"><span style="background-color: #f3f3f3;">Zasad <strong style="margin: 0px; padding: 0px;">nema više informacija o zvaničnim punktovima van Beograda, </strong>građanima se savetuje da se obrate lokalnim samoupravama i Crvenom krstu (ukoliko imate informacija, pošaljite mejl na pomoc.poplave@b92.net)</span></li>
<li style="background-image: url(http://b92s.net/v4/img/new/li-bg.gif); background-position: 3px 10px; background-repeat: no-repeat; margin: 0px 0px 12px; padding: 0px 0px 0px 10px;"><span style="background-color: #f3f3f3;"><strong style="margin: 0px; padding: 0px;">Fond B92 </strong><b style="margin: 0px; padding: 0px;">i Radio B92 prikupljaće pomoć u Rexu (</b><b style="margin: 0px; padding: 0px;">Jevrejska 16). </b>Dežurstvo od 10h-20h<b style="margin: 0px; padding: 0px;">.</b>Apelujemo na sve da donesu pomoć: vodu, konzerve hrane, garderobu, ćebad, sredstva za higijenu. <a href="http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2014&mm=05&dd=17&nav_category=12&nav_id=849063" style="color: #333366; font-weight: bold; margin: 0px; padding: 0px; text-decoration: none;">Opširnije o akciji u posebnoj vesti.</a></span></li>
<li style="background-image: url(http://b92s.net/v4/img/new/li-bg.gif); background-position: 3px 10px; background-repeat: no-repeat; margin: 0px 0px 12px; padding: 0px 0px 0px 10px;"><span style="background-color: #f3f3f3;"><strong style="margin: 0px; padding: 0px;">Crveni krst:</strong> Informacije za pružanje pomoći 011/ 3032-125, lokali 217 i 215. Prijem pomoći u opštinskim štabovima 9h-15h, a kasnije u sedištu CK u Beogradu u Siminoj 19.</span></li>
<li style="background-image: url(http://b92s.net/v4/img/new/li-bg.gif); background-position: 3px 10px; background-repeat: no-repeat; margin: 0px 0px 12px; padding: 0px 0px 0px 10px;"><span style="background-color: #f3f3f3;">Informacije o pojedinačnim inicijativama možete naći koristeći hashtag na Twitteru <strong style="margin: 0px; padding: 0px;">#poplava </strong><strong style="margin: 0px; padding: 0px;">i #poplave</strong>. Apelujemo da se ovi hashtagovi koriste samo u svrhu pomoći i informisanja. Pratite naloge <a href="https://twitter.com/poplave2014" style="color: #333366; font-weight: bold; margin: 0px; padding: 0px; text-decoration: none;">@poplave2014</a> i <a href="https://twitter.com/crvenikrstinfo" style="color: #333366; font-weight: bold; margin: 0px; padding: 0px; text-decoration: none;">@crvenikrstinfo</a></span></li>
</ul>
<span style="background-color: #f3f3f3;"><br style="color: #370720; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 14px; line-height: 22.399999618530273px; margin: 0px; padding: 0px;" /></span>
<span style="background-color: #f3f3f3;"><strong style="color: #370720; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 14px; line-height: 22.399999618530273px; margin: 0px; padding: 0px;">INFORMACIJA O POTREBNOM ZA EVAKUISANE: </strong><span style="color: #370720; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 14px; line-height: 22.399999618530273px;">Uvek nedostaju hrana za dijabetičare, ćebad, dušeci, sve za bebe (pelene, kašice, mleko u prahu), sredstva za higijenu. </span><strong style="color: #370720; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 14px; line-height: 22.399999618530273px; margin: 0px; padding: 0px;">Odeća i obuća nisu prioritet u centrima u Beogradu. </strong><span style="color: #370720; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 14px; line-height: 22.399999618530273px;"></span></span><br />
<span style="background-color: #f3f3f3;"><br style="color: #370720; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 14px; line-height: 22.399999618530273px; margin: 0px; padding: 0px;" /></span>
<strong style="background-color: #f3f3f3; color: #370720; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 14px; line-height: 22.399999618530273px; margin: 0px; padding: 0px;">VAŽNE TELEFONE ZA EVAKUACIJU I ZVANIČNE APELE POMOĆ MOŽETE NAĆI <a href="http://www.b92.net/info/poplave/vesti.php?yyyy=2014&mm=05&nav_id=849460" style="color: #333366; margin: 0px; padding: 0px; text-decoration: none;">U POSEBNOM DOKUMENTU</a>.</strong><br />
<strong style="background-color: #f3f3f3; color: #370720; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 14px; line-height: 22.399999618530273px; margin: 0px; padding: 0px;">Izvor: <a href="http://www.b92.net/info/poplave/vesti.php?yyyy=2014&mm=05&nav_id=848813" style="color: #ff9900; text-decoration: none;" target="_blank">B92</a></strong><br />
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="-webkit-box-shadow: rgba(0, 0, 0, 0.0980392) 1px 1px 5px; background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 1px solid rgb(148, 12, 101); box-shadow: rgba(0, 0, 0, 0.0980392) 1px 1px 5px; color: #4c1130; font-family: Verdana, Geneva, sans-serif; font-size: 15px; line-height: 21.559999465942383px; margin-left: auto; margin-right: auto; padding: 5px; position: relative; text-align: center;"><tbody>
<tr><td><a href="http://3.bp.blogspot.com/-y5hGDphLQg4/U3u2Jzzm70I/AAAAAAAAPGo/PKaaCNqtaMY/s1600/10336632_10152237563773197_6734942149898398900_n.jpg" imageanchor="1" style="background-color: #f3f3f3; color: #ff9900; margin-left: auto; margin-right: auto; text-decoration: none;"><img alt="#SerbiaFloods #BosniaFloods Catastrophic situation in flooded areas of Serbia & Bosnia continuing. Help needed! " border="0" src="http://3.bp.blogspot.com/-y5hGDphLQg4/U3u2Jzzm70I/AAAAAAAAPGo/PKaaCNqtaMY/s1600/10336632_10152237563773197_6734942149898398900_n.jpg" height="640" style="-webkit-box-shadow: rgba(0, 0, 0, 0.0980392) 0px 0px 0px; background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: none; box-shadow: rgba(0, 0, 0, 0.0980392) 0px 0px 0px; padding: 0px; position: relative;" title="#SerbiaFloods #BosniaFloods Catastrophic situation in flooded areas of Serbia & Bosnia continuing. Help needed! " width="462" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="font-size: 12px;"><span style="background-color: #f3f3f3;"><a class="_58cn" data-ft="{"tn":"*N","type":104}" href="https://www.facebook.com/hashtag/serbiafloods" style="color: #3b5998; cursor: pointer; font-family: Helvetica, Arial, 'lucida grande', tahoma, verdana, arial, sans-serif; line-height: 18px; text-align: left; text-decoration: none;">#SerbiaFloods</a><span style="color: #333333; font-family: Helvetica, Arial, 'lucida grande', tahoma, verdana, arial, sans-serif; line-height: 18px; text-align: left;"> </span><a class="_58cn" data-ft="{"tn":"*N","type":104}" href="https://www.facebook.com/hashtag/bosniafloods" style="color: #3b5998; cursor: pointer; font-family: Helvetica, Arial, 'lucida grande', tahoma, verdana, arial, sans-serif; line-height: 18px; text-align: left; text-decoration: none;">#BosniaFloods</a><span style="color: #333333; font-family: Helvetica, Arial, 'lucida grande', tahoma, verdana, arial, sans-serif; line-height: 18px; text-align: left;"><br />Catastrophic situation in flooded areas of Serbia & Bosnia continuing.<br /> Help needed! </span></span></td></tr>
</tbody></table>
<span style="color: #370720; font-family: 'Courier New', Courier, monospace; font-size: medium;"><b style="background-color: #f3f3f3;">*** Poplave.rs INFO | <span style="color: #cc0000;">Informacije vezane za poplave u Srbiji</span><a href="http://info.poplave.rs/" style="color: #ff9900; text-decoration: none;" target="_blank">http://info.poplave.rs/</a></b></span><br />
<span style="background-color: #f3f3f3;"><span style="color: #370720; font-family: 'Courier New', Courier, monospace; font-size: medium;"><b><br /></b></span><span style="color: #370720; font-family: Verdana, Geneva, sans-serif; font-size: 15px; line-height: 21.559999465942383px;"></span><span style="color: #370720; font-family: 'Courier New', Courier, monospace; font-size: medium;"><b>*** Molimo sve da unose samo proverene informacije. Pokušajte da saznate više o samom izveštaju pre objave. <span style="color: #cc0000;">Ovaj sajt prati MUP Srbije i Crveni Krst Srbije.</span> Hvala svima koji pomažu da prebrodimo ovaj težak period.<a href="http://www.poplave.rs/" style="color: #ff9900; text-decoration: none;" target="_blank">http://www.poplave.rs/</a></b></span></span><br />
<span style="background-color: #f3f3f3;"><span style="color: #370720; font-family: 'Courier New', Courier, monospace; font-size: medium;"><b><br /></b></span><span style="color: #370720; font-family: Verdana, Geneva, sans-serif; font-size: 15px; line-height: 21.559999465942383px;"></span><span style="color: #370720; font-family: 'Courier New', Courier, monospace; font-size: medium;"><b>*** Oni koji nekoga traže, <span style="color: #cc0000;">spisak nestalih</span> se redovno ažurira, nadam se da će se svi koje volite pojaviti na njemu... <a href="http://poplave.crvenikrst011.org.rs/" style="color: #ff9900; text-decoration: none;" target="_blank">http://poplave.crvenikrst011.org.rs/</a></b></span></span><br />
<span style="background-color: #f3f3f3;"><span style="color: #370720; font-family: 'Courier New', Courier, monospace; font-size: medium;"><br /></span></span>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://3.bp.blogspot.com/-sdnEWvLXyDw/U4CKVtPyGiI/AAAAAAAAB1g/CukWMyvV8uI/s1600/2014+-+1+(1).jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="http://3.bp.blogspot.com/-sdnEWvLXyDw/U4CKVtPyGiI/AAAAAAAAB1g/CukWMyvV8uI/s1600/2014+-+1+(1).jpg" height="380" width="400" /></a></div>
<span style="background-color: #f3f3f3;"><span style="color: #370720; font-family: 'Courier New', Courier, monospace; font-size: medium;"><br /></span></span></div>
Serbia SOShttp://www.blogger.com/profile/16633553286927947267noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-3557722196438193293.post-87097434849560303842013-10-04T22:52:00.003+02:002013-10-04T22:56:11.860+02:00Srbija na današnji dan 12. septembar<div style="text-align: justify;">
Simo Matavulj, veliki srpski književnik :: političar, pozorišni i književni kritičar Milan Grol :: Savez lovačkih udruženja Kraljevine Srbije :: Bitka na Kajmakčalanu :: Proglašenje vaspostavljanja srpske Patrijaršije :: Dušan Matić, književnik :: Predrag Milojević, novinar :: Mihailo Ćupović Ćupo, zlatiborski pesnik ::<br />
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="text-align: center;"> <b style="text-decoration: underline;"> 12. septembar kroz ist</b><b style="text-decoration: underline;">oriju</b></span><br />
<u style="text-align: center;"><b><br /></b></u></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>1185.</b> - Umro je Andronik I Komnin, vizantijski car (*oko 1120.). U pobuni u vizantijskom Konstantinopolju svrgnut car Andronik I Komnin dok je se na presto popeo Isak II Anđeo čime je posle nešto više od veka vladavine svrgnuta i dinastija Komnina i zamenjena novom dinastijom Anđela.</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://4.bp.blogspot.com/-jroGpqj24BM/Uk7p6l0PkQI/AAAAAAAABxM/Rst_i0ON6Qk/s1600/Andronik_I_Komnin.png" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="200" src="http://4.bp.blogspot.com/-jroGpqj24BM/Uk7p6l0PkQI/AAAAAAAABxM/Rst_i0ON6Qk/s200/Andronik_I_Komnin.png" width="198" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Na fotografiji: Smrt Andronika I Komnina na minijaturi iz 15. veka koja je ilustovala Istoriju savremenika događaja Gijoma Tirskog.</div>
<div style="text-align: justify;">
U pozadini se vidi stari i osakaćeni car koji je postavljen naopako na konja (u realnosti na kamilu) i vodan carigradskim ulicama. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
U prvom planu grupa žena čereči već polumrtvog bivšeg cara u znak odmazde zbog pogubljenja njihovih muževa.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Više: <a href="http://www.roman-emperors.org/andycomn.htm" target="_blank">Biografija Andronika Komnina iz pera australijskog vizantologa Endrua Stouna</a>,<a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Andronik_I_Komnin" target="_blank"> Andronik I Komnin</a></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>1852.</b> - Rođen <b>Simo Matavulj</b>, veliki srpski književnik (Šibenik, 12. 09. 1852 - Beograd, 04. 03. 1908).</div>
<div style="text-align: justify;">
ŽIVOT. — <b>Rođen je 31. avgusta 1852. u Šibeniku, u Dalmaciji,</b> u staroj srpskoj šibeničkoj porodici, od oca trgovca. </div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://1.bp.blogspot.com/-pkV6NFmVfNs/Uk7v1yBg_cI/AAAAAAAABxg/d-SlH6M1Uz0/s1600/Simo+Matavulj+knjizevnik.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="150" src="http://1.bp.blogspot.com/-pkV6NFmVfNs/Uk7v1yBg_cI/AAAAAAAABxg/d-SlH6M1Uz0/s200/Simo+Matavulj+knjizevnik.jpg" width="200" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
Naporedo je učio državnu osnovnu školu, gde je jezik bio talijanski, i srpsku, »rišćansku«, gde se predavalo na srpskom. U mestu rođenja je svršio i nižu gimnaziju. Posle očeve smrti, u oskudici, ode svome stricu Serafimu, igumanu manastira Krupe, i tu se neke četiri godine spremao za kaluđera. Ne osećajući volje za kaluđerski čin, ode u Zadar, na učiteljsku školu, koju svrši 1871.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Zatim, <b>učiteljuje po srpskim selima severne Dalmacije, u Đevrekama i na Islamu</b>, potom [1874] ide za učitelja talijanskog jezika pomorske škole u <b>Herceg-Novome</b>.</div>
<a name='more'></a><br />
<div style="text-align: justify;">
Tu je ostao sedam godina, [do 1881.] i za to vreme učestvovao [?] u dva ustanka, u hercegovačkom 1875. i u bokeljskom 1881.104 Sklonivši se 1881. u Crnu Goru, postaje na Cetinju gimnazijski nastavnik, potom nadzornik osnovnih škola. 1882. proveo je nekoliko meseca u Parizu. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<a href="http://3.bp.blogspot.com/-OjVLVlLJ1QI/Uk7wMbI926I/AAAAAAAABxk/Hg-ucfUkF7s/s1600/Grob+Sime+Matavulja.JPG" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="200" src="http://3.bp.blogspot.com/-OjVLVlLJ1QI/Uk7wMbI926I/AAAAAAAABxk/Hg-ucfUkF7s/s200/Grob+Sime+Matavulja.JPG" width="133" /></a>Od 1883. do 1887. bio je nastavnik crnogorskom prestolonasledniku Danilu. 1887. <b>napusti Crnu Goru, </b>dođe u Srbiju, gde je kratko vreme bio učitelj jezika u gimnaziji u Zaječaru. Opet se vrati u Crnu Goru, gde dugo ne ostaje. 1889. je ponova u Srbiji, u kojoj će ostati do smrti, kao učitelj jezika u srednjim školama, činovnik presbiroa, i najzad kao privatan čovek baveći se isključivo književnošću. Umro je naprečac 20. februara 1908. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Desilo se da je Matavulj preminuo na ulici ispred Narodnog pozorišta, pa se njegova smrt brzo pročula. Na Matavuljevu sahranu je došla cela Akademija nauka i umetnosti i mnogo građana. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Zanimljivo je da se dogodilo i da njegova želja da bude sahranjen u običnoj humci nije ispoštovana do kraja. Iako je njegovo telo u početku ležalo u najobičnijoj grobnici, na insistiranje njegove žene premešteno je u raskošnu grobnicu od belog mermera, s reljefom Bogorodice i rečima <b>“Presveta Bogorodice, spasi nas”.</b> Rad je uglednog vajara Đorđa Jovanovića na <b><a href="http://www.alo.rs/vesti/reportaza-srbija/kakva-groblja-takav-i-narod/10894" target="_blank">Novom groblju u Beogradu</a>.</b></div>
<div style="text-align: justify;">
<b><br /></b></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>KNJIŽEVNI RAD </b>— U svojim uspomenama Matavulj priča kako mu je mati, razborita i živa žena, dala "volju k fabulovanju". Talijanski jezik znao je od detinjstva, i još kao manastirski đak počeo je čitati talijanske romane. </div>
<div style="text-align: justify;">
Kao učitelj sam je naučio francuski i čitao Balzaka i Žorž Sandovu. 1873. izišao je njegov prvi pokušaj, pesma Noć uoči Ivanje, u zadarskom Narodnom listu, u kome je štampao još nekoliko svojih poetskih i proznih pokušaja. </div>
<div style="text-align: justify;">
Kada je 1880. pokrenut u Zadru <b>Srpski list,</b> on mu je postao revnostan saradnik. Tu je 1881. godine štampao prvi svoj pripovedački ogled Naši prosjaci,105 i otada počinje njegova plodna književna aktivnost. </div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Prve njegove pripovetke</b> izlaze u lokalnim crnogorskim listovima osamdesetih godina. Ti vrlo ozbiljni pokušaji su primećeni, i njegov književni glas stalno raste. Saradnik mnogih srpskih i hrvatskih časopisa i listova, on piše mnogo i na sve strane. </div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Svoje mnogobrojne pripovetke štampa u zasebnim zbirkama</b>: Iz Crne Gore i Primorja, dve knjige (Novi Sad, 1888; Cetinje, 1889); u izdanju Matice hrvatske Iz prіmorѕkog žіvota (3agreb, 1890); Sa Jadrana (Beograd, 1891); Iz beogradskog života (Beograd, 1891); Iz raznijeh krajeva (Mostar, 1893); Primorska obličja (Novi Sad, 1899); Tri pripovetke (Mostar, 1899); S mora i planine (Novi Sad, 1901); Beogradske priče (Beograd, 1902); Život (Beograd, 1904); Nemirne duše (Beograd, 1908). Pored toga izvesne pripovetke štampane su u zasebnim knjigama, među kojima Novo oružje (Beograd, 1890), Na pragu drugog života (Karlovci, 1899); Pošljednji vitezovi (Mostar, 1903); i Car Duklijan (Mostar, 1906). 1893. izišao je u Novom Sadu njegov popularni spis Boka i Bokelji. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Matavulj je, pored svega toga, napisao i <b>dva romana:</b> <b>Uskok</b> — veliku "pripovijetku iz crnogorskog života" — koji je doživeo dva izdanja (Beograd, 1892. i 1902), i<b> Bakonju fra Brne</b>, u tri izdanja (u Beogradu, 1892. i 1893, u Subotici latinicom, 1897). </div>
<div style="text-align: justify;">
1897. štampan je njegov dramat iz dubrovačkog života <b>Zavjet</b>; 1904. igran je u beogradskom Narodnom pozorištu njegov komad iz beogradskog života <b>Na slavi</b>. Pored toga ostala je od njega zanimljiva autobiografija Bilješke jednoga pisca (1898—1903, u Letopisu Matice srpske). U Mavritaniji su uspomene na bavljenje u Crnoj Gori. </div>
<div style="text-align: justify;">
Pored toga je opisao <b>svoja putovanja</b> po južnoj Francuskoj, Alžiru, Levantu, Severnom moru. Od njega je još ostao izvestan broj <b>književnih članaka</b> koji svedoče o njegovom širem književnom obrazovanju. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Dobar znalac jezika</b>, Matavulj je prilično i <b>prevodio</b>. Među ostalim, preveo je Na vodi od Gija de Mopasana (1893), zbirku bajki Vilina knjiga (Beograd, 1894), Senovita kuća Čarlsa Dikensa (Beograd, 1893), Zimske priče M. de Vogijea, (Beograd, 1894),106 San Emila Zole, Molijerova Pučanina kao vlastelina (1906), i Mizantropa, i nekoje talijanske noveliste i dramatičare. U rukopisu mu je ostao prevod Ugledanja na Hrista.</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://2.bp.blogspot.com/-tWUcWwQFgjU/Uk7xsgbgGyI/AAAAAAAABx4/AbjUEa9Upvo/s1600/bosanska+vila.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="142" src="http://2.bp.blogspot.com/-tWUcWwQFgjU/Uk7xsgbgGyI/AAAAAAAABx4/AbjUEa9Upvo/s320/bosanska+vila.jpg" width="320" /></a></div>
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="http://1.bp.blogspot.com/-0ECGpyRLAOo/Uk7xkdyARjI/AAAAAAAABxw/3cxiJ-2ijbc/s1600/matavuljcitulja.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" height="280" src="http://1.bp.blogspot.com/-0ECGpyRLAOo/Uk7xkdyARjI/AAAAAAAABxw/3cxiJ-2ijbc/s320/matavuljcitulja.jpg" width="320" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;">Foto: <a href="http://www.srcekrajine.net/smf/index.php?option=com_content&view=article&id=99:si-vulj&catid=102&Itemid=529" target="_blank">srcekrajine.net</a></td></tr>
</tbody></table>
<div style="text-align: justify;">
<i>Više: <a href="http://www.rastko.rs/knjizevnost/umetnicka/proza/smatavulj-pripovetke/" target="_blank">Prijekat Rastko - Pripovetke, Jovan Deretić o Simi Matavulju</a>, <a href="http://riznicasrpska.net/knjizevnost/index.php?topic=450.0" target="_blank">Majstor pripovedačke minijature</a>, <a href="http://www.vreme.com/cms/view.php?id=737318" target="_blank">Pisac je zduhač</a>, <a href="http://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=272&yyyy=2012&mm=09&dd=12&nav_id=642469" target="_blank">Simo Matavulj:160 godina od rođenja</a></i></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>1876. </b>- Rođen je <b>srpski političar, pozorišni i književni kritičar Milan Grol (31. avgust/ 12 septembar 1876. Beograd — 3. decembar 1952. Beograd).</b></div>
<div style="text-align: justify;">
Studira u Beogradu i Parizu. Bio je <b>dramaturg,</b> pa zatim od 1909.–1914. i 1918.–1924. <b>upravnik Narodnog pozorišta u Beogradu</b>. <b>Osniva Kolarčev narodni univerzitet u Beogradu</b> i njegov je prvi <b>upravnik</b> 1929.–1941. <b>Objavljuje članke</b> o istorije pozorišta u Srbiji, eseje i kritike. Urednik nekoliko listova.</div>
<div style="text-align: justify;">
<a href="http://3.bp.blogspot.com/-XbS8Spye8aA/Uk76KDxB5kI/AAAAAAAAByI/svDQluskEuc/s1600/Milan_Grol.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="http://3.bp.blogspot.com/-XbS8Spye8aA/Uk76KDxB5kI/AAAAAAAAByI/svDQluskEuc/s1600/Milan_Grol.jpg" /></a><b>U politiku ulazi 1901</b>. kao član grupe gađanske demokratske levice, koja uskoro osniva <b>Samostalnu radikalnu stranku</b>. Deluju protiv autokratskog režima kralja Aleksandra Obrenovića, koji je srušen u državnom udaru 1903.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Tokom <b>Prvog svetskog rata vodi Srpski presbiro u Ženevi</b>. Boraveći u Ženevi, a zatim kao jedan od osnivača Jugoslovenske demokratske lige, Milan Grol je bio među prvim srpskim intelektualcima i političarima koji su razmišljali o federalnom (pre)uređenju države.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Nakon osnivanja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, godine 1919. prilazi Ljubomiru Davidoviću i učestvuje u <b>osnivanju Demokratske stranke.</b> Od 1922. zalaže se za reviziju Vidovdanskog ustava, ublažavanje grubog centralizma.</div>
<div style="text-align: justify;">
Godine 1925. i 1927. biran za<b> zastupnika Demokratske stranke u Narodnoj skupštini Kraljevine SHS</b>. Ministar prosvete 1928.–1929. (do uvođenja Šestojanuarske diktature. Godine 1940. nakon smrti Ljubomira Davidovića, izabran za <b>predsednika Demokratske stranke.</b></div>
<div style="text-align: justify;">
<b><br /></b></div>
<div style="text-align: justify;">
Nakon Državnog udara 27. marta 1941. ulazi, kao i predstavnici skoro svih drugih parlamentarnih stranaka, u vladu generala Dušana Simovića. Do septembra 1943.<b> član emigrantskih vlada u Londonu.</b></div>
<div style="text-align: justify;">
Nakon Sporazuma Tito-Šubašić postaje, 7. marta 1945., <b>potpredsednik vlade Demokratske federativne Jugoslavije. </b></div>
<div style="text-align: justify;">
Zbog potpune kontrole koju provodi KPJ, podnosi ostavku 19. avgusta 1945. Demokratska stranka <b>odbija učestvovanje u Narodnom frontu</b> pod komunističkom dominacijom. Zbog pritisaka, odlučuje da bojkotuje izbore za Ustavotvornu skupštinu.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Grol je i<b>zvrgnut žestokim napadim</b>a i osudama. Nešto nakon izbora Grol i drugi stranački vođe bili su pohapšeni, <b>imovina stranke zaplenjena i njen rad konačno zabranjen. </b></div>
<div style="text-align: justify;">
Nakon toga Grol odustaje od daljih pokušaja političkog delovanja i povlači se iz javnog života. U londonskim vladama, bio je<b> projugoslovenski orjentisan. </b></div>
<div style="text-align: justify;">
Bio je vrstan intelektualac.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Napisao je i knjige</b>: „Pozorišne kritike“, „Iz predratne Srbije“, „Iz pozorišta predratne Srbije“, „Londonski dnevnik“, „Iskušenja demokratije“, „Kroz dve decenije Jugoslavije“. </div>
<div style="text-align: justify;">
<i>Više: <a href="http://forum.srpskinacionalisti.com/viewtopic.php?f=6&t=3596" target="_blank">Desimir Tošić o Milanu Grolu</a>, <a href="http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A1%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%B0%D0%BA_%D0%BC%D0%B8%D0%BD%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%B0%D1%80%D0%B0_%D0%B8%D0%BD%D0%BE%D1%81%D1%82%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%85_%D0%BF%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B0_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B5" target="_blank">Spisak ministara inostranih poslova Jugoslavije</a> </i></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>1896.</b> - Osnovan <b>Savez lovačkih udruženja Kraljevine Srbije - danas Lovački savez Srbije</b>. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<a href="http://4.bp.blogspot.com/-DxlKOWbxT9c/Uk771OvyUVI/AAAAAAAAByU/VWVlWOkFI-I/s1600/Ljubomir_Lesjanin_2.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="200" src="http://4.bp.blogspot.com/-DxlKOWbxT9c/Uk771OvyUVI/AAAAAAAAByU/VWVlWOkFI-I/s200/Ljubomir_Lesjanin_2.jpg" width="160" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
Prvi počasni predsednik Saveza lovačkih udruženja Kraljevine Srbije je Kralj Milan Obrenović<br />
<div style="text-align: justify;">
. </div>
<div style="text-align: justify;">
Prvi predsednik Saveza lovačkih udruženja Kraljevine Srbije je Ljubomir Lešjanin, major, ađutant Dvora, u periodu 1896-1901. </div>
<div style="text-align: justify;">
Sekretar Saveza je Vlada Spasojević. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<i>Više: <a href="http://www.lovacki-savez-srbije.org/predsednici_saveza.htm" target="_blank">Lovački savez Srbije</a> </i></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b><br /></b></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>1916.</b> - Na Kajmakčalanu u Prvom svetskom ratu otpočela<b> ofanziva srpske vojske. </b>Učesnici bitke su Kraljevina Srbija i Kraljevina Bugarska. Bitka je ostala zapamćena u istoriji po velikom broju žrtava koje je pretrpela srpska vojska (oko 5 000 junaka) i po nadmorskoj visini na kojoj je vođena (2524 m). </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
U ogorčenim borbama vrh planine Nidže je više puta prelazio iz ruke u ruku, da bi Drinska divizija, ojačana pukovima Dunavske divizije, u strahovitom naletu konačno ovladala Kajmakčlanom 3. oktobra, što je bila prva pobjeda srpske vojske poslie povlačenja preko Albanije</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div style="text-align: justify;">
<a href="http://4.bp.blogspot.com/-mqCRTqsPja8/Uk8VFwOYvII/AAAAAAAABzI/_QcQZ8lnoZk/s1600/Serbian+Officers+on+Kajmakcalan+1916.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="142" src="http://4.bp.blogspot.com/-mqCRTqsPja8/Uk8VFwOYvII/AAAAAAAABzI/_QcQZ8lnoZk/s200/Serbian+Officers+on+Kajmakcalan+1916.jpg" width="200" /></a><b>Vrhovna komanda je naredila juriš 12. septembra. </b>Osamnaest dugih dana Kajmakčalan nije bio deo ovog sveta, njegovi visoki vrhovi spustili su se u srce pakla. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Nebrojeno puta srpski vojnici su jurišali, telima punili rovove, golim rukama kidali bodljikavu žicu i ostajali da vise razapeti na njoj, pokošeni mitraljeskim rafalom. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Vojnici su pričali da je na vrhu vladao toliki haos da se teško razaznavalo ko se sa kim bije. Zato su skidali bajonete sa pušaka, uzimali ih u golu ruku, a drugom bi držali šlem na glavi, jer je on bio sve što ih je razlikovalo od bugarskih vojnika.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://4.bp.blogspot.com/-CQ8V4SOBaec/Uk8TTx8lvlI/AAAAAAAABys/r5mrgl41ndY/s1600/images+(7).jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="126" src="http://4.bp.blogspot.com/-CQ8V4SOBaec/Uk8TTx8lvlI/AAAAAAAABys/r5mrgl41ndY/s200/images+(7).jpg" width="200" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
Konačno, 30. septembra vetar je oterao maglu sa planiskog vrha. Bio je niži za četiri metara, raznesen granatama srpske artiljerije. Utvrđenje je bilo u ruševinama. Na centru se vijorila srpska zastava. Okolni vrhovi su još bili posednuti Bugarima, koji su gađali srpske položaje, nadajući se da će ponovo preoteti vrh. Uzalud. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Nije bilo te zemaljske vojske koja je sa tog hladnog kamena mogla oterati srpske vojnike. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Seljaci iz daleke Šumadije, sa obala Drine, sa zlatnih ravnica kraj Skoplja, … svi su u suzama ljubili zemlju kada bi se konačno uspentrali na vrh. Odatle nije bilo nazad, samo napred, ka svojoj kući, ženama, deci…</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://3.bp.blogspot.com/-aHll4YSgFZ4/Uk8TZ99TPXI/AAAAAAAABy0/-ZkcLnnvOa8/s1600/kajma.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="120" src="http://3.bp.blogspot.com/-aHll4YSgFZ4/Uk8TZ99TPXI/AAAAAAAABy0/-ZkcLnnvOa8/s200/kajma.jpg" width="200" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
U narednim danima čitava planina je pala u srpske ruke. Bugari su bežali u haosu, ostavljajući za sobom artiljeriju, namirnice, prazne rovove. Pao je i Bitolj, prvi oslobođeni grad u Srbiji. Prva stopa zemlje bila je slobodna. </div>
<div style="text-align: justify;">
Tela mrtvih vojnika su pokupljena i smeštena u kosturnici na vrhu planine. Tamo gde im je i mesto. <b>Na Kapiji slobode</b> koju su svojim životom otvorili.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Posle rata na Kajmakčalanu je podignuta mala kapela i spomen obeležje srpskim herojima. U kapeli je smešten ćup u koji je<b> položeno srce Arčibalda Rajsa (Archibald Reiss)</b>. Švajcarac je zavoleo Srbe kao sopstveni narod, divio se herojima Kajmakčalana sa kojima je delio dobro i zlo i ostavio u amanet da mu srce zauvek leži sa njima. Želja mu nije ispunjena, jer su tokom Drugog svetskog rata Bugari srce ukrali, odneli ga i bacili neznano gde.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://4.bp.blogspot.com/-cV0werqmOqY/Uk8TfTlgRBI/AAAAAAAABy8/QknP3JteAq0/s1600/Kajmakcalan++crkva+u+snegu.JPG" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="133" src="http://4.bp.blogspot.com/-cV0werqmOqY/Uk8TfTlgRBI/AAAAAAAABy8/QknP3JteAq0/s200/Kajmakcalan++crkva+u+snegu.JPG" width="200" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Spomen obeležje danas je oštećeno, ruinirano.</b> . Ista ona trava koja prekriva još uvek neraščišćene ostatke topova, šlemove i zarđale bajonete osvaja i ovo mesto sećanja. Srpske vojnike polako svi zaboravljaju, čak i oni koji nikad ne bi smeli, njihovi rođeni potomci, njihova Srbija za koju su dali život. </div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Ali, čak i ako se to desi, ako ove heroje svi zaborave, jedan spomenik će pamtiti i zauvek stajati. Gordi i visoki Kajmakčalan, Kapija srpske slobode. </b></div>
<div style="text-align: justify;">
<b><br /></b></div>
<div style="text-align: justify;">
<i>Više: <a href="http://www.rastko.rs/rastko/delo/12564" target="_blank">Obrazovanje Solunskog fronta</a>, <a href="http://www.politika.rs/rubrike/Drustvo/Slavna-istorija-nasheg-zaborava.lt.html" target="_blank">Slavna istorija našeg zaborava</a>, <a href="http://www.youtube.com/watch?v=TF8y8yzrWG4" target="_blank">Narodni guslar Drasko Malidzan-Bitka na Kajmakcalanu</a>, <a href="http://www.b92.net/putovanja/destinacije/evropa.php?yyyy=2008&mm=09&dd=29&nav_category=872&nav_id=320998" target="_blank">Nismo sačuvali srce Arčibalda Rajsa</a>, <a href="http://www.blic.rs/Vesti/Reportaza/208914/Zapustena-groblja-srpskih-ratnika" target="_blank">Zapuštena groblja srpskih ratnika</a>, <a href="http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/RTS+Satelit/978730/Trag%3A+Kapija+slobode+.html" style="font-weight: bold;" target="_blank">Trag: Kapija slobode Tu stratešku tačku srpski vojnici zvali su - Kapija slobode </a><b>, </b><a href="http://www.srbi.org.mk/index.php?option=com_content&view=article&id=70&Itemid=49&lang=sr" target="_blank">Na tom istorijskom visu decenijama sveštenik opelo nije opojao</a></i></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>1920.</b> - <b>Proglašenje vaspostavljanja srpske Patrijaršije u Sremskim Karlovcima</b>. Četvrta konferencija pravoslavnih episkopa srpskih pomesnih Crkava, održana <b>27. avgusta/9. septembra 1920. </b>godine, proglasila se <b>Svetim arhijerejskim Saborom Ujedinjene Srpske Pravoslavne Crkve</b>. </div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://3.bp.blogspot.com/-7MtvuOsfx7o/Uk8Z9Kv_kgI/AAAAAAAABzU/PiuCZ2uA698/s1600/ujedinjenje-srpske-pravoslavne-crkve-1920-godine-1.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="115" src="http://3.bp.blogspot.com/-7MtvuOsfx7o/Uk8Z9Kv_kgI/AAAAAAAABzU/PiuCZ2uA698/s200/ujedinjenje-srpske-pravoslavne-crkve-1920-godine-1.jpg" width="200" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
Tom prilikom, arhijereji su odlučili da se proglašenje vaspostavljanja srpske Patrijaršije obavi 30. avgusta/12. septembra u Sremskim Karlovcima, <b>na praznik Sabora srpskih Svetitelja.</b></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Ceremonijal je obavljen u <b>svečanoj prostranoj dvorani Patrijaršijskog dvora u Sremskim Karlovcima.</b> </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Dvorana je bila ukrašena <b>slikama iz novozavetne i nacionalne istorije</b> koje su izradili Paja Jovanović, Đorđe Krstić i Uroš Predić. </div>
<div style="text-align: justify;">
Takođe, bile su izložene <b>starine srpske istorije:</b> Miroslavljevo jevanđelje, Jevanđelje iz Dečana, Jefimijin pokrov za kivot sv. kneza Lazara, krst cara Dušana iz Visokih Dečana i pehar Kneza Lazara, što je sve trebalo da podseti na staru slavu i doprinese uzvišenosti trenutka. </div>
<div style="text-align: justify;">
Mitropolit beogradski i arhiepiskop cele Srbije <b>Dimitrije Pavlović izabran je za patrijarha ujedinjene Srpske pravoslavne crkve 15/28. septembra 1920</b>. godine na zasedanju Svetog arhijerejskog Sabora.</div>
<div style="text-align: justify;">
<i>Više: <a href="http://pravoslavlje.spc.rs/broj/1051-1052/tekst/ujedinjenje-srpske-pravoslavne-crkve-1920-godine/print/lat" target="_blank">Ujedinjenje Srpske Pravoslavne Crkve 1920. godine</a>, <a href="http://poslovnicentarrakovica.rs/istorijski-kutak/68-prvi-patrijarh-obnovljene-patrijarije" target="_blank">Prvi patrijarh obnovljene Patrijaršije</a></i></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>1980.</b> - Premino <b>Dušan Matić, književnik</b> (Ćuprija, 13. 09. 1898 - Beograd, 12. 09. 1980). </div>
<div style="text-align: justify;">
Dušan Matić bio je pesnik i mislilac, s intelektualnim i filozofskim težnjama.</div>
<div style="text-align: justify;">
Kao stvaralac, on nije najviše dao u mladosti, kao što je najčešće i slučaj, nego u zrelom dobu. Prvu samostalnu knjigu, <b>zbirku eseja "Jedan vid francuske književnosti" </b>(1952), objavio je u pedesetčetvrtoj, a prvu pesničku knjigu, "Bagdala" (1954), u pedesetšestoj godini života. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://2.bp.blogspot.com/-tHLH7wVGgnA/Uk8dS4vVmgI/AAAAAAAABzg/U2-NunYV0xU/s1600/Dusan_Matic_(1898-1980).jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="200" src="http://2.bp.blogspot.com/-tHLH7wVGgnA/Uk8dS4vVmgI/AAAAAAAABzg/U2-NunYV0xU/s200/Dusan_Matic_(1898-1980).jpg" width="153" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
Od tada do smrti bio je veoma plodan u obe te oblasti, i u poeziji i u esejistici.</div>
<div style="text-align: left;">
Kao i drugi nadrealisti, prošao je kroz sve faze, od nadrealističke preko socijalno-aktivističke do neomodernističke. U prvoj fazi obeležja njegove poezije jesu: antitradicionalizam, destrukcija pesničke forme, eksperimentalizam. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Pesnik se ne razračunava samo s određenim vidovima tradicije nego s poezijom kao takvom, s pesmom, s pesničkim jezikom. Iz takvog odnosa nastale su njegove najpoznatije, <b>"antipesme"</b> – Godišnja doba, Domaći zadatak, Zarni vlač i dr, u kojima se pesnik igra jezikom i smislom, pravi duhovite obrte i verbalne dosetke, izobličava reči.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<a href="http://www.cuprija.rs/cuprija_grad/kultura/39-biblioteka-dusan-matic.html" target="_blank">Narodna biblioteka u Ćupriji </a>nosi ime ovog značajnog srpskog književnika.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Tradicionalna književna manifestacija “Matićevi dani” </b>posvećena velikanu srpske književnosti, nadrealisti, esejisti, akademiku i diplomati Dušanu Matiću rođenom u Ćupriji, održava se u gradu na Moravi od 9. do 16. septembra.</div>
<div style="text-align: justify;">
Centralni deo manifestacije je na dan rođenja Matića, kada će u Narodnoj biblioteci, koja se nalazi u njegovoj rodnoj kući i nosi njegovo ime.</div>
<div style="text-align: justify;">
Toga dana se uručuje i<b> “Matićev šal” nagrada mladom pesniku Srbije, do 27 godina</b>, za najbolju zbirku pesama objavljenu između dve manifestacije.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<i>Više:<a href="http://riznicasrpska.net/knjizevnost/index.php?topic=304.0" target="_blank"> Dušan Matić (1898—1980)</a> riznicasrpska.net, <a href="http://www.rastko.rs/knjizevnost/jderetic_knjiz/jderetic-knjiz_10.html" target="_blank">Jovan Deretić: Kratka istorija srpske književnosti</a></i></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>1999</b>. - Preminuo <b>Predrag Milojević, novinar</b> (Beograd, 25. 12. 1901 - Beograd, 12. 09. 1999)</div>
<div style="text-align: justify;">
Milojević je završio <b>Filozofski fakultet</b> u Beogradu, na kome je kasnije asistirao profesoru Brani Petronijeviću. Tekstove <b>u "Politici"</b> počeo je da objavljuje 1921. godine, a nedugo zatim postaje i njen stalni saradnik. Između dva rata bio je <b>dopisnik "Politike" iz Nemačke i Engleske. </b></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://3.bp.blogspot.com/-X6_rmF_KnNI/Uk8hiyUZdHI/AAAAAAAABzs/umlEW7GxuFM/s1600/Predrag+Milojevi%C4%87,+novinar.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="164" src="http://3.bp.blogspot.com/-X6_rmF_KnNI/Uk8hiyUZdHI/AAAAAAAABzs/umlEW7GxuFM/s200/Predrag+Milojevi%C4%87,+novinar.jpg" width="200" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
Posle Drugog svetskog rata radio je kao <b>specijalni dopisnik iz inostranstva </b>i komentator spoljnopolitičke rubrike "Politike", sve do penzionisanja 1967. godine. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Saradnju sa matičnim listom nastavio je do pred smrt, objavljujući komentare i sećanja u redovnoj kolumni pod nazivom <b>"Kažem ja sebi"</b>. </div>
<div style="text-align: justify;">
Doajen srpskog i svetskog žurnalizma uvršten je u "Almanah" Američkog bibliografskog društva među pet stotina najuglednijih ljudi u svetu 1995. godine. </div>
<div style="text-align: justify;">
Milojević je bio jedan <b>od prvih novinara koji je razgovarao sa Adolfom Hitlerom</b>. Intervjuisao je <b>Musolinija, Čerčila, Čemberlena</b>. Svoje čitaoce upoznao je sa delima Fojerbaha, Hemingveja, Kafke...</div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Dobitnik je</b> Nagrade za životno delo Udruženja novinara Srbije, nagrade Beograda ("Oktobarska"), "Politike", Ordena Svetog Save, Ordena Jugoslovenske krune. </div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Testamentom je ostavio velika sredstva namenjena za školovanje mladih novinara.</b> </div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Dela:</b> "Iz prošlih dana", "O ljudima i ćudima", "Bio sam prisutan", "Kažem ja sebi - antimemoari", "Sve godine ovog veka". Milojević je bio prvi član Nezavisnog udruženja novinara Srbije, koje je osnovano 1994. godine.</div>
<blockquote class="tr_bq">
<i>Pisao sam po svom nahođenju </i><br />
<b>Bio sam svestan da kao novinar ne mogu pod diktaturom da se pravim slobodoumnim i demokratom. </b>Ali štogod sam pisao, i morao da pišem, pisano je tako da nije bilo u duhu onog što se tražilo da bude napisano.<br />
To su nazirali oni koji su dirigovali štampom - agitprop - i dva puta su me najurili. Ja sam tada vodio spoljnu političku rubriku, jer sam znao glavne strane jezike, pa sam nastojao da izlažem kobajagi kritički i stanovništva zapadnih demokratija.<br />
A bila mi je dužnost da Zapadu poturam naša gledišta, a ne zapadna nama. Stanovišta su se povremeno menjala i pod diktaturom, pa je dolazilo, kod nekih vodećih, do mišljenja da je dobro tom demokratskom svetu pokazati da kod nas diktatura nije baš takva kakvu je oni vide, jer, eto, u našim novinama može da piše i tako liberalno nastrojen novinar kao što sam ja. <i><br /></i><i>Rizično je istrčavati se..</i>.<br />
Petlovi koji prerano kukuriču, prema jednoj ruskoj poslovici, prvi dođu u lonac. Uvek je rizično istrčavati ispred važećeg vremena. To sam i ja iskusio: <b>dva puta sam bio isterivan iz "Politike" zbog istrčavanja!</b> Ali nisam žalio: oba puta sam dobijao u popularnosti kod publike. I oba puta sam vađen iz lonca od onih istih koji su me u lonac gurnuli. Nisam se promenio ja promenili su se oni.<br />
<i>Svesna laž pogubna za novine </i><br />
Novinar može da greši, ali ne sme da laže. Ako čitalac uvidi da je to što u novinama piše svesna laž, svršeno je sa tim novinama zanavek. Jer istina uvek izbije na površinu.<br />
To je ono što je Abraham Linkoln rekao ponet svojim ličnim iskustvom: <b>"Možeš nekog da varaš sve vreme, i ceo svet neko vreme, ali ne možeš ceo svet da varaš sve vreme"</b>. Istina uvek ispliva na površinu makar i udavljena."</blockquote>
<div style="text-align: justify;">
<i>Predrag Milojević</i></div>
<div style="text-align: justify;">
<i>Više: <a href="http://www.blic.rs/Komentar/Cigla-u-zidu/153754/Predrag-Milojevic-o-Hitleru-" target="_blank">Predrag Milojević o Hitleru</a>, <a href="http://www.scribd.com/doc/96993944/Predrag-Milojevi%C4%87-Velikan-srpskog-novinarstva" target="_blank">Velikani srpske štampe: Predrag Milojević-novinar</a>, <a href="http://uns.org.rs/sr/o-nama/awards/life-achievement-award.html" target="_blank">Nagrada za životno delo</a> - Udruženje novinara Srbije, <a href="http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/01/03/srpski/F02010202.shtml" target="_blank">Susreti i razgovori s Predragom Milojevićem (1)</a></i></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>2004.</b> - Umro je <b>Mihailo Ćupović Ćupo, zlatiborski pesnik</b> ( Mokra Gora, 13. septembar 1934 — Čajetina, 13. septembar 2004) . Živeo je i radio u Čajetin. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<a href="http://1.bp.blogspot.com/-V_pus_4QZmU/Uk8l0RkKfXI/AAAAAAAABz4/qCz9JoZpvT8/s1600/Mihailo+%C4%86upovi%C4%87+%C4%86upo.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="135" src="http://1.bp.blogspot.com/-V_pus_4QZmU/Uk8l0RkKfXI/AAAAAAAABz4/qCz9JoZpvT8/s200/Mihailo+%C4%86upovi%C4%87+%C4%86upo.jpg" width="200" /></a>Poznata dela su mu <b>zbirke pesama</b> „I ja dižem dva prsta“, „Sa izvora Zlatibora“, „Uvek zajedno“, „Planina“, „Venac od livadskog cveća“, „Hajde, deda, konj mi budi“, „Najlepša je ljubav pored reke“, drama „Nemojte krvaviti reku“, ratna drama „Ćuteći su govorile“ i monodrama „Zemlja“. </div>
<div style="text-align: justify;">
Pesme su mu prevođene i komponovane. Dobitnik je mnogih priznanja, među kojima je nagrada „Pjesnici Republici“, raspisana povodom tridesetogodišnjice AVNOJ-a u Jajcu.</div>
<div style="text-align: justify;">
Za života bio je omiljen na svom rodnom Zlatiboru i često je proglašavan najvećim zavičajnim pesnikom. Bio je skroman i uvek dobro raspoložen i nesmian. Voleo je sve ljude, a najviše decu, kojima je posvetio veći dio svojih jesama. </div>
<div style="text-align: justify;">
Pisao je i pesme posvećene ljubavi, seljaku i ljudima, partizanskoj borbi i svome zavičaju.</div>
<div style="text-align: justify;">
<i>Izvor: <a href="http://zlatibor.tv/tag/mihajlo-cupovic/" target="_blank">Sećanje na Ćupa</a></i></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>2008.</b> - Iz Hrvatske u BiH vraćeno svih 512 matičnih knjiga, koje su 1992. godine odnesene iz Dervente i Broda. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>2011.</b> -<b> Ponovo je počela sa radom <a href="http://www.nb.rs/" target="_blank">Narodna biblioteka Srbije</a> posle četiri godine rekonstrukcije</b>.</div>
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div style="text-align: justify;">
<a href="http://3.bp.blogspot.com/-ildzT29EI3k/Uk8o9qhe3VI/AAAAAAAAB0E/VnL3VSLROo4/s1600/Narotdna+biblioteka+Srbije.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="120" src="http://3.bp.blogspot.com/-ildzT29EI3k/Uk8o9qhe3VI/AAAAAAAAB0E/VnL3VSLROo4/s200/Narotdna+biblioteka+Srbije.jpg" width="200" /></a>Najznačajnija novina jeste značajno <b>povećanje kapaciteta biblioteke</b>, koja sada ima blizu šest stotina korisničkih mesta, pri čemu su sva ona pokrivena internetom. </div>
<div style="text-align: justify;">
Multimedijalna čitaonica raspolaže sa 52 mesta i isto toliko dostupnih računara, dok se po deset računara nalazi u svim ostalim čitaonicama.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Narodna biblioteka Srbije nudi <b>mnogo servisa i projekata i preko interneta</b>, uz sam sajt sa osnovnim informacijama o instituciji. Tu je najpre velika <b>baza elektronskih naučnih časopisa</b> namenjena akademskoj naučnoj zajednici, <b>sa 35 hiljada naslova</b> i više od <b>sto digitalnih kolekcija sa milion i po digitalnih dokumenata .</b> Na raspolaganju je i elektronski katalog sa dva miliona i trista zapisa, uz posebne kataloge i bibliografije.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Narodna biblioteka raspolaže fondom od oko pet miliona publikacija, knjiga i časopisa.</div>
<div style="text-align: justify;">
Zahvaljujući novim aparatima, korisnicima čitaonice za slepe i slabovide svaka knjiga koja postoji u elektronskom formatu, postaje dostupna ili <b>na Brajevom pismu ili u formi audio-zapisa</b>.<br />
<b><a href="http://www.nb.rs/" target="_blank">Zvanični sajt www.nb.rs</a></b></div>
<div style="text-align: justify;">
<i>Izvor: <a href="http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:344570-renovirana-narodna" target="_blank">Renovirana Narodna biblioteka Srbije</a></i></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Izvori: <a href="http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/125/Dru%C5%A1tvo/1393752/Vremeplov+(12.+septembar+2013).html" target="_blank">LINK</a>, <a href="http://www.srna.rs/novosti1/136618/dogodilo-se-na-danasnji-dan.htm" target="_blank">LINK </a></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
Serbia SOShttp://www.blogger.com/profile/16633553286927947267noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-3557722196438193293.post-36608529250726002882013-09-30T16:09:00.001+02:002013-09-30T16:09:07.656+02:00Madeleine Albright - Bombing Of Serbia Was Illegal, But Fair & "Privatizing" Kosovo: The Madeleine Albright Way<i>Actions of the United States during the Kosovo crisis, including bombing of the areas which were not sanctioned by the United Nations, were illegal, according to the international law, but fair, said on Thursday the former U.S. Secretary of State Madeleine Albright.</i><br />
<br />
<div style="text-align: justify;">
<a href="http://2.bp.blogspot.com/-JVbR0sLmf0s/UkmFlPrnulI/AAAAAAAABws/bjRqUrHFY2s/s1600/madeline-albright.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="http://2.bp.blogspot.com/-JVbR0sLmf0s/UkmFlPrnulI/AAAAAAAABws/bjRqUrHFY2s/s1600/madeline-albright.jpg" /></a>The bombing of Kosovo in 1999 was ordered by the then U.S. President Bill Clinton, in order to stop “brutality” of Serbian forces against Albanians in Kosovo.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Comparing that crisis with the current situation in Syria, Albright said for NPR that there is number of different legal ways for the U.S. to attack that West Asian country without the approval from UN Security Council.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
“I believe there is number of ways for us to that. When you ask if that is legal – honestly, to go back to Kosovo, system kind of said that what we did there was not legal, but was fair. I have always believed that we are better in multilateral than unilateral actions. But, there are other ways to understand this and get out of the blind street of the Security Council,” concluded Albright. <a href="http://inserbia.info/news/2013/09/bombing-of-kosovo-was-illegal-but-fair-madeleine-albright/" target="_blank">[1]</a></div>
<a name='more'></a><br />
<div style="text-align: justify;">
[1] inserbia.info:<b> <a href="http://inserbia.info/news/2013/09/bombing-of-kosovo-was-illegal-but-fair-madeleine-albright/" target="_blank">Bombing Of Serbia Was Illegal, But Fair – Madeleine Albright</a> </b></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: center;">
<b> ***</b></div>
<div style="text-align: center;">
<b>"Privatizing" Kosovo: The Madeleine Albright Way</b></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Recently, however, Albright and others have commenced new efforts at involvement in Kosovo that left local people concerned about the intentions of their benefactors of more than a decade past. In The New York Times on December 12, Matthew Brunwasser wrote under a page-one headline, "That Crush at Kosovo's Business Door? The Return of U.S. Heroes." The Times account described Albright and James W. Pardew, a special envoy sent to the Balkans by President Bill Clinton, offering competing bids for privatization of the Kosovo state postal and telecommunications agency, known as PTK (from its Albanian and Serbian initials).</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
General Wesley Clark, chairman of Envidity, a Canadian firm interested in Kosovo's coal mines and potential for synthetic fuel production, has also gone to Kosovo in search of financial advantage. But Albright's involvement has given her the highest profile in the discussion of Kosovo's economic future. According to the Times, "Albright Capital Management, founded by Ms. Albright, has been shortlisted in the bidding for a 75 % share in… PTK." </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
The Times estimates the probable payout to Kosovo political leaders for PTK, if a deal is consummated, at "<b>between $400 million and $800 million.</b>" Officials of another <b>Albright entity, Albright Stonebridge Group, have a minor share in PTK's </b>only competitor, the private company IPKO, based in Slovenia. Times correspondent Brunwasser wrote that the situation could "threaten… market competition if Ms. Albright's consortium wins the bid" for PTK." <a href="http://www.gatestoneinstitute.org/3516/kosovo-privatization" target="_blank">[2]</a></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
[2] Full text:<b> <a href="http://www.gatestoneinstitute.org/3516/kosovo-privatization" target="_blank">"Privatizing" Kosovo: The Madeleine Albright Way</a></b><br />
<div style="text-align: center;">
***</div>
<div style="text-align: center;">
<b>"DA BULL" </b></div>
<div style="text-align: center;">
<b>By Bob Djurdjevic</b></div>
<br />
<div style="text-align: justify;">
<b><span style="font-family: Courier New;">When asked recently if he knew that Albright was of Jewish heritage, a Belgrade university professor replied: "Of course, I know that. 'Everybody and his uncle' in Belgrade knows that."</span></b></div>
<div style="text-align: justify;">
<b><span style="font-family: Courier New;"><br /></span></b></div>
<div style="text-align: justify;">
<b><span style="font-family: Courier New;">Except, it seems, for Madeleine Albright herself. And the gullible American media which are yet to print any details about Albright's stay in Belgrade. So "Da Bull" flourishes...</span></b></div>
<div style="text-align: justify;">
<b><span style="font-family: Courier New;"><br /></span></b></div>
<div style="text-align: justify;">
<b><span style="font-family: Courier New;">By contrast, here is what this writer wrote on Feb. 4 - the day before he saw the Washington Post or the New York Times stories about Albright - to a media editor in Washington, DC:</span></b></div>
<div style="text-align: justify;">
<b><span style="font-family: Courier New;">"...In the meantime, thought you may be interested in the enclosed letter (about Clinton and Albright letting down a Marine beaten by Milosevic's police) which I sent today to all U.S. Senators and Congressmen who have e-mail addresses.</span></b></div>
<div style="text-align: justify;">
<b><span style="font-family: Courier New;"><br /></span></b></div>
<div style="text-align: justify;">
<b><span style="font-family: Courier New;"><span style="color: blue;"><span>I also thought that it was quite disgraceful for Madeleine Albright suddenly to 'discover' her Jewish heritage today, when this was commonly known by everybody who knew her family, who moved from Czechoslovakia to Belgrade, Serbia, in 1936 partly to avoid the Nazis' persecution.</span></span></span></b></div>
<div style="text-align: justify;">
<img height="553" src="http://www.srpska-mreza.com/library/facts/Mad-01.jpg" width="447" /></div>
<b><span style="font-family: Courier New;"><br /></span></b>
<div style="text-align: justify;">
<b><span style="font-family: Courier New;">Which is why I thought that she had deliberately withheld that information from her "official bio," maybe so that she would not have to explain that she got to go to school in Serbia, or that <span style="color: blue;"><span>her father (a former Czech ambassador in Belgrade) was a great Serbophile.</span></span></span></b></div>
<b><span style="font-family: Courier New;"><span style="color: blue;"><span><br /></span></span></span></b>
<img height="484" src="http://www.srpska-mreza.com/library/facts/Mad-02.jpg" width="550" /><br />
<b><span style="font-family: Courier New;"><br /></span></b>
<div style="text-align: justify;">
<b><span style="font-family: Courier New;">Now that she admitted her Jewish background, plus that she was raised a Roman Catholic before becoming an Episcopalian, my... she may be only the second U.S. government official after Clinton to qualify for my 'Nothing-nothing' liberal nirvana award. Heck she is half way there now! </span></b></div>
<div style="text-align: justify;">
<b><span style="font-family: Courier New;"><span style="color: blue;"><span><br /></span></span></span></b></div>
<div style="text-align: justify;">
<b><span style="font-family: Courier New;"><span style="color: blue;"><span>With three religions in her bag already, she only has to convert to Islam, Buddhism and the Orthodox Christianity and she'd be a model of a liberal nihilist-globalist - Ms. Halfbright Nothing, 'citizen of the world,' who believes in nothing."</span></span>[smiley face] (except money and power).<a href="http://washingtonexaminer.com/madeline-albright-on-kosovo-what-we-did-there-was-not-legal-but-it-was-right/article/2536446" target="_blank">[3]</a></span></b></div>
<b><span style="font-family: Courier New;"><br /></span></b>
<span style="font-family: Courier New; font-weight: bold;">[3] Full text </span><a href="http://www.srpska-mreza.com/library/facts/Mad.html" target="_blank"><span style="font-family: Courier New;">"DA BULL" </span><span style="font-family: 'Courier New';">By Bob Djurdjevic</span></a><br />
<br />
<br />
<br />Serbia SOShttp://www.blogger.com/profile/16633553286927947267noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-3557722196438193293.post-50346136319994355962013-09-16T18:10:00.002+02:002013-10-04T22:53:31.054+02:00Srbija na današnji dan 11. septembar<div style="text-align: justify;">
Bitka kod Sente :: Dr. Milan Jovanović - Batut , lekar :: Dobrica Milutinović, glumac :: Nadežda Spasojević, prvi pedijatar :: Patrijarh srpski Pavle :: Milutin Čolić, osnival FEST-a :: Milutin Garašanin, arheolog :: Vasilije Mokranjac, kompozitor :: prva sajamska manifestacija na Beogradskom sajmu :: Milovan Vitezović, književnik :: Petar Stojanović, kompozitor :: Dejan Stanković, fudbaler :: Stevan Koički, fizičar :: Rade Marković, glumac :: Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja<b> </b></div>
<div style="text-align: justify;">
<b><br /></b></div>
<div style="text-align: center;">
<u><b>11. septembar kroz ist</b><b>oriju</b></u></div>
<div style="text-align: justify;">
<b><br /></b></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>1697.</b> - <b>Bitka kod Sente.</b> U <b>Senćanskoj bici</b> austrijski vojskovođa Eugen Savojski izvojevao pobedu nad turskim sultanom Mustafom II, ovaj datum obeležava se kao <b>Dan opštine Senta.</b></div>
<div style="text-align: justify;">
Bitka kod Sente bila je prva, koju je princ Evgenije Savojski izvojevao kao samostalan vrhovni komandant austriske vojske. Ona ga je uzvisila u najveće vojskovođe 17. veka.</div>
<a name='more'></a><br />
<div style="text-align: justify;">
<b>Poraz Turaka kod Sente</b>, a malo <b>docnije i kod Beograd</b>a, počćetak su <b>vidnog opadanja dotadanjeg prestiža osmanliske carevine</b> i njene vojničke snage. Posle Sente <a href="http://www.stjepan-a-seder.com/karlovacki_mir.doc%E2%80%8E" target="_blank">`Karlovačkim mirom`</a> ovo se već ocrtava.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<a href="http://4.bp.blogspot.com/-rq5T1bQF32Y/UjbsdZcl2HI/AAAAAAAABtg/EOnPSFVnqBU/s1600/Dan+grada+Senta+Srbija.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="148" src="http://4.bp.blogspot.com/-rq5T1bQF32Y/UjbsdZcl2HI/AAAAAAAABtg/EOnPSFVnqBU/s200/Dan+grada+Senta+Srbija.jpg" width="200" /></a>Pritešnjena događajima Turska je pristala na posredovanje Engleske, koje se rezultovalo u <a href="http://www.stjepan-a-seder.com/karlovacki_mir.doc%E2%80%8E" target="_blank">`Karlovačkom miru`</a>. Turska je priznala zauvek načelo intervencije od strane dezinteresovanih sila. Posle toga ugovorom <b>Austriji pripade Erdelj i Ugarska severno od Maroš</b>a <b>i zapadno od Tise sa većim delom Slavonije.</b> Poljskoj je povraćena <b>Ukrajina i Podolija</b>. Rusija je dobila grad <b>Azov </b>sa bliskom okolicom. Mleci su zadržali<b> Moreju i Dalmaciju</b>.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
</div>
<div style="text-align: justify;">
A drugoj velikoj pobedi princ Evgenije nad Turcima i zauzeću Beograda 1717. sledovao je <b>`Požarevački mir`</b> 1718. opet posredovanjem Engleske. Ovim je mirom Austrija dobila i ostali deo Ugarske. Severna granica Turske postavljena je onako, kako je uglavnom i ostala do `Berlinskog ugovora` 1878.1)</div>
<div style="text-align: justify;">
<a href="http://www.dnevnik.rs/vojvodina/reka-skriva-popriste-sencanske-bitke" target="_blank">Podvodni istraživači</a> Vojvodine i njihove kolege iz Mađarske, ovog leta [2013.], treću godinu nastavili su <a href="http://www.rtv.rs/sr_lat/vojvodina/o-sencanskoj-bici-svedoci-tisa_415322.html" target="_blank">podvodna arheološka</a><b> istraživanja poprišta Senćanske bitke,</b> u kojoj je 11.septembra 1697. godine, austrijska vojska pod vođstvom <a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Eugen_Savojski" target="_blank">Eugena Savojskog</a> na Tisi pobedila tursku vojsku, <b>označivši tako početak kraha Otomanske imperije na tlu Evrope.</b></div>
<div style="text-align: justify;">
<b><i>Više: <a href="http://podvodni-istrazivaci.org/sr/sencanskabitka" target="_blank">BITKA KOD SENTE 1697 </a></i></b></div>
<div style="text-align: justify;">
<b><br /></b></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>1852. - </b>Rođen srpski<b> lekar i književnik</b> <b>Dr.</b> <b>Milan Jovanović - Batut, </b>jedan je <b>od osnivača Medicinskog fakulteta Beogradskog univerziteta (1919)</b>, čiji je bio i <b>prvi dekan</b>. (10. oktobar 1847. Sremska Mitrovica - 11. septembar 1940. Beograd).</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://3.bp.blogspot.com/-JvYrLs9CpQU/UjcFLrWr10I/AAAAAAAABvI/sGjlYaaE5Rs/s1600/Dr.+Milan+Jovanovi%C4%87+-+Batut.JPG" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="200" src="http://3.bp.blogspot.com/-JvYrLs9CpQU/UjcFLrWr10I/AAAAAAAABvI/sGjlYaaE5Rs/s200/Dr.+Milan+Jovanovi%C4%87+-+Batut.JPG" width="137" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
Urednik <b>Srpskog arhiva za celokupno lekarstvo</b> i lista Zdravlje. Predsednik <b>Srpskog lekarskog društva</b>, Jugoslovenskog lekarskog društva, Društva za čuvanje narodnog zdravlja, Glavnog sanitarnog saveta. <b>Rektor Velike škole</b> u Beogradu.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Uporedo sa svojom osnovnom (medicinskom) strukom <b>Batut se bavio i književnošću (književna kritika, dnevničko-putopisna proza)</b>. Bavio se i <b>prevodilačkim radom</b> iz medicinske struke, a dugo je <b>uređivao i stručne časopise</b> (”Narodno zdravlje”, ”Zdravlje”) posvećujući veliku pažnju narodnom zdravstvenom prosvećivanju. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Medicinske studije završio je u Beču, zatim je radio kao lekar u Srbiji, i u Crnoj Gori kao šef Crnogorske zdravstvene službe.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Usavšavajući se u različitim evropskim centrima</b> kao stipendista srpske vlade (najpre u Berlinu i Minhenu, zatim u Londonu, Moskvi i Parizu) stekao je široku kulturu i govorio više stranih jezika: nemački, francuski, engleski i češki. Batut je iz medicinske struke objavio mnogobrojne knjige, brošure i članke, mahom iz praktične medicine. <b>Njegovo pionirsko delo je ”Srpska medicinska terminologija” od 26.000 reči (1886/1887).</b></div>
<div style="text-align: justify;">
<b><br /></b></div>
<div style="text-align: justify;">
Batutovi radovi su prevođeni i objavljivani na stranim jezicima. Kao naučnik radoznala duha, redovno je pratio dostignuća iz svoje struke i <b>prvi je kod Srba primenjivao statističke podatke na naučnoj osnovi u proučavanju narodnog zdravlja</b> ("Organizacija i zdravstvene prilike u Srbiji", štampano na nemačkom u Pešti, "Brojno napredovanje našeg naroda i njegov produktivni vek", "Prirodni priraštaj stanovništva Srbije i njegov biotički značaj" (1932).</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Batut se bavio i <b>biometrijskim proučavanjem stanovništva.</b> Uz <b>biotiku </b>(praktično učenje o životu), Batut je posebnu pažnju poklanjao i <b>eugenici</b> - nauci o metodama poboljšanja telesnih i duševnih osobina pojedinih individua - ljudskih, životinjskih), što podrazumeva i ispitivanje uslova pod kojim se nasledni nedostaci otklanjaju, a vredne osobine potomaka usavršavaju. To su bila moderna istraživanja i ostvarenja, aktuelna i u naše dane.</div>
<div style="text-align: justify;">
Izabran na VŠ 1887. godine, Batut je predavao javnu higijenu i sudsku medicinu, i te predmete je predavao i na Medicinskom fakultetu od 1918. do 1925, kada je penzionisan, ali je nastavio rad još čitavu deceniju honorarno.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Danas <a href="http://www.batut.org.rs/" target="_blank">Institut za javno zdravlje Srbije</a> nosi njegovo ime <b>Dr.</b> <b>Milan Jovanović - Batut.</b></div>
<div style="text-align: justify;">
<i>Više: <a href="http://www.rastko.rs/rastko/delo/12538" target="_blank">Batut, ko je to?</a>, <a href="http://www.novosti.rs/dodatni_sadrzaj/clanci.119.html:280116-Narodni-doktor-Batut" target="_blank">Narodni doktor Batut</a> </i></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>1880. – </b>Rođen je <b>Dobrica Milutinović, veliki srpski romantičarski pozorišni glumac</b> izuzetnog glasa i retkog temperamenta (30.08./11.09.1880. Niš - 18.11.1956. Beograd). </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://2.bp.blogspot.com/-lTKztP65YNQ/Ujb_RXOEGGI/AAAAAAAABu4/j0xWMZR4F4A/s1600/Dobrica+Milutinovic+,+glumac.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="200" src="http://2.bp.blogspot.com/-lTKztP65YNQ/Ujb_RXOEGGI/AAAAAAAABu4/j0xWMZR4F4A/s200/Dobrica+Milutinovic+,+glumac.jpg" width="149" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
Bio je<b> prvak Drame nacionalnog teatra više od pola veka</b> i sa ogromnim uspehom igrao je niz uloga iz klasičnog pozorišnog repertoara kao i likove iz nacionalnog repertora - bio je Maksim Crnojević, Mitke, Don Karlos, Romeo, Otelo, Lir, Vronski,… <b>Učestvovao je i u nastajanju Opere Narodnog pozorišta u Beogradu.</b> U <b>prvoj srpskoj operi "Na uranku"</b>, imao je jednu od glavnih uloga. Igrao je i na filmu, snimao za radio. U filmu "Karađorđe" iz 1911. bio je Janko Katić, a glumio je i u filmu "Živjeće ovaj narod" iz 1947. godine. Plenio je svojim bujnim temperamentom, senzibilitetom i emocijama, sonornim baritonom i izuzetno lepom figurom.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>U Beograd je došao 1898</b>. na poziv upravnika Narodnog pozorišta Branislava Nušića.</div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Godine 1937</b>, povodom 40 -ogodišnjice njegovog rada, <b>Udruženje glumaca Kraljevine Jugoslavije mu je dodelilo priznanje ''Prsten''</b> za izuzetan doprinos pozorištu.</div>
<div style="text-align: justify;">
''Prsten'' koji se, u istovetnoj kopiji, i danas dodeljuje kao prestižna nagrada za životno delo srpskim glumcima.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Nagradu '<b>'Prsten Dobrice Milutinovića'' ili "Dobričin prsten" </b>, kao nagradu za životno delo koja se dodeljuje zaslužnim glumcima, <b>ustanovio je 1980. godine Muzej Pozorišne umetnosti Srbije </b>i Savez dramskih umetnika Srbije u saradnji sa Zlatarom Majdanpek . </div>
<div style="text-align: justify;">
Uz <b><a href="http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%94%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%B8%D1%87%D0%B8%D0%BD_%D0%BF%D1%80%D1%81%D1%82%D0%B5%D0%BD" target="_blank">"Dobričin prsten"</a></b> se dodeljuje i <b>unikatna diploma </b>na pergamentu rad akademskog slikara i scenografa Geroslava Zarića i <b>plakete sa likom Dobrice Milutinovića</b>, za čiju je izradu zaslužan vajar Voja Soldatović.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Pozorište u Sremskoj Mitrovici 1974</b>. godine dobilo je naziv „Dobrica Milutinović“.</div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Sahranjen je na <a href="http://www.beogradskagroblja.rs/page/znamenite-li%C4%8Dnosti/100165/cnt/dobrica-milutinovi%C4%87.sr-latn-cs.htm" target="_blank">Novom groblju</a></b> u Beogradu.</div>
<div style="text-align: justify;">
<i>Izvor: <a href="http://www.fotomuzej.com/fotografija-glumac-dobrica-milutinovic.923.html" target="_blank">Photo </a>, <a href="http://www.unilib.bg.ac.rs/repozitorijum/ostalo/2.0/m/Milutinovic.pdf" target="_blank">Dobrica Milutinović biografija</a></i></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>1887.</b> – Rođena je <b>Nadežda Spasojević, prva Srpkinja pedijatar</b>, autor više knjiga iz pedijatrije, profesor <b>Babičke škole u Beogradu</b>. <b>Medicinu</b> je studirala u Petrogradu, a u Parizu je <b>specijalizovala pedijatriju</b>. U Beogradu je osnovala <b>savetovalište za majke i dispanzer za odojčad.</b></div>
<div style="text-align: justify;">
<b><br /></b></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>1914.</b> - Rođen <b>Patrijarh srpski Pavle (svetovno ime Gojko Stojčević)</b>, episkop pećki, mitropolit beogradsko- karlovački, 44. patrijarh srpski (Kućanci, 11. 09. 1914 - Beograd, 15. 11. 2009)</div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Patrijarh srspki Pavle</b> (svetovno ime Gojko Stojčević) rođen je <b>na Usekovanje 11.septembra 1914. godine u selu Kucanci, Slavonija</b>. <b>Gimnaziju </b>je zavrsio u Beogradu, <b>Bogosloviju</b> u Sarajevu, a Bogoslovski fakultet u Beogradu.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://4.bp.blogspot.com/-Ye5-2WRDVfI/Ujbxmo7Aj5I/AAAAAAAABuQ/f9ivBbFwlhM/s1600/Patrijarh+Pavle.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" src="http://4.bp.blogspot.com/-Ye5-2WRDVfI/Ujbxmo7Aj5I/AAAAAAAABuQ/f9ivBbFwlhM/s320/Patrijarh+Pavle.jpg" width="237" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
Kao prognanik <b>u vreme Drugog svetskog rata</b> bio je u manastiru <b>Svete Trojice u Ovcaru.</b> Bio je i veroučitelj dece. <b>Zamonašen</b> <b>je u manastiru Blagovestenju 1948. godine</b>, kada je rukopoložen u čin jerodjakona. Od 1949. do 1955. sabrat je manastira Rače gde vrši razna poslušanija. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>U čin jeromonaha rukopolozen je 1954.</b>, <b>protosindjel</b> je postao iste te godine, a <b>arhimandrit 1957</b>. U Atini je bio na <b>postdiplomskim studijama</b> od 1955. do 1957 godine. Za <b>episkopa rasško-prizrenskog izabran je 29. maja 1957</b>. i <b>hirotonisan u beogradskoj Sabornoj crkvi.</b></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
U raško-prizrenskoj eparhiji gradi nove hramove, obnavlja stare i porušene, često putuje, obilazi i sluzi u svim mestima ove svoje Eparhije. Bavi se i naučnim radom, objavljuje radove, povremeno drži predavanja.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Za četrdeset četvrtog patrijarha srpskog</b>, izabran je od Svetog arhijerejskog sabora Srpske pravoslavne crkve <b>novembra 1990. godine. Ustoličen je u nedelju, 2. decembra 1990. godine u Sabornoj crkvi u Beogradu,</b> a u <b>drevni presto srpskih patrijaraha</b> ustoličen je u manastiru Pecke Patrijarsije 22. maja 1994.godine.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Patrijarh Srpski Pavle učinio je <b>kanonske posete mnogim eparhijama Srpske pravoslavne crkve</b> u zemlji i inostranstvu. Posetio je Srpsku crkvu u Australiji, u Americi, Kanadi, Zapadnoj Evropi...</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Bezbroj puta je <b>pisao i intervenisao kod raznih drzavnika i mnogih institucija da se pomogne u rešavanju krize</b> i uspostavljanju mira na prostorima Jugoslavije. Tim povodom imao je susrete sa predstavnicima Rimokatolicke crkve, Islamske verske zajednice, predstavnicima Svetskog saveta crkava, diplomatima, drzavnicima, predstavnicima humanitarnih i drugih organizacija.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Posetio je i sedište Ujedinjenih nacija u Njujorku, Belu Kuđu u Vasintgonu gde je sa odgovarajućim licnostima razgovarao i iznosio činjenicno stanje u vezi sa izbijanjem rata u Jugoslaviji.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Veliki duhovnik, asketa i sjajan besednik</b>, ovaj prvosvestenik svakodnevno - kad crkvena pravila dozvoljavaju, prinosi beskrvnu zrtvu (sluzi svetu Liturgiju) za spas srpskoga roda krstonosnoga.</div>
<i>Više: <a href="http://serbiasos.blogspot.gr/2013/09/patrijarh-srpski-pavle-kratka-biografija.html" target="_blank">Patrijarh srpski Pavle kratka biografija</a>, <a href="http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9F%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%80%D1%85_%D1%81%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D0%9F%D0%B0%D0%B2%D0%BB%D0%B5" target="_blank">Wikipedia tekstovi u referencama</a></i><br />
<br />
<div style="text-align: justify;">
<b>1919.</b> - Rođen <b>Milutin Čolić, novinar</b>, filmski kritičar i publicista, upravnik Narodnog pozorišta u Užicu, <b>osnivač FEST-a </b> (Potočanji, 11. 09. 1919 - Beograd, 22. 02. 2009).</div>
<div style="text-align: justify;">
Rođen je 1919. godine u Potočanju kod Užica gde je završio <b>gimnaziju.</b> <b>Prava i jugoslovensku književnost</b> studirao je u Beogradu, a u vreme Drugog svetskog rata <b>osnovao je kulturno-umetničku grupu "Užičkog partizanskog odreda".</b></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://2.bp.blogspot.com/-vXhB6WNZssE/Ujb05kqZ0cI/AAAAAAAABuc/MJpLRW-RTwE/s1600/Osnivac+FETSa+Milutin+Colic.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="200" src="http://2.bp.blogspot.com/-vXhB6WNZssE/Ujb05kqZ0cI/AAAAAAAABuc/MJpLRW-RTwE/s200/Osnivac+FETSa+Milutin+Colic.jpg" width="143" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
Okupacione nemačke snage internirale su ga <b>u koncentracioni logor</b> u Norveškoj gde je ostao do 1945. godine.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
U posleratnoj Jugoslaviji postavljen je za <b>upravnika novoosnovanog Narodnog pozorišta u Užicu</b>, ali već 1949. godine prelazi u Beograd, radi <b>u listovima "Glas"</b> i "20. oktobar", a od 1952. postaje član redakcije <b>"Politike",</b> kojoj je ostao veran do kraja karijere.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Počeo je da piše još u gimnazijskim danima, u početku pozorišnu i književnu, a zatim intenzivno i u dugom kontinuitetu filmsku kritiku. Njegovi tekstovi su nekoliko decenija negovali ukus najšireg kruga publike.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Objavio je<b> više knjiga iz oblasti filma</b> i dobio niz <b>društvenih i stručnih priznanja.</b></div>
<div style="text-align: justify;">
Bio je jedan od <b>prvih saradnika filmskog festivala u Puli</b> i festivala <b>dokumentarnog i kratkometražnog filma u Beogradu</b>, jedan od <b>osnivača glumačkog festivala u Nišu</b> i drugih manifestacija.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Godine 1971. osnovao je Fest</b> i doneo dah velikog sveta u Beograd.</div>
<i>Izvor: <a href="http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/16/Kultura/46258/Preminuo+osniva%C4%8D+FESTA+Milutin+%C4%8Coli%C4%87.html" target="_blank">Preminuo osnivač FEST-a Milutin Čolić</a></i><br />
<br />
<div style="text-align: justify;">
<b>1920. </b>- Rođen <b>Milutin Garašanin, akademik</b>, jedan od najstarijih i najpoznatijih <b>srpskih arheologa </b>(Beograd, 11. 09. 1920 - Beograd, 04. 04. 2002).</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://3.bp.blogspot.com/-n4tLD-6tIjw/Ujb3oXcUy1I/AAAAAAAABuo/YRnYqHmnci8/s1600/Milutin+Grasanin+arheolog.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="170" src="http://3.bp.blogspot.com/-n4tLD-6tIjw/Ujb3oXcUy1I/AAAAAAAABuo/YRnYqHmnci8/s200/Milutin+Grasanin+arheolog.jpg" width="200" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
U istraživačkoj i naučnoj karijeri dugoj bezmalo šest decenija najviše se bavio <b>praistorijskim arheološkim istraživanjima Balkana</b>, posebno<b> Podunavlja i susednih oblasti. </b>Akademik Garašanin će u istoriji balkanske arheologije ostati upamćen i po nizu istraživanja kojima je rukovodio, sam ili sa saradnicima, na lokalitetima u Srbiji i Makedoniji, među kojima su bila i mnoga važna nalazišta praistorijskih kultura, predmeta i antičke građe.</div>
<div style="text-align: justify;">
Poznati arheolog ostaće upamćen i po istraživanjima Podunavlja, rimskog limesa i kastela Pontes</div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Arheološka istraživanja i balkanološke studije akademika Garašanina bile su visoko cenjene</b> u nekadašnjoj Jugoslaviji i u mnogim evropskim balkanološkim centrima. </div>
<div style="text-align: justify;">
<i>Više: <a href="http://www.rastko.rs/arheologija/licnosti/milutin_garasanin.html" target="_blank">Istraživač praistorije</a>, <a href="http://www.rastko.rs/arheologija/vinca/garasanin-supska_c.html" target="_blank">Supska "Stubline" - praistorijsko naselje vinčanske grupe</a>, <a href="http://www.rastko.rs/arheologija/srejovic/dsrejovic-univerzitet.html" target="_blank">Arheologija na Velikoj školi Univerziteta u Beogradu</a>, online knjiga .PDF - Garasanin, Milutin - <a href="http://www.scribd.com/doc/74683285/Garasanin-Milutin-Razgovori-O-Arheologiji" target="_blank">Razgovori O Arheologiji</a></i></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<b>1921.</b> - U Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca je osnovan <b>nacionalni atletski savez</b>.<br />
<br />
<div style="text-align: justify;">
<b>1923.</b> - Rođen <b>Vasilije Mokranjac, kompozitor</b> (Beograd, 11. 09. 1923 - Beograd, 27. 05. 1984). <b>Simfonijska ostvarenja</b> zahvataju centralni deo Mokranjčevog opusa, potvrđujući ga, <b>pored Milana Ristića, kao najznačajnijeg simfoničara u srpskoj muzici XX veka.</b></div>
<div style="text-align: justify;">
<b><br /></b></div>
<div style="text-align: justify;">
<a href="http://3.bp.blogspot.com/-1Hr-godqScY/UjcsAsfcS3I/AAAAAAAABwc/jskAa1kGjao/s1600/Vasilije+Mokranjac+kompozitor.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="200" src="http://3.bp.blogspot.com/-1Hr-godqScY/UjcsAsfcS3I/AAAAAAAABwc/jskAa1kGjao/s200/Vasilije+Mokranjac+kompozitor.jpg" width="143" /></a>Vasilije Mokranjac - u dramatskim, temperamentnim, gotovo eruptivnim simfonijama snažnog izraza - koristio je kratke, jezgrovite ideje koje su mogle obuhvatiti samo jedan akord, gusto orkestarsko tkivo i višeslojne harmonije u okviru široko shvaćene tonalnosti. <b>Njegove klavirske kompozicije imaju i impresionističke odsjaje</b>.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
2009. godine u saradnji sa Udruženjem kompozitora Srbije, "Jugomarka" je štampala <b>seriju poštanskih maraka</b> pod nazivom <b>"Velikani srpske klasične muzike"</b>. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Do tada postojećim markama sa likovima Stevana Mokranjca i Josipa Slavenskog, dodato je još osam sa likovima naših veoma značajnih kompozitora: Kornelije Stanković, Josif Marinković, Petar Konjović, Stevan Hristić, Miloje Milojević, Mihovil Logar, Ljubica Marić <b>i Vasilije Mokranjac</b>.</div>
<div style="text-align: justify;">
Poduhvat vredan svake pohvale, međutim osim nesumnjivog doprinosa vizuelnom prepoznavanju velikana srpske klasične muzike, ovaj izdavački poduhvat iije uticao na ono važnije — prepoznavanje muzike većine navedenih kompozitora.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<i>Više: <a href="http://www.rastko.rs/isk/isk_17.html" target="_blank">Muzičko stvaralaštvo i izvođaštvo od 18. veka do danas</a>, <a href="http://www.rts.rs/page/radio/sr/story/1466/Radio+Beograd+3/1095608/Vasilije+Mokranjac%3A+Druga+i+Tre%C4%87a+simfonija.html" target="_blank">Vasilije Mokranjac: Druga i Treća simfonija</a>, <a href="http://www.riznicasrpska.net/muzika/index.php?topic=1098.0" target="_blank">Srpski kompozitori</a></i></div>
<br />
<b>1932.</b> - Rođen<b> dr Slobodan D. Milošević, istoričar</b> (Prislonica, 11. 09. 1932 - 20. 02. 2013)<br />
<br />
<b>1937.</b> - Počela <b>prva sajamska manifestacija na Beogradskom sajmu</b>, trajala do 21. septembra.<br />
Prva faza izgradnje<b> Beogradskog sajmišta</b>. Prvo je sagrađano pet Jugoslovenskih paviljona, a zatim Centralna kula, Italijanski, Mađarski, Rumunski, Čehoslovački i Spasićev paviljon.<br />
Otvaranje Prvog beogradskog sajma, 11. septembra 1937.<br />
<br />
<div style="text-align: justify;">
<b>Beogradski sajam je izgrađen na osnovu odluke Beogradske opštine 1936. godin</b>e. Društvu za<b> priređivanje sajma i izložbi</b> je ustupljen teren <b>kraj novoizgrađenog Mosta kralja Aleksandra.</b> </div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Prva faza</b> radova je započeta u proleće 1937. godine, a <b>završena je do otvaranja, septembra 1937</b>. </div>
<div style="text-align: justify;">
Druga faza, u kojoj su izgrađeni Turski i veliki Nemački paviljon, završena je 1938. Planirana je izgradnja i šestog jugoslovenskog paviljona, koji je skoro potpuno bio izidan i postavljene krovne konstrukcije, ali su<b> radovi obustavljeni nakon izbijanja Drugog svetskog rata</b>.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://1.bp.blogspot.com/-Xxi1KeEtzc0/UjcNsqHjk3I/AAAAAAAABvY/xWIhBOi0fN4/s1600/Prvi+sajam+u+Srbiji.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="212" src="http://1.bp.blogspot.com/-Xxi1KeEtzc0/UjcNsqHjk3I/AAAAAAAABvY/xWIhBOi0fN4/s320/Prvi+sajam+u+Srbiji.jpg" width="320" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Prvi beogradski sajam je nudio bogatu ponudu</b>.</div>
<div style="text-align: justify;">
Sajmište, udaljeno tek nekoliko stotina metara od centra Beograda, brzo je postalo popularno odredište za stanovnike prestonice. Pored toga sto je dovelo strane <b>investitore i proizvođače</b> u Jugoslaviju, sajmovi i izložbe koji su tu organizovani obezbeđivali su bogatu zabavu za širu publiku. U ponudi je bilo svega - <b>od restorana, preko prodajnih štandova i ulične zabave, do kulturnih događaja</b>, kao sto su koncerti klasične muzike i umetničke izložbe.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b><a href="http://prs.petnica.rs/eps/pdf/2008/z08-042_321ist08_21.pdf" target="_blank">Prvi televizijski program na Balkanu</a> je emitovao 1938. godine sa beogradskog sajma</b> holandski „Filips“, koji je zakupio jedan od paviljona. Čehoslovačka „Škoda“ je konstruisala na sajmu toranj visok 74 metara, koji je korišćen za obuku padobranaca iz svih delova zemlje.</div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Italija i Nemačka su koristile svoje paviljone između ostalog i za ideološku propagandu.</b> Nacističke zastave su bile istaknute ispred Nemačkog paviljona, a unutrašnjost je bila ukrašena kukastim krstovima.</div>
<div style="text-align: justify;">
<i>Izvor: <a href="http://www.open.ac.uk/socialsciences/semlin/sr/sajmiste-logor.php" target="_blank">Pre 1941: Beogradsko sajmište</a>, <a href="http://prs.petnica.rs/eps/pdf/2008/z08-042_321ist08_21.pdf" target="_blank">Prva televizijska projekcija na Beogradskom sajmu</a>, <a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Logor_Sajmi%C5%A1te" target="_blank">Logor Sajmište</a>,<a href="http://www.starosajmiste.info/sr/logor-na-sajmistu/istorija-logora" target="_blank"> Istorija nacističkog logora na Beogradskom sajmištu</a></i></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>1944.</b> - Rođen <b>Milovan Vitezović, književnik</b> (Vitezovići, 11. 09. 1944).</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://1.bp.blogspot.com/-DSYQ6hROOtM/UjcWd1j-SuI/AAAAAAAABvo/UFMgTxxr6IY/s1600/Milovan-Vitezovic.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="137" src="http://1.bp.blogspot.com/-DSYQ6hROOtM/UjcWd1j-SuI/AAAAAAAABvo/UFMgTxxr6IY/s200/Milovan-Vitezovic.jpg" width="200" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
Milovan Vitezović je <b>diplomirao na Filološkom fakultetu</b>, odsek Opšte književnosti, kao i na Fakultetu dramskih umetnosti, odsek za Dramaturgiju. Više od 30 godina radio je u <b>Radio-televiziji Beograd, kasnije u Radio-televiziji Srbije</b>, kao dramaturg, urednik igranog programa i glavni i odgovorni urednik umetničkog programa. Potpisao je više od 30.000 sati reprezentativnih programa.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Objavio je je više od <b>50 knjiga poezije, romana, drama, eseja, scenarija i studija</b> u oko 200 izdanja, od kojih su <b>najznačajnija: </b></div>
<div style="text-align: justify;">
Izabrana dela (10 knjiga, 1993), Izabrani romani (12 knjiga, 2000-2007), Šešir profesora Koste Vujića (1972), Majstore, dobro jutro (2006), Bulerleska u Parizu, Gospođica Desanka (2007).</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Osim knjiga, objavio je <b>više od 200 naučnih i teorijskih rasprava</b> po časopisima i naučnim zbornicima. </div>
<div style="text-align: justify;">
Više<b> dramskih tekstova prof. Vitezovića izvedeno je na pozorišnim scenama.</b> Autor je desetak <b>antologija srpske i svetske poezije, proze i književnosti za decu</b>. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Zastupljen je u više od pedeset, naših i svetskih, antologija poezije, poezije za decu, aforizama, proze, fantastike, televizijskih drama... </div>
<div style="text-align: justify;">
Ušao je u našu <b>školsku lektiru i u nemačke srednjoškolske čitanke.</b> </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Autor je <b>dramskih serija</b>: Dimitrije Tucović, Vuk Karadžić, Karađorđe i srpska revolucija, dokumentarnih filmova Kneževina Srbija, Kraljevina Srbija i Gde cveta limun žut, kao i scenarija za <b>filmove Lajanje na zvezde, Snovi, život, smrt, Filipa Filipovića, Reklamacija, Povoljan vetar.</b>.. </div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Aforizmi </b>su mu objavljivani u nizu evropskih novina, od hamburškog "Sterna" do moskovske "Nedelje". <b>Prevođen</b> je na engleski, nemački, grčki, ruski, italijanski, rumunski, makedonski, slovenački, hebrejski, češki, poljski, mađarski, švedski... </div>
<div style="text-align: justify;">
Kao gost-urednik u Zavodu za udžbenike i nastavna sredstva, u ediciji kapitalnih izdanja uredio je izabrana dela Pavla Popovića, Bogdana Popovića, Jovana Skerlića, Milana Kašanina i Stojana Novakovića.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Za svoj književni,<b> televizijski, dramski, filmski i teorijski rad </b>dobio je više od dvadeset domaćih i međunarodnih veoma značajnih nagrada, među kojima su Vukova nagrada za životno delo, Evropska nagrada - Grand prix za seriju "Vuk Karadžić" i rusko priznanje Zlatni vitez za ukupan doprinos slovenskim kulturama.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Milovan Vitezović je <b>redovni profesor</b> na studijskom programu Dramaturgija Akademije umetnosti u Beogradu.</div>
<div style="text-align: justify;">
Više: <a href="http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/RTS+Satelit/1205652/Moj+li%C4%8Dni+pe%C4%8Dat%3A+Milovan+Vitezovi%C4%87.html" target="_blank">Moj lični pečat: Milovan Vitezović</a>, <a href="http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:325349-Milovan-Vitezovic-Vreme-profita-i-mita" target="_blank">Vreme profita i mita</a>, <a href="http://www.pravda.rs/2011/04/26/milovan-vitezovic-srbiji-je-potrebna-nova-renesansa/" target="_blank">Milovan Vitezović: Srbiji je potrebna nova renesansa</a>, <a href="http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Imamo-idiote-Nedostaje-nam-Dostojevski.lt.html" target="_blank">„Imamo idiote. Nedostaje nam Dostojevski“</a>, <a href="http://www.srpskapolitika.com/Tekstovi/Komentari/2006/149.html" target="_blank">Srbija je bila Evropa pre Evrope</a>, <a href="http://www.blic.rs/stara_arhiva/intervju/7576/Danasnje-vreme-lici-na-Karadjordjevo" target="_blank">Današnje vreme liči na Karađorđevo</a>, <a href="http://www.youtube.com/watch?v=w7uVllLKxMs" target="_blank">Milovan Vitezović - Redovni profesor na Katedri za Dramaturgiju </a>, <a href="http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:442734-Vitezovic-Srbi-mimo-sveta-a-svet-mimo-sebe" target="_blank">Srbi mimo sveta, a svet mimo sebe</a> , <a href="http://www.vaseljenska.com/kultura/tuzne-su-nase-godine/" target="_blank">Tužne su naše godine</a> , <a href="http://www.bastabalkana.com/2013/07/srce-me-je-otkucalo-milovan-vitezovic-aforizmi/" target="_blank">Srce me je otkucalo - aforizmi </a></div>
<br />
<b>1944.</b> - Formirana <b>Jugoslovenska rečna ratna flotila</b><br />
<br />
<b>1957. </b>- <span style="text-align: justify;">Preminuo</span> <b>Petar Stojanović, kompozitor</b>, profesor i direktor Muzičke škole "Stanković" u Beogradu (Budim, 06. 09. 1877 - Beograd, 11. 09. 1957)<br />
<br />
<b>1978.</b> - Rođen <a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Dejan_Stankovi%C4%87" target="_blank"><b>Dejan Stanković, fudbaler i sprski </b> <b>reprezentativac</b></a> (Beograd, 11. 09. 1978)<br />
<i>Izvor: <a href="http://www.svet.rs/sport/savrsen-kraj-fudbalske-karijere-dejan-stankovic-postaje-skaut" target="_blank">Savršen kraj fudbalske karijere: Dejan Stanković postaje skaut</a></i><br />
<br />
<b style="text-align: justify;">2007.</b><span style="text-align: justify;"> - Umro </span><b style="text-align: justify;">Stevan Koički, fizičar, akademik, potpredsednik SANU </b><span style="text-align: justify;">(Bačka Palanka, 21. 08. 1929 - Beograd, 11. 09. 2007).</span><br />
<span style="text-align: justify;"><br /></span>
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://1.bp.blogspot.com/-5mi9UHT36xQ/Ujck9BgrsnI/AAAAAAAABv4/lvOB3AWJkpE/s1600/nuklearni+fizi%C4%8Dar+Stevan+Koi%C4%8Dki+(potpredsednik+SANU+za+prirodne+nauke).jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="200" src="http://1.bp.blogspot.com/-5mi9UHT36xQ/Ujck9BgrsnI/AAAAAAAABv4/lvOB3AWJkpE/s200/nuklearni+fizi%C4%8Dar+Stevan+Koi%C4%8Dki+(potpredsednik+SANU+za+prirodne+nauke).jpg" width="150" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
Na <b>Prirodno matematičkom fakultetu </b>u Beogradu doktorirao 1958. i bio je <b>naučni savetnik Instituta u Vinči</b>. Njegova oblast istraživanja bila je nuklearna spektrometrija, radioaktivni izotopi i zračenje. Za dopisnog člana SANU izabran je 1974. a za redovnog 1988. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Na funkciji Generalnog sekretara SANU nalazio se od 1998. do 2003. kada je izabran za potpredsednika.</div>
<div style="text-align: justify;">
<i>Više: <a href="http://www.planeta.rs/09/naukakaozivot.htm" target="_blank">Vek u srcu materije</a></i></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b><br /></b></div>
<div style="text-align: justify;">
<b><br /></b></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>2008</b>. - <b>Srbija</b> je zatražila, pismom upućenom svim zemljama članicama UN podršku Rezoluciji kojom se traži savetodavno mišljenje <b>Međunarodnog suda pravde o legalnosti jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova.</b></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>2010.</b> - Preminuo je<b> Rade Marković, srpski glumac</b>. Radoje Rade Marković (Beograd, Kraljevina SHS, 14. oktobar 1921 — Zabok, Hrvatska, 10. septembar 2010) je bio srpski pozorišni i filmski glumac. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://1.bp.blogspot.com/-OsoYac4Z-t4/UjcnnNOmnbI/AAAAAAAABwE/Yz_LfEbGuLY/s1600/Rade+Markovic+glumac.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="200" src="http://1.bp.blogspot.com/-OsoYac4Z-t4/UjcnnNOmnbI/AAAAAAAABwE/Yz_LfEbGuLY/s200/Rade+Markovic+glumac.jpg" width="200" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
Rade Marković je jedan od najvećih i najpostojanijih imena srpskom glumišta u periodu od Drugog svetskog rata pa do novog milenijuma. </div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Na filmu</b> je odigrao 81 ulogu; <b>u televizijskim dramama, serijam</b>a i drugim emisijama 62 uloge; učestvovao je u 186 radio drama, a na pozorišnim scenama ostvario je ukupno 96 uloga. Kao profesor <b>Akademije umetnosti u Novom Sadu izveo je četiri klase</b> sa ukupno 39 studenata (Dušan Jakišić, Dragan Vujić Vujke, Radmila Tomović, Milan Čučilović i drugi). </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Tokom pet decenija glumačkog prisustva, pre svega na pozorišnoj sceni, Marković je stekao <b>nepodeljena priznanja kritike, publike i koleg</b>a zbog najmanje dva razloga: duboke odanosti, može se reći pune posvećenosti pozivu, što je najčešće donosilo vrhunska ostvarenja, kao i neposustalog traganja za novim, savremenim i modernim glumačkim izazovom, kojim je nastojao da pomeri standarde u glumi u čemu je bio jedan od tvoraca avangardnih pozorišnih puteva u našoj sredini. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Nagrađen</b> je svim najznačajnijim stručnim i društvenim nagradama i priznanjima: Sterijina nagrada, tri Arene, Gavelina nagrada, Oktobarska nagrade grada Beograda, ,,Dobričin prsten” za 1998. godinu (najznačajnija nagrada za glumu u Srbiji), 2005. dobitnik Statuete Joakim Vujić koju dodeljuje Knjaževsko-srpski teatar iz Kragujevca, kao i mnoge druge. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Kao dobitniku nagrade<b> ,, Dobričin prsten”</b>, Savez dramskih umetnika Srbije izdao je monografiju ili zbornik radova posvećen njegovom ukupnom stvaralaštvu. Priređivač zbornika je teatrolog Zoran T. Jovanović</div>
<div style="text-align: justify;">
<i>Više: <a href="http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A0%D0%B0%D0%B4%D0%B5_%D0%9C%D0%B0%D1%80%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B" target="_blank">Wikipedia </a>, <a href="http://www.story.rs/vesti/u-fokusu/11136-zivotna-prica-rade-markovic-zivot-je-cesto-pipanje-po-mraku.html" target="_blank">ŽIVOTNA PRIČA - Rade Marković: Život je često pipanje po mraku...</a>, <a href="http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Preminuo-glumac-Rade-Markovic.lt.html" target="_blank">Preminuo glumac Rade Marković</a></i></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>2013</b>. - Srpska pravoslavna crkva danas obeležava <b>Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja</b>. Sećanje na mučeničko pogubljenje Svetog Jovana, a na sam dan 11. septembra (po novom kalendaru) <b>Crkva se seća osvećenja hrama nad njegovim moštima u Sevastiji</b>, koji su podigli <b>car Konstantin i carica Jelena</b>.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://1.bp.blogspot.com/-8i4Cu3AY40w/Ujcqo4jlfUI/AAAAAAAABwQ/nbOQEEGl4rY/s1600/Usekovanje+glave+Svetog+Jovana+Krstitelja.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="200" src="http://1.bp.blogspot.com/-8i4Cu3AY40w/Ujcqo4jlfUI/AAAAAAAABwQ/nbOQEEGl4rY/s200/Usekovanje+glave+Svetog+Jovana+Krstitelja.jpg" width="138" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
Tada se <b>podseća na stradanje svetog Jovana</b>, kome je, po naređenju Iroda Antipa, glava odsečena ("usekovana") i na tanjiru doneta pred njegovu pastorku, igračicu Salomu, te se zato u Srbiji praznik naziva "Usekovanje".</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Sveti Jovan se naziva <b>Krstitelj jer je krstio Isusa Hrista</b> i, prema predanju, u njemu prepoznao sina Božjeg. <b>Jovan se smatra poslednjim velikim prorokom.</b> Naziva se još i <b>Preteča, jer se pojavio pre Hrista i počeo da priprema ljude za hrišćanstvo.</b></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Jovan je, po predanju, <b>primer čvrste i nepokolebljive vere, poštenja, odvažnosti i istinoljubivosti.</b> Bio je to i uzrok njegovog stradanja jer je javno govorio o nemoralu cara Iroda koji je "živeo u grehu" sa svojom snahom Irodijadom, majkom Salome.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Prilikom proslave Irodovog rođendana Saloma je odigrala svoj čuveni ples "Sedam velova", posle kojeg joj je Irod ponudio da traži šta god hoće. Ona je, na nagovor majke, zatražila glavu svetog Jovana.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Irodijada je zahtevala da se svecu odrubi glava</b> i pokopa odvojeno od tela, u strahu da Sveti Jovan ne vaskrsne.</div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Dan Usekovanja vernici provode u molitvi, uzdržavanju i strogom postu.</b></div>
<div style="text-align: justify;">
Izvor: <a href="http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/125/Dru%C5%A1tvo/763152/Danas+je+Usekovanje+glave+sv.+Jovana.html" target="_blank">Danas je Usekovanje glave sv. Jovana</a>, <a href="http://www.svetosavlje.org/bibliotekA/AvaJustin/SabraneBesedeSvetiJustin/Lat_SabraneBesedeSvetiJustin53.htm" target="_blank">Beseda 1. na Usekovanje Sv. Jovana Krstitelja 1964. godine u manastiru Ćelije</a></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: left;">
Izvori: <a href="http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/125/Dru%C5%A1tvo/1393034/Vremeplov+(11.+septembar+2013).html" target="_blank">LINK</a> , <a href="http://www.rtv.rs/sr_lat/drustvo/vremeplov/vremeplov:-umro-batut_420328.html" target="_blank">LINK</a>, <a href="http://vesti.kombib.rs/Na_danasnji_dan_11_septembra.html" target="_blank">LINK</a>, <a href="http://www.rtv.rs/sr_lat/drustvo/vremeplov/vremeplov:-umro-batut_420328.html" target="_blank">LINK</a></div>
<div style="text-align: left;">
<br /></div>
Serbia SOShttp://www.blogger.com/profile/16633553286927947267noreply@blogger.com0Србија44.016521 21.00585899999998738.189783 10.678710499999987 49.843258999999996 31.333007499999987tag:blogger.com,1999:blog-3557722196438193293.post-73975896628838136772013-09-16T13:47:00.000+02:002013-09-16T14:02:06.578+02:00Patrijarh srpski Pavle, naš duhovni vođa (kratka biografija)<div style="text-align: justify;">
Rođen kao Gojko Stojčević u slavonskom selu Kućanci, patrijarh Pavle je imao veoma teško detinjstvo, bio je teško bolestan u mladosti, ali je doživeo da ga proglase naslednikom Svetog Save. Njegova svetost patrijarh srpski gospodin Pavle ostavio je nemerljivo značajan trag u vremenima teškim za srpski narod, crkvu i državu.</div>
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="http://4.bp.blogspot.com/-oPvZhAxWeuU/UjbuHasI2uI/AAAAAAAABts/GMxS3Squp78/s1600/Patrijarh+srpski+Pavle+biografija.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: auto; margin-right: auto;"><img alt="Bolešljivi i mirni dečačić Gojko - Gojko Stojčević student Bogoslovije - Vladika Pavle 1957 godine" border="0" height="275" src="http://4.bp.blogspot.com/-oPvZhAxWeuU/UjbuHasI2uI/AAAAAAAABts/GMxS3Squp78/s640/Patrijarh+srpski+Pavle+biografija.jpg" title="Bolešljivi i mirni dečačić Gojko - Gojko Stojčević student Bogoslovije - Vladika Pavle 1957 godine" width="640" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;">Bolešljivi i mirni dečačić Gojko - Gojko Stojčević student Bogoslovije - Vladika Pavle 1957 godine</td></tr>
</tbody></table>
<div style="text-align: justify;">
</div>
<a name='more'></a>Njegova svetost arhiepiskop pećki, mitropolit beogradsko-karlovački i patrijarh srpski gospodin Pavle, u svetu Gojko Stojčević, rođen je 11. septembra 1914. u selu Kućanci, srez Donji Miholjac (tada u Austrougarskoj, a sada u Hrvatskoj) u zemljoradničkoj porodici. Gimnaziju je završio u Beogradu, šestorazrednu Bogosloviju u Sarajevu, a Bogoslovski fakultet u Beogradu. Srpski patrijarh postao je 1990, kada je na tom mestu nasledio patrijarha Germana, kao 44. poglavar SPC.<br />
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Rano je ostao bez roditelja - otac je otišao da radi u SAD, tamo je dobio tuberkulozu i „vratio se kući da umre“ kad je dečaku bilo tri godine, a isto se ubrzo dogodilo i s majkom. Odgajila ga je tetka. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Shvativši da je dete „vrlo slabačko“, poštedela ga je seoskih poslova i tako mu omogućila da se školuje. Iako je mali Gojko bio sklon „predmetima gde ne mora da memoriše, kao što su matematika i fizika“, iako je iz veronauke imao dvojku, uticaj rodbine je prevagnuo i njegov konačan izbor bio je bogoslovija. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Posle završene niže gimnazije u Tuzli (1925-1929) i bogoslovije u Sarajevu (1930-1936) došao je u Beograd gde je upisao Bogoslovski fakultet. Tu je vanredno završio i preostale razrede gimnazije da bi mogao da upiše uporedo i Medicinski fakultet. Na Medicinskom fakultetu je stigao do druge godine studija, a Bogoslovski je završio i tu ga zatiče Drugi svetski rat.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Da bi se izdržavao radio je na beogradskim građevinama, što mu nije odgovaralo zbog slabog zdravlja. Na poziv svog školskog druga Jeliseja Popovića odlazi u ovčarsko-kablarske manastire gde je proveo ostatak rata i gde počinje svoj monaški život.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Teskoba u Rači...</b></div>
<div style="text-align: justify;">
Prvo je bio u manastiru Svete Trojice u Ovčaru, a potom veroučitelj deci izbeglica u Banji Koviljači. Tada se teško razboleo „na plućima“ i lekari su verovali da je tuberkuloza predviđajući mu još tri meseca života. Izvesno vreme proveo je u manastiru Vujan gde se izlečio i u znak zahvalnosti izrezbario i poklonio manastiru jedan drveni krst. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Zamonašen je u manastiru Blagoveštenju 1946, kada je unapređen u čin jerođakona. Od 1949. do 1955. bio je sabrat manastira Rače. Školsku godinu 1950/51. proveo je kao učitelj zamenik u prizrenskoj Bogosloviji “Svetih Kirila i Metodija”.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
· Dok sam, posle Drugog svetskog rata, bio u Rači, mi u manastiru nismo živeli izdvojeno od naroda, tako da smo saznavali šta se događa oko nas i u kakvom smo vremenu... Svoje teskobe i slutnje mi monasi uprezali smo u dnevne poslove koje nismo uvek stizali da posvršavamo do večeri. Nekad bismo uzimali samo po komad hleba i čitav dan radili u polju, nadgledali manastirsku stoku, dovlačili drva iz šume... - pribeležio je patrijarh Pavle.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Negde u leto 1945. otac Julijan je Gojka odveo u manastir Blagoveštenje, gde je i sam bio premešten. Tamo se Pavle konačno odlučio da, zbog bolesti, ne može biti sveštenik.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Svestan, dakle, da taj poziv nije za mene i da, odmalena bez roditelja, ne mogu imati svoju porodicu, zamonašio sam se uoči Blagovesti 1946. godine. Završetak rata nije doneo kraj iskušenjima ni narodu ni Crkvi. Sa odlaskom okupatora nije se povuklo i ono "zlo domaće", već je nastavilo da zavađa i zastrašuje ljude na razne načine, pod vidom borbe protiv narodnih neprijatelja... - pribeležio je kasnije patrijarh Pavle.</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://1.bp.blogspot.com/-IBKAXTifUBo/UjbvAf0NqhI/AAAAAAAABt8/ArMq4aT8qZQ/s1600/Ptrijarh+srpski+Pavle.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="230" src="http://1.bp.blogspot.com/-IBKAXTifUBo/UjbvAf0NqhI/AAAAAAAABt8/ArMq4aT8qZQ/s320/Ptrijarh+srpski+Pavle.jpg" width="320" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
U čin jeromonaha unapređen je 1954, protosinđel je postao iste godine, a arhimandrit 1957. Od 1955. do 1957. bio je na postdiplomskim studijama na Bogoslovskom fakultetu u Atini. Izabran je za episkopa raško-prizrenskog 29. maja 1957, a posvećen je 21. septembra 1957., u beogradskoj Sabornoj crkvi. Čin posvećenja obavio je patrijarh srpski Vikentije. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Za episkopa raško-prizrenskog ustoličen je 13. oktobra 1957. u prizrenskoj Sabornoj crkvi. U Eparhiji raško-prizrenskoj gradio je nove crkve, obnavljao stare i porušene, posvećivao i monašio nove sveštenike i monahe. Starao se o Prizrenskoj bogosloviji, gde je povremeno držao i predavanja iz crkvenog pevanja i crkvenoslovenskog jezika. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Često je putovao, obilazio i služio u svim mestima svoje Eparhije. Sa kosovskim egzodusom, prizrenska Bogoslovija Svetog Kirila i Metodija je posle 1999. privremeno premeštena u Niš, a sedište Raško-prizrenske eparhije iz Prizrena u manastir Gračanicu. Kao episkop raško-prizrenski svedočio je u Ujedinjenim nacijama pred mnogobrojnim državnicima, o stradanju srpskog naroda na Kosovu i Metohiji.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Srušena kuća!</b></div>
<div style="text-align: justify;">
Rođen je 11. septembra 1914. godine u selu Kućanci blizu Donjeg Miholjaca (tada Austrougarska, sada Hrvatska), u porodici siromašnih zemljoradnika kuća Patrijarha Pavla bila je skromna kao i većina kuća u tom selu. Rodnu kuću patrijarhovu u poslednjem ratu srušili su Hrvati. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Kuća je minirana i srušena samo zato što se u njoj rodio srpski patrijarh, u Kućancima, naime, nikakvih borbi i ratnih sukoba nije bilo. Gimnaziju je završio u Beogradu, a šestorazrednu Bogosloviju u Sarajevu. Bogoslovski fakultet je studirao u Beogradu.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://3.bp.blogspot.com/-ysGRGVD4_sM/Ujbu5YYTzmI/AAAAAAAABt0/PN6FEEksvkY/s1600/Patrijarh+Pavle.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" src="http://3.bp.blogspot.com/-ysGRGVD4_sM/Ujbu5YYTzmI/AAAAAAAABt0/PN6FEEksvkY/s320/Patrijarh+Pavle.jpg" width="237" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Bavi se i naučnim radom. Objavio je monografiju o manastiru Deviču, “Devič, manastir Svetog Joanikija Devičkog” (1989, drugo izdanje 1997). U Glasniku Srpske pravoslavne crkve, od 1972. godine objavljuje studije iz Liturgike u obliku pitanja i odgovora, od kojih je nastalo trotomno delo “Da nam budu jasnija neka pitanja naše vere, (1998, drugo dopunjeno izdanje 2007)”. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Priređuje dopunjeno izdanje Srbljaka, koje je Sinod Srpske pravoslavne crkve izdao 1986. Takođe, priređuje Hristijanskije prazniki od M. Skabalanoviča. Autor je i izdanja Trebnika, Molitvenika, Dopolniteljnog trebnika, Velikog tipika i drugih bogoslužbenih knjiga u izdanju Sinoda. “Pitanja i odgovori čtecu pred preoizvodstvom” objavljuje 1988, a “Molitve i molbe” 1996. Zaslugom patrijarha Pavla umnožen je u 300 primeraka Oktoih iz štamparije Đurđa Crnojevića.</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://1.bp.blogspot.com/-lRm5oo8SOgM/UjbvG-V61jI/AAAAAAAABuE/PaetC5BGw4k/s1600/PatrijarhPavle.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="239" src="http://1.bp.blogspot.com/-lRm5oo8SOgM/UjbvG-V61jI/AAAAAAAABuE/PaetC5BGw4k/s320/PatrijarhPavle.jpg" width="320" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Patrijarh Pavle je dugo godina je bio predsednik komisije Svetog arhijerejskog sinoda za prevod Svetog pisma Novog zaveta, čiji je prvi prevod, koji je zvanično odobren od Crkve, objavljen 1984, a ispravljeno izdanje ovog prevoda 1990..Isto tako, bio je predsednik Liturgičke komisije pri Svetom arhijerejskom sinodu, koja je pripremila i štampala Služebnik na srpskom jeziku.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Tokom njegovog 17. godišnjeg patrijaraškog staža obnovljeno je i osnovano više eparhija. Obnovljena je Bogoslovija na Cetinju 1992. Dve godina kasnije otvorena je Duhovna akademija Svetog Vasilija Ostroškog u Srbinju (Foča), a 1997. i Bogoslovija u Kragujevcu, kao odsek Bogoslovije Svetog Save u Beogradu. Na majskom zasedanju Sabora 1999. osnovana je i Informativna služba Srpske pravoslavne crkve.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
U njegovo vreme pokrenuta je 1993. u Beogradu Akademija SPC za umetnosti i konservaciju, sa nekoliko odseka (ikonopis, freskopis, konservacija), nastava veronauke je vraćena u škole (2002. godine), a Bogoslovski fakultet vraćen je u okvire Beogradskog univerziteta iz koga su ga komunističke vlasti izbacile 1952. godine. Imajući u vidu zasluge patrijarha srpskog Pavla na naučnom bogoslovskom polju, Bogoslovski fakultet SPC u Beogradu dodelio mu je 1988. zvanje počasnog doktora bogoslovlja.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Kao patrijarh SPC učestvovao je i mnogim političkim događajima od 1990 pa sve dok nije otišao na lečenje. Patrijarh Pavle učestvovao je smirivanju „Plišane revolucije“ posle demonstracija 09. marta 1991 i bio jedan od ključnih faktora u smirivanja tenzija posle tih demonstracija. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Za svo vreme ratova i sukoba u Sloveniji Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini aktivno deluje da sukobi budu obustavljeni apelujući na sve sukobljene strane. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Lično odlazi 1993 godine u Banja Luku pokušavajući da ubedi rukovodstvo Republike Srpske da sa muslimanima i Hrvatima u BiH pronađu jezik razumevanja i razbuktali rat obustave.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Na inicijativu Patrijarha Pavla 1995 dolazi do susreta i pomirenja Miloševića i Karadžića što će kasnije otovoriti vrata za održavanje Dejtonskog sporazuma i zaustavljanja rata u BiH kao i stvaranja Republike Srpske. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Kao Patrijarh učestvuje u svim inauguracijama predsednika SR Jugoslavije a kasnije i Srbije. Sveštenici se vraćaju u instituciju Vojske Jugoslavije i Srbije kao i u zdravstvene centre Srbije kako bi vernicima pomogli u trenutcima teških iskušenja.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Iz političkih aktivnosti Patrijarha Pavla postoji i jedna kuriozitet, koji je u javnosti manje poznat. Bez obzira na nekoliko pokušaja Patrijarh Pavle se u četiri oka nikada nije sreo sa Miloševićem i vodio razgovore o teškoj situaciji u kojoj se Jugoslavija nalazila i kako tu situaciju prevazići. Patrijarha Pavla su u periodu raspada SFR Jugoslavije mnogi napadali za velikosrpsko ponašanje, nisu znali da se on eto i sa predsednikom Miloševićem nikada nije sreo i nasamo razgovarao. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Stav patrijarha i SPC je uvek bio pomirujući uz apele da se posvađana „braća“ bivše Jugoslavije moraju uzdržati od sukoba i sporove rešavati isključivo mirnim putem.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<i>Materijal korišćen iz zvanične biografije Patrijarha Pavla, uz dopunu naših dobro informisanih saradnika.</i></div>
<i><br /></i>
<i>Tekst pripremilo uredništvo</i><br />
<b><i><a href="http://www.srpskapolitika.com/Tekstovi/Komentari/2009/latinica/072.html" target="_blank">Srpske politike</a></i></b><br />
<b><br /></b>
<b style="background-color: #f3f3f3;"><span style="font-family: Courier New, Courier, monospace;">--Linkovi <a href="http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9F%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%80%D1%85_%D1%81%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D0%9F%D0%B0%D0%B2%D0%BB%D0%B5" target="_blank">Patrijarh sprski Pavle </a></span></b><br />
<ol class="references" style="font-family: sans-serif; font-size: 12px; line-height: 1.5em; list-style-image: none; list-style-type: inherit; margin: 0.3em 0px 0.5em 3.2em; padding: 0px;">
<li id="note-1" style="margin-bottom: 0.1em;"><span style="background-color: #f3f3f3;"><a href="http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9F%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%80%D1%85_%D1%81%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D0%9F%D0%B0%D0%B2%D0%BB%D0%B5#ref-1" style="background-image: none; background-position: initial initial; background-repeat: initial initial; color: #0b0080; text-decoration: none;">^</a> <span class="reference-text"><span class="citation web"><a class="external text" href="http://pravoslavlje.spc.rs/broj/901/tekst/vujanski-krst-patrijarha-pavla/" rel="nofollow" style="background-image: url(data:image/png; background-position: 100% 50%; background-repeat: no-repeat no-repeat; color: #663366; padding-right: 13px; text-decoration: none;">„Вујански крст патријарха Павла („Православље“ број 901)“</a>. Pravoslavlje.spc.rs<span class="reference-accessdate">Приступљено 27. 4. 2012.</span></span><span class="Z3988" title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&rft.genre=bookitem&rft.btitle=%D0%92%D1%83%D1%98%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B8+%D0%BA%D1%80%D1%81%D1%82+%D0%BF%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%80%D1%85%D0%B0+%D0%9F%D0%B0%D0%B2%D0%BB%D0%B0+%28%E2%80%9E%D0%9F%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B5%E2%80%9C+%D0%B1%D1%80%D0%BE%D1%98+901%29&rft.atitle=&rft.pub=Pravoslavlje.spc.rs&rft_id=http%3A%2F%2Fpravoslavlje.spc.rs%2Fbroj%2F901%2Ftekst%2Fvujanski-krst-patrijarha-pavla%2F&rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:%D0%9F%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%80%D1%85_%D1%81%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D0%9F%D0%B0%D0%B2%D0%BB%D0%B5"></span></span></span></li>
<li id="note-2" style="margin-bottom: 0.1em;"><span style="background-color: #f3f3f3;"><a href="http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9F%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%80%D1%85_%D1%81%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D0%9F%D0%B0%D0%B2%D0%BB%D0%B5#ref-2" style="background-image: none; background-position: initial initial; background-repeat: initial initial; color: #0b0080; text-decoration: none;">^</a> <span class="reference-text"><span class="citation web">Vesna Trtović (15. 10. 2009.). <a class="external text" href="http://www.pressonline.rs/sr/vesti/vesti_dana/story/87234/Tuga+u+srpskoj+Svetoj+gori.html" rel="nofollow" style="background-image: url(data:image/png; background-position: 100% 50%; background-repeat: no-repeat no-repeat; color: #663366; padding-right: 13px; text-decoration: none;">„Туга у српској Светој гори („Прес“, 16. новембар 2009)“</a> (на<span style="color: mediumblue; font-size: 1.2em; font-weight: bold;" title="српски језик">(<span style="bottom: 0.1em; color: navy; font-size: 0.7em; position: relative;">(sr)</span>)</span>). Pressonline.rs <span class="reference-accessdate">Приступљено 27. 4. 2012.</span></span><span class="Z3988" title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&rft.genre=bookitem&rft.btitle=%D0%A2%D1%83%D0%B3%D0%B0+%D1%83+%D1%81%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%BE%D1%98+%D0%A1%D0%B2%D0%B5%D1%82%D0%BE%D1%98+%D0%B3%D0%BE%D1%80%D0%B8+%28%E2%80%9E%D0%9F%D1%80%D0%B5%D1%81%E2%80%9C%2C+16.+%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D0%B0%D1%80+2009%29&rft.atitle=&rft.aulast=Vesna+Trtovi%C4%87&rft.au=Vesna+Trtovi%C4%87&rft.date=15.+10.+2009.&rft.pub=Pressonline.rs&rft_id=http%3A%2F%2Fwww.pressonline.rs%2Fsr%2Fvesti%2Fvesti_dana%2Fstory%2F87234%2FTuga%2Bu%2Bsrpskoj%2BSvetoj%2Bgori.html&rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:%D0%9F%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%80%D1%85_%D1%81%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D0%9F%D0%B0%D0%B2%D0%BB%D0%B5"></span></span></span></li>
<li id="note-3" style="margin-bottom: 0.1em;"><span style="background-color: #f3f3f3;"><a href="http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9F%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%80%D1%85_%D1%81%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D0%9F%D0%B0%D0%B2%D0%BB%D0%B5#ref-3" style="background-image: none; background-position: initial initial; background-repeat: initial initial; color: #0b0080; text-decoration: none;">^</a> <span class="reference-text"><span class="citation web">D. Z. - M. M.. <a class="external text" href="http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=4&status=jedna&vest=163060&title_add=Kosovske%20godine%20posute%20trnjem&kword_add=patrijarh%20pavle" rel="nofollow" style="background-image: url(data:image/png; background-position: 100% 50%; background-repeat: no-repeat no-repeat; color: #663366; padding-right: 13px; text-decoration: none;">„Косовске године посуте трњем („Вечерње новости“, 18. новембар 2009)“</a>. Novosti.rs <span class="reference-accessdate">Приступљено 27. 4. 2012.</span></span><span class="Z3988" title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&rft.genre=bookitem&rft.btitle=%D0%9A%D0%BE%D1%81%D0%BE%D0%B2%D1%81%D0%BA%D0%B5+%D0%B3%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BD%D0%B5+%D0%BF%D0%BE%D1%81%D1%83%D1%82%D0%B5+%D1%82%D1%80%D1%9A%D0%B5%D0%BC+%28%E2%80%9E%D0%92%D0%B5%D1%87%D0%B5%D1%80%D1%9A%D0%B5+%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B8%E2%80%9C%2C+18.+%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D0%B0%D1%80+2009%29&rft.atitle=&rft.aulast=D.+Z.+-+M.+M.&rft.au=D.+Z.+-+M.+M.&rft.pub=Novosti.rs&rft_id=http%3A%2F%2Fwww.novosti.rs%2Fcode%2Fnavigate.php%3FId%3D4%26status%3Djedna%26vest%3D163060%26title_add%3DKosovske%2520godine%2520posute%2520trnjem%26kword_add%3Dpatrijarh%2520pavle&rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:%D0%9F%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%80%D1%85_%D1%81%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D0%9F%D0%B0%D0%B2%D0%BB%D0%B5"></span></span></span></li>
<li id="note-4" style="margin-bottom: 0.1em;"><span style="background-color: #f3f3f3;"><a href="http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9F%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%80%D1%85_%D1%81%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D0%9F%D0%B0%D0%B2%D0%BB%D0%B5#ref-4" style="background-image: none; background-position: initial initial; background-repeat: initial initial; color: #0b0080; text-decoration: none;">^</a> <span class="reference-text"><span class="citation web"><a class="external text" href="http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=4&status=jedna&vest=162970&title_add=Nemojte%20nam%20odmo%C4%87i%20%2C%20time%20%C4%87ete%20pomo%C4%87i&kword_add=patrijarh%20pavle" rel="nofollow" style="background-image: url(data:image/png; background-position: 100% 50%; background-repeat: no-repeat no-repeat; color: #663366; padding-right: 13px; text-decoration: none;">„Немојте нам одмоћи, тиме ћете помоћи („Вечерње новости“, 17. новембар 2009)“</a>. Novosti.rs <span class="reference-accessdate">Приступљено 27. 4. 2012.</span></span><span class="Z3988" title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&rft.genre=bookitem&rft.btitle=%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%BE%D1%98%D1%82%D0%B5+%D0%BD%D0%B0%D0%BC+%D0%BE%D0%B4%D0%BC%D0%BE%D1%9B%D0%B8%2C+%D1%82%D0%B8%D0%BC%D0%B5+%D1%9B%D0%B5%D1%82%D0%B5+%D0%BF%D0%BE%D0%BC%D0%BE%D1%9B%D0%B8+%28%E2%80%9E%D0%92%D0%B5%D1%87%D0%B5%D1%80%D1%9A%D0%B5+%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B8%E2%80%9C%2C+17.+%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D0%B0%D1%80+2009%29&rft.atitle=&rft.pub=Novosti.rs&rft_id=http%3A%2F%2Fwww.novosti.rs%2Fcode%2Fnavigate.php%3FId%3D4%26status%3Djedna%26vest%3D162970%26title_add%3DNemojte%2520nam%2520odmo%25C4%2587i%2520%252C%2520time%2520%25C4%2587ete%2520pomo%25C4%2587i%26kword_add%3Dpatrijarh%2520pavle&rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:%D0%9F%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%80%D1%85_%D1%81%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D0%9F%D0%B0%D0%B2%D0%BB%D0%B5"></span></span></span></li>
<li id="note-5" style="margin-bottom: 0.1em;"><span style="background-color: #f3f3f3;"><a href="http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9F%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%80%D1%85_%D1%81%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D0%9F%D0%B0%D0%B2%D0%BB%D0%B5#ref-5" style="background-image: none; background-position: initial initial; background-repeat: initial initial; color: #0b0080; text-decoration: none;">^</a> <span class="reference-text"><span class="citation web"><a class="external text" href="http://www.spc.rs/sr/istorijat_pravoslavnog_bogoslovskog_fakulteta_univerziteta_u_beogradu" rel="nofollow" style="background-image: url(data:image/png; background-position: 100% 50%; background-repeat: no-repeat no-repeat; color: #663366; padding-right: 13px; text-decoration: none;">„Историјат Православног богословског факултета Универзитета у Београду | Српска Православна црква [Званични сајт]“</a>. Spc.rs <span class="reference-accessdate">Приступљено 24. 06. 2010.</span></span><span class="Z3988" title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&rft.genre=bookitem&rft.btitle=%D0%98%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%82+%D0%9F%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%BE%D0%B3+%D0%B1%D0%BE%D0%B3%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3+%D1%84%D0%B0%D0%BA%D1%83%D0%BB%D1%82%D0%B5%D1%82%D0%B0+%D0%A3%D0%BD%D0%B8%D0%B2%D0%B5%D1%80%D0%B7%D0%B8%D1%82%D0%B5%D1%82%D0%B0+%D1%83+%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4%D1%83+%26%23124%3B+%D0%A1%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B0+%D0%9F%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B0+%D1%86%D1%80%D0%BA%D0%B2%D0%B0+%5B%D0%97%D0%B2%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BD%D0%B8+%D1%81%D0%B0%D1%98%D1%82%26%2393%3B&rft.atitle=&rft.pub=Spc.rs&rft_id=http%3A%2F%2Fwww.spc.rs%2Fsr%2Fistorijat_pravoslavnog_bogoslovskog_fakulteta_univerziteta_u_beogradu&rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:%D0%9F%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%80%D1%85_%D1%81%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D0%9F%D0%B0%D0%B2%D0%BB%D0%B5"></span></span></span></li>
<li id="note-6" style="margin-bottom: 0.1em;"><span style="background-color: #f3f3f3;"><a href="http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9F%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%80%D1%85_%D1%81%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D0%9F%D0%B0%D0%B2%D0%BB%D0%B5#ref-6" style="background-image: none; background-position: initial initial; background-repeat: initial initial; color: #0b0080; text-decoration: none;">^</a> <span class="reference-text"><a class="external free" href="http://www.novosti.rs/upload/images/2009/11nov/1611/11_16-Pavle-put.jpg" rel="nofollow" style="background-image: url(data:image/png; background-position: 100% 50%; background-repeat: no-repeat no-repeat; color: #663366; padding-right: 13px; text-decoration: none;">http://www.novosti.rs/upload/images/2009/11nov/1611/11_16-Pavle-put.jpg</a></span></span></li>
<li id="note-7" style="margin-bottom: 0.1em;"><span style="background-color: #f3f3f3;"><a href="http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9F%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%80%D1%85_%D1%81%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D0%9F%D0%B0%D0%B2%D0%BB%D0%B5#ref-7" style="background-image: none; background-position: initial initial; background-repeat: initial initial; color: #0b0080; text-decoration: none;">^</a> <span class="reference-text"><span class="citation web"><a class="external text" href="http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Patrijarh_Pavle/story/87216/Asketski+%C5%BEivot+svetog+%C4%8Doveka.html" rel="nofollow" style="background-image: url(data:image/png; background-position: 100% 50%; background-repeat: no-repeat no-repeat; color: #663366; padding-right: 13px; text-decoration: none;">„Аскетски живот светог човека („Прес“, 16. новембар 2009)“</a> (на <span style="color: mediumblue; font-size: 1.2em; font-weight: bold;" title="српски језик">(<span style="bottom: 0.1em; color: navy; font-size: 0.7em; position: relative;">(sr)</span>)</span>). Pressonline.rs. 26. 3. 2012. <span class="reference-accessdate">Приступљено 27. 4. 2012.</span></span><span class="Z3988" title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&rft.genre=bookitem&rft.btitle=%D0%90%D1%81%D0%BA%D0%B5%D1%82%D1%81%D0%BA%D0%B8+%D0%B6%D0%B8%D0%B2%D0%BE%D1%82+%D1%81%D0%B2%D0%B5%D1%82%D0%BE%D0%B3+%D1%87%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%BA%D0%B0+%28%E2%80%9E%D0%9F%D1%80%D0%B5%D1%81%E2%80%9C%2C+16.+%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D0%B0%D1%80+2009%29&rft.atitle=&rft.date=26.+3.+2012.&rft.pub=Pressonline.rs&rft_id=http%3A%2F%2Fwww.pressonline.rs%2Fsr%2Fvesti%2FPatrijarh_Pavle%2Fstory%2F87216%2FAsketski%2B%25C5%25BEivot%2Bsvetog%2B%25C4%258Doveka.html&rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:%D0%9F%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%80%D1%85_%D1%81%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D0%9F%D0%B0%D0%B2%D0%BB%D0%B5"></span></span></span></li>
<li id="note-8" style="margin-bottom: 0.1em;"><span style="background-color: #f3f3f3;"><a href="http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9F%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%80%D1%85_%D1%81%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D0%9F%D0%B0%D0%B2%D0%BB%D0%B5#ref-8" style="background-image: none; background-position: initial initial; background-repeat: initial initial; color: #0b0080; text-decoration: none;">^</a> <span class="reference-text"><span class="citation web"><a class="external text" href="http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Patrijarh_Pavle/story/87219/Pouke+patrijarha+Pavla+Srbima+i+svim+ljudima.html" rel="nofollow" style="background-image: url(data:image/png; background-position: 100% 50%; background-repeat: no-repeat no-repeat; color: #663366; padding-right: 13px; text-decoration: none;">„Поуке патријарха Павла Србима и свим људима („Прес“, 16. новембар 2009)“</a> (на<span style="color: mediumblue; font-size: 1.2em; font-weight: bold;" title="српски језик">(<span style="bottom: 0.1em; color: navy; font-size: 0.7em; position: relative;">(sr)</span>)</span>). Pressonline.rs. 26. 3. 2012. <span class="reference-accessdate">Приступљено 27. 4. 2012.</span></span><span class="Z3988" title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&rft.genre=bookitem&rft.btitle=%D0%9F%D0%BE%D1%83%D0%BA%D0%B5+%D0%BF%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%80%D1%85%D0%B0+%D0%9F%D0%B0%D0%B2%D0%BB%D0%B0+%D0%A1%D1%80%D0%B1%D0%B8%D0%BC%D0%B0+%D0%B8+%D1%81%D0%B2%D0%B8%D0%BC+%D1%99%D1%83%D0%B4%D0%B8%D0%BC%D0%B0+%28%E2%80%9E%D0%9F%D1%80%D0%B5%D1%81%E2%80%9C%2C+16.+%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D0%B0%D1%80+2009%29&rft.atitle=&rft.date=26.+3.+2012.&rft.pub=Pressonline.rs&rft_id=http%3A%2F%2Fwww.pressonline.rs%2Fsr%2Fvesti%2FPatrijarh_Pavle%2Fstory%2F87219%2FPouke%2Bpatrijarha%2BPavla%2BSrbima%2Bi%2Bsvim%2Bljudima.html&rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:%D0%9F%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%80%D1%85_%D1%81%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D0%9F%D0%B0%D0%B2%D0%BB%D0%B5"></span></span></span></li>
<li id="note-9" style="margin-bottom: 0.1em;"><span style="background-color: #f3f3f3;"><a href="http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9F%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%80%D1%85_%D1%81%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D0%9F%D0%B0%D0%B2%D0%BB%D0%B5#ref-9" style="background-image: none; background-position: initial initial; background-repeat: initial initial; color: #0b0080; text-decoration: none;">^</a> <span class="reference-text"><a class="external text" href="http://www.kurir-info.rs/clanak/vesti/kurir-17-11-2009/je-ispovedao-patrijarha" rel="nofollow" style="background-image: url(data:image/png; background-position: 100% 50%; background-repeat: no-repeat no-repeat; color: #663366; padding-right: 13px; text-decoration: none;">Он је исповедао патријарха („Курир“, 17. новембар 2009)</a><sup class="noprint Inline-Template"><span style="white-space: nowrap;" title=" од April 2012">[<i><a class="extiw" href="http://en.wikipedia.org/wiki/Linkrot" style="background-image: none; background-position: initial initial; background-repeat: initial initial; color: #663366; text-decoration: none;" title="wikipedia:Linkrot">мртва веза</a></i>]</span></sup></span></span></li>
<li id="note-10" style="margin-bottom: 0.1em;"><span style="background-color: #f3f3f3;"><a href="http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9F%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%80%D1%85_%D1%81%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D0%9F%D0%B0%D0%B2%D0%BB%D0%B5#ref-10" style="background-image: none; background-position: initial initial; background-repeat: initial initial; color: #0b0080; text-decoration: none;">^</a> <span class="reference-text"><span class="citation news"><a class="external text" href="http://www.danas.rs/vesti/drustvo/bog_intervenisao_prilikom_patrijarhovog_izbora_.55.html?news_id=177023" rel="nofollow" style="background-image: url(data:image/png; background-position: 100% 50%; background-repeat: no-repeat no-repeat; color: #663366; padding-right: 13px; text-decoration: none;">„Dnevni list Danas | Društvo | Bog intervenisao prilikom patrijarhovog izbora“</a>. Danas.rs. 18. 11. 2009. <span class="reference-accessdate">Приступљено 24. 06. 2010.</span>.</span><span class="Z3988" title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&rft.genre=bookitem&rft.btitle=Dnevni+list+Danas+%26%23124%3B+Dru%C5%A1tvo+%26%23124%3B+Bog+intervenisao+prilikom+patrijarhovog+izbora&rft.atitle=&rft.date=18.+11.+2009.&rft.pub=Danas.rs&rft_id=http%3A%2F%2Fwww.danas.rs%2Fvesti%2Fdrustvo%2Fbog_intervenisao_prilikom_patrijarhovog_izbora_.55.html%3Fnews_id%3D177023&rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:%D0%9F%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%80%D1%85_%D1%81%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D0%9F%D0%B0%D0%B2%D0%BB%D0%B5"></span></span></span></li>
<li id="note-11" style="margin-bottom: 0.1em;"><span style="background-color: #f3f3f3;"><a href="http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9F%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%80%D1%85_%D1%81%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D0%9F%D0%B0%D0%B2%D0%BB%D0%B5#ref-11" style="background-image: none; background-position: initial initial; background-repeat: initial initial; color: #0b0080; text-decoration: none;">^</a> <span class="reference-text"><span class="citation web"><a class="external text" href="http://www.politika.rs/rubrike/tema-dana/Zivotom-svedochio-jevandjelje.sr.html" rel="nofollow" style="background-image: url(data:image/png; background-position: 100% 50%; background-repeat: no-repeat no-repeat; color: #663366; padding-right: 13px; text-decoration: none;">„Животом сведочио јеванђеље („Политика“, 16. новембар 2009)“</a>. Politika.rs<span class="reference-accessdate">Приступљено 27. 4. 2012.</span></span><span class="Z3988" title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&rft.genre=bookitem&rft.btitle=%D0%96%D0%B8%D0%B2%D0%BE%D1%82%D0%BE%D0%BC+%D1%81%D0%B2%D0%B5%D0%B4%D0%BE%D1%87%D0%B8%D0%BE+%D1%98%D0%B5%D0%B2%D0%B0%D0%BD%D1%92%D0%B5%D1%99%D0%B5+%28%E2%80%9E%D0%9F%D0%BE%D0%BB%D0%B8%D1%82%D0%B8%D0%BA%D0%B0%E2%80%9C%2C+16.+%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D0%B0%D1%80+2009%29&rft.atitle=&rft.pub=Politika.rs&rft_id=http%3A%2F%2Fwww.politika.rs%2Frubrike%2Ftema-dana%2FZivotom-svedochio-jevandjelje.sr.html&rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:%D0%9F%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%80%D1%85_%D1%81%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D0%9F%D0%B0%D0%B2%D0%BB%D0%B5"></span></span></span></li>
<li id="note-san-12" style="margin-bottom: 0.1em;"><span style="background-color: #f3f3f3;">^ <a href="http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9F%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%80%D1%85_%D1%81%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D0%9F%D0%B0%D0%B2%D0%BB%D0%B5#ref-san_12-0" style="background-image: none; background-position: initial initial; background-repeat: initial initial; color: #0b0080; text-decoration: none;"><sup>а</sup></a> <a href="http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9F%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%80%D1%85_%D1%81%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D0%9F%D0%B0%D0%B2%D0%BB%D0%B5#ref-san_12-1" style="background-image: none; background-position: initial initial; background-repeat: initial initial; color: #0b0080; text-decoration: none;"><sup>б</sup></a> <span class="reference-text"><span class="citation web">D. Isailović (15. 10. 2009.). <a class="external text" href="http://www.pressonline.rs/sr/vesti/vesti_dana/story/87186/Preminuo+u+snu%3A+Patrijarh+srpski+Pavle%2C+umro+ju%C4%8De+u+96.+godini.html" rel="nofollow" style="background-image: url(data:image/png; background-position: 100% 50%; background-repeat: no-repeat no-repeat; color: #663366; padding-right: 13px; text-decoration: none;">„Преминуо у сну („Прес“, 16. новембар 2009.)“</a> (на <span style="color: mediumblue; font-size: 1.2em; font-weight: bold;" title="српски језик">(<span style="bottom: 0.1em; color: navy; font-size: 0.7em; position: relative;">(sr)</span>)</span>). Pressonline.rs <span class="reference-accessdate">Приступљено 27. 4. 2012.</span></span><span class="Z3988" title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&rft.genre=bookitem&rft.btitle=%D0%9F%D1%80%D0%B5%D0%BC%D0%B8%D0%BD%D1%83%D0%BE+%D1%83+%D1%81%D0%BD%D1%83+%28%E2%80%9E%D0%9F%D1%80%D0%B5%D1%81%E2%80%9C%2C+16.+%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D0%B0%D1%80+2009.%29&rft.atitle=&rft.aulast=D.+Isailovi%C4%87&rft.au=D.+Isailovi%C4%87&rft.date=15.+10.+2009.&rft.pub=Pressonline.rs&rft_id=http%3A%2F%2Fwww.pressonline.rs%2Fsr%2Fvesti%2Fvesti_dana%2Fstory%2F87186%2FPreminuo%2Bu%2Bsnu%253A%2BPatrijarh%2Bsrpski%2BPavle%252C%2Bumro%2Bju%25C4%258De%2Bu%2B96.%2Bgodini.html&rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:%D0%9F%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%80%D1%85_%D1%81%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D0%9F%D0%B0%D0%B2%D0%BB%D0%B5"></span></span></span></li>
<li id="note-13" style="margin-bottom: 0.1em;"><span style="background-color: #f3f3f3;"><a href="http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9F%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%80%D1%85_%D1%81%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D0%9F%D0%B0%D0%B2%D0%BB%D0%B5#ref-13" style="background-image: none; background-position: initial initial; background-repeat: initial initial; color: #0b0080; text-decoration: none;">^</a> <span class="reference-text"><span class="citation web">Д. Давидов-Кесар (17. 11. 2009.). <a class="external text" href="http://www.politika.rs/rubrike/Drustvo/Kako-je-patrijarh-proveo-dve-godine-na-VMA.sr.html" rel="nofollow" style="background-image: url(data:image/png; background-position: 100% 50%; background-repeat: no-repeat no-repeat; color: #663366; padding-right: 13px; text-decoration: none;">„Како је патријарх провео две године на ВМА („Политика“, 17. новембар 2009)“</a>. Politika.rs <span class="reference-accessdate">Приступљено 27. 4. 2012.</span></span><span class="Z3988" title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&rft.genre=bookitem&rft.btitle=%D0%9A%D0%B0%D0%BA%D0%BE+%D1%98%D0%B5+%D0%BF%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%80%D1%85+%D0%BF%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%BE+%D0%B4%D0%B2%D0%B5+%D0%B3%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BD%D0%B5+%D0%BD%D0%B0+%D0%92%D0%9C%D0%90+%28%E2%80%9E%D0%9F%D0%BE%D0%BB%D0%B8%D1%82%D0%B8%D0%BA%D0%B0%E2%80%9C%2C+17.+%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D0%B0%D1%80+2009%29&rft.atitle=&rft.aulast=%D0%94.+%D0%94%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D0%B4%D0%BE%D0%B2-%D0%9A%D0%B5%D1%81%D0%B0%D1%80&rft.au=%D0%94.+%D0%94%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D0%B4%D0%BE%D0%B2-%D0%9A%D0%B5%D1%81%D0%B0%D1%80&rft.date=17.+11.+2009.&rft.pub=Politika.rs&rft_id=http%3A%2F%2Fwww.politika.rs%2Frubrike%2FDrustvo%2FKako-je-patrijarh-proveo-dve-godine-na-VMA.sr.html&rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:%D0%9F%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%80%D1%85_%D1%81%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D0%9F%D0%B0%D0%B2%D0%BB%D0%B5"></span></span></span></li>
<li id="note-14" style="margin-bottom: 0.1em;"><span style="background-color: #f3f3f3;"><a href="http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9F%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%80%D1%85_%D1%81%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D0%9F%D0%B0%D0%B2%D0%BB%D0%B5#ref-14" style="background-image: none; background-position: initial initial; background-repeat: initial initial; color: #0b0080; text-decoration: none;">^</a> <span class="reference-text"><span class="citation web"><a class="external text" href="http://www.politika.rs/rubrike/Drustvo/Preminuo-patrijarh-Pavle.sr.html" rel="nofollow" style="background-image: url(data:image/png; background-position: 100% 50%; background-repeat: no-repeat no-repeat; color: #663366; padding-right: 13px; text-decoration: none;">„Преминуо патријарх Павле („Политика“)“</a>. Politika.rs <span class="reference-accessdate">Приступљено 27. 4. 2012.</span></span><span class="Z3988" title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&rft.genre=bookitem&rft.btitle=%D0%9F%D1%80%D0%B5%D0%BC%D0%B8%D0%BD%D1%83%D0%BE+%D0%BF%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%80%D1%85+%D0%9F%D0%B0%D0%B2%D0%BB%D0%B5+%28%E2%80%9E%D0%9F%D0%BE%D0%BB%D0%B8%D1%82%D0%B8%D0%BA%D0%B0%E2%80%9C%29&rft.atitle=&rft.pub=Politika.rs&rft_id=http%3A%2F%2Fwww.politika.rs%2Frubrike%2FDrustvo%2FPreminuo-patrijarh-Pavle.sr.html&rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:%D0%9F%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%80%D1%85_%D1%81%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D0%9F%D0%B0%D0%B2%D0%BB%D0%B5"></span></span></span></li>
<li id="note-15" style="margin-bottom: 0.1em;"><span style="background-color: #f3f3f3;"><a href="http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9F%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%80%D1%85_%D1%81%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D0%9F%D0%B0%D0%B2%D0%BB%D0%B5#ref-15" style="background-image: none; background-position: initial initial; background-repeat: initial initial; color: #0b0080; text-decoration: none;">^</a> <span class="reference-text"><span class="citation web">V. N.. <a class="external text" href="http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=4&status=jedna&vest=162733&title_add=Preminuo%20patrijarh%20Pavle&kword_add=patrijarh%20pavle" rel="nofollow" style="background-image: url(data:image/png; background-position: 100% 50%; background-repeat: no-repeat no-repeat; color: #663366; padding-right: 13px; text-decoration: none;">„Преминуо патријарх Павле („Вечерње новости“, 15. новембар 2009)“</a>. Novosti.rs<span class="reference-accessdate">Приступљено 27. 4. 2012.</span></span><span class="Z3988" title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&rft.genre=bookitem&rft.btitle=%D0%9F%D1%80%D0%B5%D0%BC%D0%B8%D0%BD%D1%83%D0%BE+%D0%BF%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%80%D1%85+%D0%9F%D0%B0%D0%B2%D0%BB%D0%B5+%28%E2%80%9E%D0%92%D0%B5%D1%87%D0%B5%D1%80%D1%9A%D0%B5+%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B8%E2%80%9C%2C+15.+%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D0%B0%D1%80+2009%29&rft.atitle=&rft.aulast=V.+N.&rft.au=V.+N.&rft.pub=Novosti.rs&rft_id=http%3A%2F%2Fwww.novosti.rs%2Fcode%2Fnavigate.php%3FId%3D4%26status%3Djedna%26vest%3D162733%26title_add%3DPreminuo%2520patrijarh%2520Pavle%26kword_add%3Dpatrijarh%2520pavle&rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:%D0%9F%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%80%D1%85_%D1%81%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D0%9F%D0%B0%D0%B2%D0%BB%D0%B5"></span></span></span></li>
<li id="note-16" style="margin-bottom: 0.1em;"><span style="background-color: #f3f3f3;"><a href="http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9F%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%80%D1%85_%D1%81%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D0%9F%D0%B0%D0%B2%D0%BB%D0%B5#ref-16" style="background-image: none; background-position: initial initial; background-repeat: initial initial; color: #0b0080; text-decoration: none;">^</a> <span class="reference-text"><span class="citation web">(J. D. - Lj. R.) (16. 10. 2009.). <a class="external text" href="http://www.pressonline.rs/sr/vesti/vesti_dana/story/87205/%28VIDEO%29+Srbi+%C5%BEale+patrijarha.html" rel="nofollow" style="background-image: url(data:image/png; background-position: 100% 50%; background-repeat: no-repeat no-repeat; color: #663366; padding-right: 13px; text-decoration: none;">„Срби жале патријарха („Прес“, 16. новембар 2009)“</a> (на<span style="color: mediumblue; font-size: 1.2em; font-weight: bold;" title="српски језик">(<span style="bottom: 0.1em; color: navy; font-size: 0.7em; position: relative;">(sr)</span>)</span>). Pressonline.rs <span class="reference-accessdate">Приступљено 27. 4. 2012.</span></span><span class="Z3988" title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&rft.genre=bookitem&rft.btitle=%D0%A1%D1%80%D0%B1%D0%B8+%D0%B6%D0%B0%D0%BB%D0%B5+%D0%BF%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%80%D1%85%D0%B0+%28%E2%80%9E%D0%9F%D1%80%D0%B5%D1%81%E2%80%9C%2C+16.+%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D0%B0%D1%80+2009%29&rft.atitle=&rft.aulast=%28J.+D.+-+Lj.+R.%29&rft.au=%28J.+D.+-+Lj.+R.%29&rft.date=16.+10.+2009.&rft.pub=Pressonline.rs&rft_id=http%3A%2F%2Fwww.pressonline.rs%2Fsr%2Fvesti%2Fvesti_dana%2Fstory%2F87205%2F%2528VIDEO%2529%2BSrbi%2B%25C5%25BEale%2Bpatrijarha.html&rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:%D0%9F%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%80%D1%85_%D1%81%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D0%9F%D0%B0%D0%B2%D0%BB%D0%B5"></span></span></span></li>
<li id="note-17" style="margin-bottom: 0.1em;"><span style="background-color: #f3f3f3;"><a href="http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9F%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%80%D1%85_%D1%81%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D0%9F%D0%B0%D0%B2%D0%BB%D0%B5#ref-17" style="background-image: none; background-position: initial initial; background-repeat: initial initial; color: #0b0080; text-decoration: none;">^</a> <span class="reference-text"><span class="citation web">Ekipa "Novosti". <a class="external text" href="http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=4&status=jedna&vest=163089&title_add=Mali%20smo%20pred%20tobom&kword_add=patrijarh%20pavle" rel="nofollow" style="background-image: url(data:image/png; background-position: 100% 50%; background-repeat: no-repeat no-repeat; color: #663366; padding-right: 13px; text-decoration: none;">„Мали смо пред тобом („Вечерње новости“, 18. новембар 2009)“</a>. Novosti.rs <span class="reference-accessdate">Приступљено 27. 4. 2012.</span></span><span class="Z3988" title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&rft.genre=bookitem&rft.btitle=%D0%9C%D0%B0%D0%BB%D0%B8+%D1%81%D0%BC%D0%BE+%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4+%D1%82%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%BC+%28%E2%80%9E%D0%92%D0%B5%D1%87%D0%B5%D1%80%D1%9A%D0%B5+%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B8%E2%80%9C%2C+18.+%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D0%B0%D1%80+2009%29&rft.atitle=&rft.aulast=Ekipa+%26quot%3BNovosti%26quot%3B&rft.au=Ekipa+%26quot%3BNovosti%26quot%3B&rft.pub=Novosti.rs&rft_id=http%3A%2F%2Fwww.novosti.rs%2Fcode%2Fnavigate.php%3FId%3D4%26status%3Djedna%26vest%3D163089%26title_add%3DMali%2520smo%2520pred%2520tobom%26kword_add%3Dpatrijarh%2520pavle&rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:%D0%9F%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%80%D1%85_%D1%81%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D0%9F%D0%B0%D0%B2%D0%BB%D0%B5"></span></span></span></li>
<li id="note-18" style="margin-bottom: 0.1em;"><span style="background-color: #f3f3f3;"><a href="http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9F%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%80%D1%85_%D1%81%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D0%9F%D0%B0%D0%B2%D0%BB%D0%B5#ref-18" style="background-image: none; background-position: initial initial; background-repeat: initial initial; color: #0b0080; text-decoration: none;">^</a> <span class="reference-text"><span class="citation web">Танјуг. <a class="external text" href="http://www.politika.rs/rubrike/vesti-dana/Sahrana-patrijarha-u-chetvrtak.sr.html" rel="nofollow" style="background-image: url(data:image/png; background-position: 100% 50%; background-repeat: no-repeat no-repeat; color: #663366; padding-right: 13px; text-decoration: none;">„Сахрана патријарха у четвртак у 13 часова („Политика“, 16. новембар 2009)“</a>. Politika.rs <span class="reference-accessdate">Приступљено 27. 4. 2012.</span></span><span class="Z3988" title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&rft.genre=bookitem&rft.btitle=%D0%A1%D0%B0%D1%85%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B0+%D0%BF%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%80%D1%85%D0%B0+%D1%83+%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%B2%D1%80%D1%82%D0%B0%D0%BA+%D1%83+13+%D1%87%D0%B0%D1%81%D0%BE%D0%B2%D0%B0+%28%E2%80%9E%D0%9F%D0%BE%D0%BB%D0%B8%D1%82%D0%B8%D0%BA%D0%B0%E2%80%9C%2C+16.+%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D0%B0%D1%80+2009%29&rft.atitle=&rft.aulast=%D0%A2%D0%B0%D0%BD%D1%98%D1%83%D0%B3&rft.au=%D0%A2%D0%B0%D0%BD%D1%98%D1%83%D0%B3&rft.pub=Politika.rs&rft_id=http%3A%2F%2Fwww.politika.rs%2Frubrike%2Fvesti-dana%2FSahrana-patrijarha-u-chetvrtak.sr.html&rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:%D0%9F%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%80%D1%85_%D1%81%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D0%9F%D0%B0%D0%B2%D0%BB%D0%B5"></span></span></span></li>
<li id="note-19" style="margin-bottom: 0.1em;"><span style="background-color: #f3f3f3;"><a href="http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9F%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%80%D1%85_%D1%81%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D0%9F%D0%B0%D0%B2%D0%BB%D0%B5#ref-19" style="background-image: none; background-position: initial initial; background-repeat: initial initial; color: #0b0080; text-decoration: none;">^</a> <span class="reference-text"><span class="citation web"><a class="external text" href="http://www.politika.rs/rubrike/tema-dana/Sahrana-patrijarh-Pavle-Hram-manastir-arhangela-Rakovica-svetog-Save-opelo-liturgija.sr.html" rel="nofollow" style="background-image: url(data:image/png; background-position: 100% 50%; background-repeat: no-repeat no-repeat; color: #663366; padding-right: 13px; text-decoration: none;">„Сахрањен патријарх Павле („Политка“, 20. новембар 2009)“</a>. Politika.rs. 20. 11. 2009.<span class="reference-accessdate">Приступљено 27. 4. 2012.</span></span><span class="Z3988" title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&rft.genre=bookitem&rft.btitle=%D0%A1%D0%B0%D1%85%D1%80%D0%B0%D1%9A%D0%B5%D0%BD+%D0%BF%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%80%D1%85+%D0%9F%D0%B0%D0%B2%D0%BB%D0%B5+%28%E2%80%9E%D0%9F%D0%BE%D0%BB%D0%B8%D1%82%D0%BA%D0%B0%E2%80%9C%2C+20.+%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D0%B0%D1%80+2009%29&rft.atitle=&rft.date=20.+11.+2009.&rft.pub=Politika.rs&rft_id=http%3A%2F%2Fwww.politika.rs%2Frubrike%2Ftema-dana%2FSahrana-patrijarh-Pavle-Hram-manastir-arhangela-Rakovica-svetog-Save-opelo-liturgija.sr.html&rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:%D0%9F%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%80%D1%85_%D1%81%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D0%9F%D0%B0%D0%B2%D0%BB%D0%B5"></span></span></span></li>
<li id="note-20" style="margin-bottom: 0.1em;"><span style="background-color: #f3f3f3;"><a href="http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9F%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%80%D1%85_%D1%81%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D0%9F%D0%B0%D0%B2%D0%BB%D0%B5#ref-20" style="background-image: none; background-position: initial initial; background-repeat: initial initial; color: #0b0080; text-decoration: none;">^</a> <span class="reference-text"><span class="citation web">Ekipa ”NOVOSTI”. <a class="external text" href="http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=4&status=jedna&vest=163105&title_add=Patrijarh%20Pavle%20sahranjen%20%2Fvideo%2F&kword_add=partijarh%20pavle%2C%20patrijarh%20pavle" rel="nofollow" style="background-image: url(data:image/png; background-position: 100% 50%; background-repeat: no-repeat no-repeat; color: #663366; padding-right: 13px; text-decoration: none;">„Патријарх Павле сахрањен („Вечерње новости“, 19. новембар 2009)“</a>. Novosti.rs <span class="reference-accessdate">Приступљено 27. 4. 2012.</span></span><span class="Z3988" title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&rft.genre=bookitem&rft.btitle=%D0%9F%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%80%D1%85+%D0%9F%D0%B0%D0%B2%D0%BB%D0%B5+%D1%81%D0%B0%D1%85%D1%80%D0%B0%D1%9A%D0%B5%D0%BD+%28%E2%80%9E%D0%92%D0%B5%D1%87%D0%B5%D1%80%D1%9A%D0%B5+%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B8%E2%80%9C%2C+19.+%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D0%B0%D1%80+2009%29&rft.atitle=&rft.aulast=Ekipa+%E2%80%9DNOVOSTI%E2%80%9D&rft.au=Ekipa+%E2%80%9DNOVOSTI%E2%80%9D&rft.pub=Novosti.rs&rft_id=http%3A%2F%2Fwww.novosti.rs%2Fcode%2Fnavigate.php%3FId%3D4%26status%3Djedna%26vest%3D163105%26title_add%3DPatrijarh%2520Pavle%2520sahranjen%2520%252Fvideo%252F%26kword_add%3Dpartijarh%2520pavle%252C%2520patrijarh%2520pavle&rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:%D0%9F%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%80%D1%85_%D1%81%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D0%9F%D0%B0%D0%B2%D0%BB%D0%B5"></span></span></span></li>
<li id="note-21" style="margin-bottom: 0.1em;"><span style="background-color: #f3f3f3;"><a href="http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9F%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%80%D1%85_%D1%81%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D0%9F%D0%B0%D0%B2%D0%BB%D0%B5#ref-21" style="background-image: none; background-position: initial initial; background-repeat: initial initial; color: #0b0080; text-decoration: none;">^</a> <span class="reference-text"><span class="citation web"><a class="external text" href="http://www.politika.rs/rubrike/Drustvo/Vechna-kuca-pod-chempresom.sr.html" rel="nofollow" style="background-image: url(data:image/png; background-position: 100% 50%; background-repeat: no-repeat no-repeat; color: #663366; padding-right: 13px; text-decoration: none;">„Вечна кућа под чемпресом („Политика, 17. новембар 2009“)“</a>. Politika.rs. 17. 11. 2009.<span class="reference-accessdate">Приступљено 27. 4. 2012.</span></span><span class="Z3988" title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&rft.genre=bookitem&rft.btitle=%D0%92%D0%B5%D1%87%D0%BD%D0%B0+%D0%BA%D1%83%D1%9B%D0%B0+%D0%BF%D0%BE%D0%B4+%D1%87%D0%B5%D0%BC%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%81%D0%BE%D0%BC+%28%E2%80%9E%D0%9F%D0%BE%D0%BB%D0%B8%D1%82%D0%B8%D0%BA%D0%B0%2C+17.+%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D0%B0%D1%80+2009%E2%80%9C%29&rft.atitle=&rft.date=17.+11.+2009.&rft.pub=Politika.rs&rft_id=http%3A%2F%2Fwww.politika.rs%2Frubrike%2FDrustvo%2FVechna-kuca-pod-chempresom.sr.html&rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:%D0%9F%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%80%D1%85_%D1%81%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D0%9F%D0%B0%D0%B2%D0%BB%D0%B5"></span></span></span></li>
<li id="note-22" style="margin-bottom: 0.1em;"><span style="background-color: #f3f3f3;"><a href="http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9F%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%80%D1%85_%D1%81%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D0%9F%D0%B0%D0%B2%D0%BB%D0%B5#ref-22" style="background-image: none; background-position: initial initial; background-repeat: initial initial; color: #0b0080; text-decoration: none;">^</a> <span class="reference-text"><span class="citation web">D. Luković (19. 10. 2009.). <a class="external text" href="http://www.pressonline.rs/sr/vesti/vesti_dana/story/87775/%28FOTOVIDEO%29+Srbija+se+oprostila+od+Patrijarha+Pavla.html" rel="nofollow" style="background-image: url(data:image/png; background-position: 100% 50%; background-repeat: no-repeat no-repeat; color: #663366; padding-right: 13px; text-decoration: none;">„Сахрањен патријарх Павле („Прес“, 20. новембар 2009)“</a> (на<span style="color: mediumblue; font-size: 1.2em; font-weight: bold;" title="српски језик">(<span style="bottom: 0.1em; color: navy; font-size: 0.7em; position: relative;">(sr)</span>)</span>). Pressonline.rs <span class="reference-accessdate">Приступљено 27. 4. 2012.</span></span><span class="Z3988" title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&rft.genre=bookitem&rft.btitle=%D0%A1%D0%B0%D1%85%D1%80%D0%B0%D1%9A%D0%B5%D0%BD+%D0%BF%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%80%D1%85+%D0%9F%D0%B0%D0%B2%D0%BB%D0%B5+%28%E2%80%9E%D0%9F%D1%80%D0%B5%D1%81%E2%80%9C%2C+20.+%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D0%B0%D1%80+2009%29&rft.atitle=&rft.aulast=D.+Lukovi%C4%87&rft.au=D.+Lukovi%C4%87&rft.date=19.+10.+2009.&rft.pub=Pressonline.rs&rft_id=http%3A%2F%2Fwww.pressonline.rs%2Fsr%2Fvesti%2Fvesti_dana%2Fstory%2F87775%2F%2528FOTOVIDEO%2529%2BSrbija%2Bse%2Boprostila%2Bod%2BPatrijarha%2BPavla.html&rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:%D0%9F%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%80%D1%85_%D1%81%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D0%9F%D0%B0%D0%B2%D0%BB%D0%B5"></span></span></span></li>
<li id="note-23" style="margin-bottom: 0.1em;"><span style="background-color: #f3f3f3;"><a href="http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9F%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%80%D1%85_%D1%81%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D0%9F%D0%B0%D0%B2%D0%BB%D0%B5#ref-23" style="background-image: none; background-position: initial initial; background-repeat: initial initial; color: #0b0080; text-decoration: none;">^</a> <span class="reference-text"><span class="citation web">Novosti online. <a class="external text" href="http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=4&status=jedna&vest=162828&title_add=Sahrana%20u%20%C4%8Detvrtak%20u%2013%20%C4%8Dasova&kword_add=patrijarh%20pavle" rel="nofollow" style="background-image: url(data:image/png; background-position: 100% 50%; background-repeat: no-repeat no-repeat; color: #663366; padding-right: 13px; text-decoration: none;">„Испраћај у четвртак („Вечерње новости“, 16. новембар 2009)“</a>. Novosti.rs <span class="reference-accessdate">Приступљено 27. 4. 2012.</span></span><span class="Z3988" title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&rft.genre=bookitem&rft.btitle=%D0%98%D1%81%D0%BF%D1%80%D0%B0%D1%9B%D0%B0%D1%98+%D1%83+%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%B2%D1%80%D1%82%D0%B0%D0%BA+%28%E2%80%9E%D0%92%D0%B5%D1%87%D0%B5%D1%80%D1%9A%D0%B5+%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B8%E2%80%9C%2C+16.+%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D0%B0%D1%80+2009%29&rft.atitle=&rft.aulast=Novosti+online&rft.au=Novosti+online&rft.pub=Novosti.rs&rft_id=http%3A%2F%2Fwww.novosti.rs%2Fcode%2Fnavigate.php%3FId%3D4%26status%3Djedna%26vest%3D162828%26title_add%3DSahrana%2520u%2520%25C4%258Detvrtak%2520u%252013%2520%25C4%258Dasova%26kword_add%3Dpatrijarh%2520pavle&rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:%D0%9F%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%80%D1%85_%D1%81%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D0%9F%D0%B0%D0%B2%D0%BB%D0%B5"></span></span></span></li>
<li id="note-24" style="margin-bottom: 0.1em;"><span style="background-color: #f3f3f3;"><a href="http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9F%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%80%D1%85_%D1%81%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D0%9F%D0%B0%D0%B2%D0%BB%D0%B5#ref-24" style="background-image: none; background-position: initial initial; background-repeat: initial initial; color: #0b0080; text-decoration: none;">^</a> <span class="reference-text"><a class="external text" href="http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2009&mm=11&dd=15&nav_category=12&nav_id=392744" rel="nofollow" style="background-image: url(data:image/png; background-position: 100% 50%; background-repeat: no-repeat no-repeat; color: #663366; padding-right: 13px; text-decoration: none;">Преминуо патријарх Павле.</a> Б92, 15. новембар 2009., Приступљено 15. 11. 2009.</span></span></li>
<li id="note-25" style="margin-bottom: 0.1em;"><span style="background-color: #f3f3f3;"><a href="http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9F%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%80%D1%85_%D1%81%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D0%9F%D0%B0%D0%B2%D0%BB%D0%B5#ref-25" style="background-image: none; background-position: initial initial; background-repeat: initial initial; color: #0b0080; text-decoration: none;">^</a> <span class="reference-text"><a class="external text" href="http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Patrijarh_Pavle/story/87222/Izme%C4%91u+crkve+i+politike.html" rel="nofollow" style="background-image: url(data:image/png; background-position: 100% 50%; background-repeat: no-repeat no-repeat; color: #663366; padding-right: 13px; text-decoration: none;">Између цркве и политике („Прес“, 16. новембар 2009)</a>, Приступљено 14. 4. 2013.</span></span></li>
<li id="note-26" style="margin-bottom: 0.1em;"><span style="background-color: #f3f3f3;"><a href="http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9F%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%80%D1%85_%D1%81%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D0%9F%D0%B0%D0%B2%D0%BB%D0%B5#ref-26" style="background-image: none; background-position: initial initial; background-repeat: initial initial; color: #0b0080; text-decoration: none;">^</a> <span class="reference-text"><a class="external text" href="http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Patrijarh_Pavle/story/87220/Veliki+%C5%A1aljivd%C5%BEija.html" rel="nofollow" style="background-image: url(data:image/png; background-position: 100% 50%; background-repeat: no-repeat no-repeat; color: #663366; padding-right: 13px; text-decoration: none;">Велики шаљивџија („Прес“, 16. новембар 2009.)</a>, Приступљено 14. 4. 2013.</span></span></li>
<li id="note-27" style="margin-bottom: 0.1em;"><span style="background-color: #f3f3f3;"><a href="http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9F%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%80%D1%85_%D1%81%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D0%9F%D0%B0%D0%B2%D0%BB%D0%B5#ref-27" style="background-image: none; color: #0b0080; text-decoration: none;">^</a> <span class="reference-text"><a class="external text" href="http://www.blic.rs/temadana.php?id=120727" rel="nofollow" style="background-image: url(data:image/png; background-position: 100% 50%; color: #663366; padding-right: 13px; text-decoration: none;">Тихи одлазак духовног вође („Блиц“, 16. новембар 2009.)</a>, Приступљено 14. 4. 2013.</span></span></li>
</ol>
Serbia SOShttp://www.blogger.com/profile/16633553286927947267noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-3557722196438193293.post-10965627689531540842013-09-11T21:08:00.000+02:002013-09-11T21:08:18.460+02:00Srbija na današnji dan 10. septembar <div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div style="text-align: justify;">
<b>1842.</b> - <b>Narodna skupština kneževine Srbije</b>, u kojoj su ustavobranitelji imali većinu, proglasila je za <b>kneza Aleksandra Karađorđevića</b>, sina vođe Prvog srpskog ustanka Karađorđa. <b>Ustavobranitelji su prethodno zbacili kneza Mihajla Obrenovića</b>, koji je potom izbegao u Austriju.<br />
<a name='more'></a></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Period vladavine kneza Aleksandra Karađorđevića (1842-1858)</b> poznat je kao period <b>vlade ustavobranitelja</b>, jer su pravu vlast imali članovi Državnog saveta, koji su zapravo činili jedno oligarhijsko telo. </div>
<div style="text-align: justify;">
Naziv <b>ustavobranitelji</b> potiče od njihovog zalaganja za strogo poštovanje Turskog ustava. </div>
<div style="text-align: justify;">
<a href="http://1.bp.blogspot.com/-NZJwDvJo84Q/UjCoEBKSZZI/AAAAAAAABtE/vCslazLgS_8/s1600/Aleksandar+Karadjordjevic+Knez.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="200" src="http://1.bp.blogspot.com/-NZJwDvJo84Q/UjCoEBKSZZI/AAAAAAAABtE/vCslazLgS_8/s200/Aleksandar+Karadjordjevic+Knez.jpg" width="150" /></a>Nosioci ustavobraniteljskog režima su bili: Toma Vučić Perišić, Avram Petronijević, Stojan i Aleksa Simić, Milutin i Ilija Garašanin. Oni su pokušavali da izgrade svoj nacionalni program, što dokazuje Načertanije Ilije Garašanina. Za vreme njihove vladavine uveden je jedan birokratski i oligarhijski režim, ostali su upamćeni po maksimi: <b>vlast je tutor a narod pupila.</b></div>
<div style="text-align: justify;">
Ovaj period predstavljao je<b> i period razvoja Srbije</b>, jer su ustavobranitelji svoja široka ovlašćenja koristili za donošenje brojnih zakona, izgradnju prvih industrijskih postrojenja i ustanovljavanje institucija od značaja za mladu državu. </div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Srbija dobija birokratski aparat</b>, a započinje se i politika slanja mladih i perspektivnih studenata na čuvene inostrane univerzitete. Period ustavobranitelja okončan je sukobom između kneza i Saveta, što je neočekivano rezultovalo vraćanjem na presto kneza Miloša i njegovom kratkotrajnom drugom vladavinom. Posle njegove smrti, 1860. godine na presto po drugi put dolazi knez Mihailo.</div>
<i>Izvor: <a href="http://www.graduzice.org/userfiles/files/oddrugogustankadovucicevebuneod1815do1842.pdf" target="_blank">Od drugog ustanka do Vučićeve bune</a>, <a href="http://www.rastko.rs/rastko-pl/istorija/djzivanovic-emigracija_l.php" target="_blank">Poljska emigracija i ponovni izbor Aleksandra Karađorđevića za kneza 1843. godine</a>, <a href="http://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/7_10_l.html" target="_blank">Krize u Srbiji</a>, <a href="http://www.danas.rs/danasrs/feljton/duboki_preobrazaj_pod_vlascu_ustavobranitelja.24.html?news_id=143264" target="_blank">Duboki preobražaj pod vlašću ustavobranitelja</a>, <a href="http://bs.scribd.com/doc/20493064/28/VLADA-USTAVOBRANITELJA" target="_blank">Vlada Ustavobranitelja .PDF</a></i><br />
<br />
<div style="text-align: justify;">
<b>1875.</b> - Poginuo je srpski hajdučki harambaša <b>Petar Pecija Petrović, vođa ustanka iz 1853. (Pecijina buna)</b>, prilikom pokušaja da kraj mesta Gaštica preko Save pre</div>
baci tovar oružja borcima bosansko-hecegovačkog ustanka protiv Turaka.<br />
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<a href="http://1.bp.blogspot.com/-k0rsNEKVumE/UjCrerCqqoI/AAAAAAAABtQ/L-Re6eRgrSc/s1600/Petar+Popovic+Pecija.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="200" src="http://1.bp.blogspot.com/-k0rsNEKVumE/UjCrerCqqoI/AAAAAAAABtQ/L-Re6eRgrSc/s200/Petar+Popovic+Pecija.jpg" width="146" /></a><b>Petar Petrovic, zvani Pecija</b> je rodjen od oca Petra i majke Ilinke u selu <b>Buševic u Krupskoj opštin</b>i ali je svoje najbolje godine proveo u <b>Kostajnici</b> ili u neposrednoj blizini mjesta. Prica se da je Pecija sam naucio pisati i citati a da je osim srpsko hrvatskog govorio i turski jezik. Od mladih dana Petar nije mogao mirno gledati tursko zlo pa se vec u <b>dvadeset i drugoj godini diže u hajduke</b> i od tada, do kraja svog života, turcima zadaje brige i probleme.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Poslije Kostajnicke bune <b>Pecija je dva puta pao Turcima u ruke.</b> Tako je dospio i <b>u Istambul gdje je osudjen na smr</b>t, ali pod uslovom da bude pogubljen u svom kraju jer je "tamo najviše zla pocinio". Na putu u rodni kraj Pecija je pobjegao Turcima kod Kragujevca gdje je dobio mjesto stražara u topolivnici. Tu je ostao sve do <b>novog ustanka u Bosanskoj Krajini 1875. godine</b>.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Potjerani turskom silom Pecija i ustanici uspjeli su se dokopati ladje i preci preko rijeke ali bez zaklona, izloženi turskoj pušcanoj vatri gotovo svi izginuše. Samo Pecija i dva covjeka ostadoše živi ali Petar, nemirnog i hrabrog duha, umjesto da se skloni izadje na cistinu i povika na turke: </div>
<div style="text-align: justify;">
"Evo Turci, neka znadete, Pecije niste ubili, još je živ, i naskoro ce Vam se osvetiti". Tog momenta ga je pogodilo tursko tane i na mjestu ga ubilo. Bilo je to 29. avg./ 10. sept 1875.</div>
<div style="text-align: justify;">
Mrtvog Peciju sa Kormanošem i ostalim junacima, <b>drugovi sahraniše u </b></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>selu Jablancu niže Jasenovca</b> a <b>deset godina nakon pogibije</b> Pecijine su kosti prenešene i pohranjene kod <b>manastira Moštanica u blizini Kozarske Dubice</b>.</div>
<div style="text-align: justify;">
<i>Više:<a href="http://www.krupljanipodgrmec.org/wp-content/uploads/2013/02/Petar-Petrovic.pdf" target="_blank"> link </a>, <a href="http://www.istorijskabiblioteka.com/art:petar-popovic-pecija" target="_blank">Petar Pecija Petrović istorijska biblioteka</a></i></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>1919.</b> - U Sen Žermenu kod Pariza zaključen je <b>mirovni ugovor Austrije i pobjedničkih sila u Prvom svjetskom ratu</b>, koji je formalno potvrdio propast Austro-Ugarske Monarhije i zabranio Austriji da se udruži s takođe poraženom Njemačkom. </div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Iz Austro-Ugarske su izdvojene teritorije</b> s većinskim mađarskim, poljskim, češkim, slovačkim, slovenačkim, hrvatskim i srpskim življem. Ugovorom su <b>priznate</b> "nove" države među kojima i <b>Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca.</b></div>
<div style="text-align: justify;">
<i>1. decembra 1918. godine u Beogradu je proglašena Kraljevina Srba, Hrvata i </i></div>
<div style="text-align: justify;">
</div>
<div style="text-align: justify;">
<i>Slovenaca.</i></div>
<div style="text-align: justify;">
<i><br /></i></div>
<div style="text-align: justify;">
<i>Jugoslavija na ruševinama Srbije (1): Opasna romantika</i></div>
<div style="text-align: justify;">
<i><br /></i></div>
<div style="text-align: justify;">
<i>Istoričari još istražuju šta je navelo srpske pobednike u Prvom svetskom ratu da unište svoju državu i stvore onu koju je pre 70 godina diplomata Jovan Dučić nazvao fatamorganom.</i></div>
<div style="text-align: justify;">
<i><br /></i></div>
<div style="text-align: justify;">
<i>Veliki srpski pesnik Jovan Dučić izrekao je pre tačno sedamdeset godina misao, koju su neki njegovi vidoviti savremenici ocenili kao epohalnu.</i></div>
<div style="text-align: justify;">
<i><br /></i></div>
<div style="text-align: justify;">
<i>Boraveći u izbeglištvu, u gradu Geri u Sjedinjenim Američkim Državama, duboko potresen vestima iz otadžbine koje su govorile da hrvatske ustaše vrše pokolj nad Srbima i razočaran u političku elitu Kraljevine Jugoslavije, kao i u samu jugoslovensku državu, mudri Hercegovac je rekao:</i></div>
<div style="text-align: justify;">
<i><br /></i></div>
<div style="text-align: justify;">
<i></i></div>
<div style="text-align: justify;">
<i>"Jugoslovenstvo nije poniklo ni iz kakvih pozitivnih osnova, nego iz jednog apsolutnog nesporazuma; produkt je jednog naročitog poremećaja svih zdravih načela za život, jedna romantika koja je postavljena nasuprot realne politike i jedna fatamorgana koja je odvela u katastrofu državu Srbiju, jedino realnu u tom nezdravom snu o nemogućem i neprirodnom." ceo tekst <b><a href="http://forum.krstarica.com/showthread.php/523737-Stvaranje-Kraljevine-Jugoslavije-1918" target="_blank"> ovde</a></b></i></div>
<br />
<b>1906.</b> - Pojavio se prvi broj "Šabačke čivije", jednog od najboljih humorističko-satiričnih listova u Srbiji. List je izlazio do decembra 1909. godine.<br />
<b><br /></b>
<b>1922.</b> - Rođena <b>Draga Ilić- Jonaš</b>, spiker Radio Beograda. (Valjevo, 10. 09. 1922 - Beograd, 28. 08. 2007)<br />
<br />
<b>1934.</b> - Rođen <b>Dejan Čavić</b>, pozorišni, filmski i TV glumac i reditelj. (Zenica, 10. 09. 1934)<br />
<br />
<b>1959</b>. - Rođen je <b>Branko Vidaković</b>, srpski glumac.<br />
<br />
<b>1972. - </b>Rođen <b>Dejan Petković Rambo, srpski i internacinalni fudbaler i reprezentativac</b>.<br />
<div style="text-align: justify;">
U Srbiji je poznat pod nadimkom Rambo, dok je u Brazilu poznatiji pod nadimkom Pet. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Odigrao je sedam utakmica za reprezentaciju SR Jugoslavije, uz postignut jedan gol. </div>
<div style="text-align: justify;">
U julu 1992, Petkovića je kupila Crvena zvezda. Iako nije imao ni 20 godina, u Zvezdu je stigao sa reputacijom, kao vešt tehnički plejmejker. </div>
<div style="text-align: justify;">
Svoju karijeru u Crvenoj zvezdi završio je decembra 1995. (tri i po sezone), osvojivši dve titule prvaka Jugoslavije. Njegov transfer u Real Madrid je dogovoren već tokom leta iste godine, ali je Crvena zvezda odlučila da ga zadrži za vreme UEFA kupa u sezoni 1995/96.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Najmlađi igrač koji je ikada igrao u Prvoj ligi, sa 16 godina. I</b>grao je u Zvezdi, Realu. Tokom svoje blistave karijere jednako uspešno nastupau Brazilu za sva 3 ljuta rivala iz Rio Dežaneira - Flamengo, Vasko de Gama, Fluminense. Izabran u Kuću slavnih na Marakani.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
2010. Nakon onoga što je video u Južnoj Americi, reditelj <b>Darko Bajić </b>tvrdi da je siguran da je zabeležio priču o fudbalskom heroju kakav se retko rađa <b>u filmi "O Gringo"</b>.<br />
Dokumentarni film "O Gringo'' (Stranac), u simboličnih 90 minuta,<b> prikazuje razvojni fudbalski put velikog Srbina u velikom Brazilu</b>. Veliko je i delo koje spaja dva srodna sveta i milione sličnih duša. Dejan Petković je i sinonim za Brazil u Srbiji i za Srbiju u Brazilu.</div>
<i>Više: <a href="http://www.blic.rs/tag/1098/Dejan-Rambo-Petkovic" target="_blank">Dejan Rambo Petković tekstovi Blic-a</a>, <a href="http://www.blic.rs/Zabava/Vesti/197160/Rambu-posebno-mesto-u-istoriji" target="_blank">Rambu posebno mesto u istoriji</a>, <a href="http://www.pulsonline.rs/licna-karta/266/" target="_blank">LIČNA KARTA Dejan Petković - Rambo</a> , <a href="http://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache:http://www.rts.rs/page/sport/sr/story/36/Fudbal/403901/" target="_blank">"O Gringo" (Stranac) - Dejan Petković Rambo</a></i><br />
<br />
<b>O Gringo - Dejan Petković Rambo [Ceo Film]</b><br />
<br />
<br />
<b><br /></b>
<b>1976. </b>- U <b>sudaru putničkih aviona </b>"trajdent" britanske kompanije "Britiš ervejz" i "DC-9" jugoslovenske kompanije JAT severno od Zagreba, poginulo je svih 176 ljudi, koliko se nalazilo u dve letelice.<br />
<br />
<div style="text-align: justify;">
<b>1995.</b> - Avijacija <b>NATO bombardovala </b>srpske ciljeve kod Banjaluke</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>1995.</b> - Amerikanci su s broda "Normandija" u Jadranskom moru počeli da gađaju srpske vojne i civilne ciljeve u okolini Banjaluke krstarećim raketama "tomahavk", što je, uz masovna bombardovanja iz aviona radioaktivnom municijom i artiljerijske udare Snaga za brzo reagovanje NATO pakta, odlučujuće doprinijelo preokretu u građanskom ratu u Bosni i Hercegovini u korist muslimana i Hrvata.</div>
<br />
<div style="text-align: justify;">
<b>1998.</b> - Na <b>drugim posleratnim opštim izborima u Bosni i Hercegovini </b>ponovo su pobedile nacionalne političke partije bosanskih Muslimana, Srba i Hrvata. Trogodišnji rat, koji su vodili lideri nacionalnih grupa, završen je u decembru 1995. potpisivanjem mirovnog ugovora u Dejtonu, u SAD, a prvi posleratni izbori održani su 1996.</div>
<br />
<b>1999. </b>- U Beogradu su preminuli doajen srpskog novinarstva <b>Predrag Milojević</b> i istaknuti filmski reditelj <b>Vladimir Pogačić</b><br />
<br />
<b>2001.</b> - Savet bezbednosti <b>UN ukinuo SRJ embargo na uvoz oružja</b> koji je uveden u martu 1998. godine.<br />
<br />
<b>2001</b>. - Umro <b>Dragoslav Antonijević</b>, etnolog, naučni savetnik Balkanološkog instituta SANU, akademik (Aleksinac,17. 10. 1930 - Beograd, 10. 09. 2001)<br />
<br />
<b>2002.</b> - Na Institutu za sudsku medicinu u Beogradu osnovana <b>prva DNK laboratorija u SRJ</b><br />
<br />
<div style="text-align: justify;">
<b>2003.</b> - Predsednik Hrvatske <b>Stjepan Mesić,</b> tokom<b> prve posjete Beogradu</b>, sa predsednikom državne zajednice SCG Svetozarom Marovićem, razmenio uzajamna izvinjenja zbog svega lošeg što su građani njihovih država jedni drugima u prošlosti učinili.</div>
<br />
<b>2010. </b>- <b>Beogradski univerzitet obeležio je 202. godine postojanja.</b><br />
<br />
2010. - Umro<b> Radomir Rade Marković</b>, pozorišni, filmski, radio i TV glumac, profesor Akademije umetnosti u Novom Sadu (Beograd, 14. 10. 1921 - Zabok, 10. 09. 2010)<br />
<br />
<br />
Izvor: <a href="http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/125/Dru%C5%A1tvo/1392330/Vremeplov+(10.+septembar+2013).html" target="_blank">LINK</a>,<a href="http://www.srna.rs/novosti1/136165/dogodilo-se-na-danasnji-dan-.htm" target="_blank"> LINK</a><br />
<br /></div>
Serbia SOShttp://www.blogger.com/profile/16633553286927947267noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-3557722196438193293.post-43745336724197191512013-09-10T18:10:00.003+02:002013-09-10T18:50:00.723+02:00Srbija na današnji dan 9 septembar<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div style="text-align: justify;">
Joakim (Aćim) Vujić, srpski književnik :: <span style="text-align: left;">Mihailo Valtrović </span><span style="text-align: left;">arhitekta :: </span>Prvi međunarodni noćni let u istoriji svetskog vazduhoplovstva: Pariz-Beč-Budimpešta-Pančevo-Bukurešt-Carigrad :: Mladen Markov, književnik :: <span style="text-align: left;">potonuo</span><span style="text-align: left;"> brod "Niš" :: </span>Ratni zločin u Medačkom džepu<b> :: </b><span style="text-align: left;">bombardovanja Republike Srpske :: </span><span style="text-align: left;">Predrag Pepi Laković glimac :: </span><span style="text-align: left;">reprezentativci osvojili</span><span style="text-align: left;"> </span><span style="text-align: left;">prvenstvo Evrope u košarci :: </span><span style="text-align: left;">Medački džep :: Na Jelici osvećena prva isposnica ERP u Egzilu</span><br />
<span style="text-align: left;"><br /></span></div>
<div style="text-align: center;">
<span style="text-align: left;"><b><u>9. septembar kroz istoriju</u></b></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<b><br /></b></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>1772.</b> - Rođen je <b>Joakim (Aćim) Vujić, srpski književnik, </b> <b>učitelj i pozorišni pisac i</b> p<b>rvi organizator pozorišne umetnosti u Srbiji.</b> Prevodio je, glumio, bio reditelj, scenograf, tehničar koji pomera zavesu, štampa plakate.</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://1.bp.blogspot.com/-n4TkNW3gixg/Ui8dsPe55aI/AAAAAAAABqg/GaUZRPvSaX0/s1600/Joakim+Vijuc.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="200" src="http://1.bp.blogspot.com/-n4TkNW3gixg/Ui8dsPe55aI/AAAAAAAABqg/GaUZRPvSaX0/s200/Joakim+Vijuc.jpg" width="123" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Putovao</b> je, i u svakom mestu gde su živeli Srbi, Temišvaru, Novom Sadu, Aradu, Segedinu i Pančevu osnivao pozorišne trupe. </div>
<div style="text-align: justify;">
Bio je protivnik jezičke reforme Vuka Stefanovića Karadžića. </div>
<div style="text-align: justify;">
Napisao je "Putešestvija" i 21 dramsko djelo, uključujući "Kreštalicu", "Fernanda i Jariku" i "LJubovnaju zavist čerez jedne cipele"...</div>
<div style="text-align: justify;">
<b>U Mađarskom pozorištu u Pešti je 1813. godine prikazao prvu pozorišnu predstavu na srpskom jeziku "Kreštalice"</b><span style="text-align: left;"> </span><b>.</b></div>
<div style="text-align: justify;">
Na poziv <b>kneza Miloša odlazi u Kragujevac, gde 1835. godine otvara "Prvi knjaževsko-serbski teatar" </b>i postaje njegov <b>direktor.</b> U ovom dvorskom teatru predstave su igrane samo u prisustvu Miloša Obrenovića. <b>Prvu srpsku profesionalnu teatarsku družinu "Leteće diletantsko pozorište"</b> Vujić je osnovao <b>u Novom Sadu 1838.</b> godine. <b>Narodno pozorište u Kragujevcu</b> nosi njegovo ime, kao i <b>susreti profesionalnih pozorišta Srbije.</b></div>
<div style="text-align: justify;">
<b></b></div>
<a name='more'></a><b>Kragujevački Knjaževsko-srpski teatar</b> svečano je <b>24.08.2013. predstavom „Noć u kafani Titanik“ </b>obeležio jedinstven jubilej srpskog modernog pozorišta - <b>200 godina od izvođenja „Kreštalice“ </b>Joakima Vujića prve pozorišne predstave na srpskom jeziku izvedene u Pešti 24. avgusta 1813. godine.<br />
<div style="text-align: justify;">
<i>Više: <a href="http://riznicasrpska.net/knjizevnost/index.php?topic=908.0" target="_blank">Zaslužni Joakim Aćim Vujić - riznica srpska</a>, <a href="http://www.zaprokul.org.rs/lkp/kragujevac/knjaevsko-srpski_teatar.html" target="_blank">Knjaževsko-srpski teatar</a>, <a href="http://politikin-zabavnik.rs/pz/tekstovi/sve-ce-knez-pozlatiti" target="_blank">Sve će to knez pozlatiti - politikin zabavnik</a>, <a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Joakim_Vuji%C4%87" target="_blank">Wikipedia</a>, <a href="http://www.scribd.com/doc/162779954/Joakim-Vujic-Putasestvje-Po-Serbiji-1-Knjiga-1901" target="_blank">KNJIGA on line <b>Putešestvije po Serbiji</b> - <b>Joakim (Aćim) Vujić</b></a>, </i><span style="text-align: left;"><i><a href="http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/401096/Dva-veka-Joakima-Vujica-i-200-godina-od-izvodjenja-prve-predstave-na-srpskom-jeziku-u-Pesti" target="_blank">Dva veka Joakima Vujića i 200 godina od izvođenja prve predstave na srpskom jeziku u Pešti</a>-</i></span></div>
<br />
<div style="text-align: justify;">
<b>1828. </b>- Rođen<b> ruski pisac</b> <b>Lav Nikolajevič Tolstoj</b> (Jasna Poljana, 9.9.1828 - Astapovo, 20.11.1910), <b>velikan svetske književnosti</b> koji je posedovao ogromnu i originalnu stvaralačku snagu. Prva dela je napisao na Kavkazu, gde se kao <b>dobrovoljac borio protiv Turaka</b>. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://2.bp.blogspot.com/-n30aZN-r6t0/Ui8geXiPwdI/AAAAAAAABqs/gAlUD-Es1_o/s1600/Lav+Nikolajevic+Tolstoj.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="200" src="http://2.bp.blogspot.com/-n30aZN-r6t0/Ui8geXiPwdI/AAAAAAAABqs/gAlUD-Es1_o/s200/Lav+Nikolajevic+Tolstoj.jpg" width="139" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
Poslije Krimskog rata, u kojem je bio oficir, povukao se na imanje u Jasnu Poljanu. Razobličavao je teško društveno stanje u Rusiji, <b>pisao protiv brakova sklapanih radi interesa, nepravednih sudova, rata, licemerja Crkve, eksploatatorskog plemstva, carskog samodržavlja i terora.</b> </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Slikao je nenadmašno stravičnu bijedu seljaka i sve vidove nasilja. Zbog realnog prikazivanja života dolazio je u<b> sukob sa vlastima i sa Ruskom pravoslavnom crkvom</b>, koja ga je ekskomunicirala. </div>
<div style="text-align: justify;">
Umro je 1910. odbivši prethodno da se izmiri sa Crkvom. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Dela: </b>romani "Rat i mir", "Vaskrsenje", "Ana Karenjina", pripovijetke "Sevastopoljske priče", "Kozaci", "Otac Sergije", "Krojcerova sonata", "Hadži-Murat", "Narodne priče", drame "Živi leš", "Carstvo mraka", "Svjetlost u tami svijetli", studije "Šta je umjetnost", "Moja ispovijest", "U čemu je moja vjera", "Ne mogu da ćutim!", "Pa, šta da radimo?", memoari "Djetinjstvo", "Dječaštvo", "Mladost".</div>
<i>Više: <a href="http://www.scribd.com/doc/21970360/Lav-Nikolajevic-Tolstoj-Ana-Karenjina" target="_blank">Ana Karenjina - online knjiga</a>, <a href="http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/16/Kultura/807130/Sva+lica+Tolstoja.html" target="_blank">Sva lica Tolstoja </a>, <a href="http://bs.wikiquote.org/wiki/Lav_Nikolajevi%C4%8D_Tolstoj" target="_blank">Lav Nikolajevič Tolstoj - Wikicitati</a>, Lav <a href="http://www.scribd.com/doc/22677926/lav-nikolajevic-tolstoj-hadzi-murat" target="_blank">Nikolajevič Tolstoj - Hadži Murat online knjiga </a>, <a href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Lav_Nikolajevi%C4%8D_Tolstoj" target="_blank">Wikipedia</a></i><br />
<br />
1915 - Umro <b>Mihailo Valtrović </b>(Beograd, 17.9.1839 - Beograd, 9.9.1915)<b>, arhitekta i istoričar umetnosti</b>.<br />
<br />
<div style="text-align: justify;">
Postoje i postojali su kroz istoriju ljudi kojima jedna oblast delovanja nije dovoljna da iskažu svoje znanje i talenat. Jedan od takvih je zasigurno bio i Mihailo Valtrović. I rođenje i smrt Mihaila Valtrovića vezani su za burna istorijska razdoblja. <b>Rođen je 1839. godine, u vreme formiranja savremene srpske države, a umro je 1915. godine, u najbeznadežnijoj godini Prvog svetskog rata.</b></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<a href="http://1.bp.blogspot.com/-awQWPQLiY4o/Ui8irbDIRdI/AAAAAAAABq4/YbiA2seFM-8/s1600/Mihailo.Valtrovic.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="200" src="http://1.bp.blogspot.com/-awQWPQLiY4o/Ui8irbDIRdI/AAAAAAAABq4/YbiA2seFM-8/s200/Mihailo.Valtrovic.jpg" width="157" /></a>Valtrović je bio<b> prvi arhitekta koji je postavljen za profesora na našim Univerzitetima</b>. Zahvaljujući svom obrazovanju unapredio je predavanja ka složenom spoju arhitektonskog projektovanja i građevinskih konstrukcija. Na taj način je započelo produbljivanje nastave koje je dovelo do formiranja<b> Kabineta za arhitekturu pri Tehničkom fakultetu</b>.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Značaj Mihaila Valtrovića nije vezan samo za njegovu poziciju <b>profesora na Velikoj školi</b>. Valtrović <b>se bavio i muzeologijom, arheologijom, istorijom, slikarstvom, primenjenim umetnostima i dobrotvornim radom.</b> Bio je jedan od <b>prvih šesnaest akademika Srpske kraljevske akademije nauka i umetnosti</b>. Zajedno sa Matijom Banom, Ljubomirom Nenadovićem i Davorinom Jenkom činio je <b>Umetničko odeljenje Akademije</b>.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Najznačajnije delovanje Mihaila Valtrovića bilo je na mestu <b>direktora <a href="http://www.narodnimuzej.rs/" target="_blank">Narodnog muzeja u Beogradu</a></b>. Valtrović je bio jedan od osnivača i prvi upravnik ovog muzeja. Autor je inicijative za odvajanje <b><a href="http://etnografskimuzej.rs/" target="_blank">Etnografskog muzeja</a></b> u samostalnu jedinicu. Pomogao je <b><a href="http://www.rastko.rs/arheologija/srejovic/dsrejovic-vasic.html" target="_blank">Miloju Vasiću</a>, našem prvom školovanom arheologu </b>da dobije stipendiju za stručno usavršavanje u inostranstvu.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Uvodio je novine u primenjenu umetnost, kao što je dekorativna plastika na ikonostasima (crkva u <a href="http://www.ravnica.info/clanak.php?r=br-1122/%C4%8Curug.html" target="_blank">Čurugu</a>). Dizajnirao je <b><a href="http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9E%D1%80%D0%B4%D0%B5%D0%BD_%D0%A1%D0%B2%D0%B5%D1%82%D0%BE%D0%B3_%D0%BA%D0%BD%D0%B5%D0%B7%D0%B0_%D0%9B%D0%B0%D0%B7%D0%B0%D1%80%D0%B0" target="_blank">orden Svetog cara Lazara</a></b>, koji je dodeljivan vladarima i prinčevima. Jedan je od <b>osnivača i članova Društva za pomoć napuštenoj deci i deci bez roditelja</b>. Zajedno sa Milojem Vasićem zaslužan je za arheološka istraživanja na prostoru Požarevca i Kostolca.</div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Na zgradi u Dubljanskoj u Beogradu 17. 05. 2013.</b> je otkrivena <b>spomen-ploča</b> Mihailu Valtroviću (1839-1915), akademiku i profesoru Visoke škole</div>
<div style="text-align: justify;">
<i>Izvor: <a href="http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2005/02/07/srpski/BG05020610.shtml" target="_blank"><b style="text-align: left;">Mihailo Valtrović</b> arheolog, istoričar, slikar </a>- glas javnosti</i></div>
<div style="text-align: justify;">
<i>Više: <a href="http://www.velikanisrbije.com/Mihailo%20Valtrovic.php" target="_blank">Velikani Srbije</a>, <a href="http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE_%D0%92%D0%B0%D0%BB%D1%82%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B" target="_blank">Wikipedia</a>, <a href="http://www.rastko.rs/arheologija/srejovic/dsrejovic-univerzitet.html" target="_blank">Arheologija na Velikoj školi Univerziteta u Beogradu</a>, <a href="http://www.24sata.rs/vesti/beograd/vest/otkrivanje-spomen-ploca-mihailu-valtrovicu-sutra-u-dubljanskoj/89715.phtml" target="_blank">Otkrivanje spomen-ploča Mihailu Valtroviću sutra u Dubljanskoj</a></i></div>
<br />
<div style="text-align: justify;">
<b>1923.</b> - <b>Prvi međunarodni noćni let </b><b>u istoriji svetskog vazduhoplovstva.</b><b> Pariz-Beč-Budimpešta-Pančevo-Bukurešt-Carigrad</b> obavljen je<b> u noći između 9. i 10. septembra 1923. godine.</b></div>
<div style="text-align: justify;">
U to vreme avioni su dosta sporo leteli. Bili su prinuđeni da sleću. Nekako su do predvečeri stizali do Pančeva, ali su onda morali da noće. </div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://4.bp.blogspot.com/-0PTd1EwQCgs/Ui8o2WpSSAI/AAAAAAAABrI/Z0DmysHtCpU/s1600/Kodron+C61-bis+kojim+je+ostvaren+istorijski+let+prvi+nocni+let+u+istoriji+avijacije.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="180" src="http://4.bp.blogspot.com/-0PTd1EwQCgs/Ui8o2WpSSAI/AAAAAAAABrI/Z0DmysHtCpU/s320/Kodron+C61-bis+kojim+je+ostvaren+istorijski+let+prvi+nocni+let+u+istoriji+avijacije.jpg" width="320" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
U suštini, voz Orijent ekspres je za četiri dana uspevao da stigne do Istambula, pošto je vozio i noću i danju. Onda je ta francuska kompanija shvatila da je to njima pitanje života ili smrti, da moraju da pokušaju u jednom delu puta noćni let. I odlučili su se na dve krajnje tačke. <b>To je bio Pariz – Strazbur i Pančevo – Bukurešt.</b> </div>
<div style="text-align: justify;">
Oni su <b>avione dovezli do Bukurešta</b>, pa je iz Bukurešta leteo prema Pančevu, a sutradan se vratio.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Pančevački aerodrom zabeležen je u istoriji vazduhoplovstva</b> kao mesto odakle je 9. septembra 1923. godine poleteo prvi avion na redovnoj noćnoj liniji za Bukurešt. To je bio prvi noćni redovni komercijani let u istoriji svetskog vazduhoplopvsva. <b>Avion je poleteo iz Pančeva i uz pomoć reflektora</b> postavljenih na rastojanju od svakih 20 km leteo ka Bukureštu.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Aerodrom kod Pančeva je bio privremeno rešenje za Beograd</b>, do završetka zemunskog aerodroma. Izgleda da je to bilo najbolje rešenje. Dolazak na aerodrom bio je otežan zbog loših veza Beograd – Pančevo, nije bilo mosta, <b>pa se skelom prelazio Dunav ili brodom</b> sa beogradskog pristaništa Dunavom, zatim Tamišom do pančevačkog pristaništa i zatim kočijom do aeorodroma. Na ovom mestu danas se nalaze hale fabrike aviona UTVA, kao i travnata pista za probne, sportske i trenažne letove. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Bio je to jedini način da avioni stignu iz Pariza u Istambul pre ekspresnog luksuznog voza "Orijent ekspres", koji je bio sporiji od aviona, ali je putovao i noću. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Celokupan let od Pariza do Pančeva trajao je oko 30 sati dok je let od Pančeva do Bukurešta trajao 4 sata.</b> Avioni na ovoj liniji prestali su da sleću na pančevački aerodrom 1927. godine. <b>Ostalo je zabeleženo da je let od Pančeva do Bukurešta bio prvi noćni let u istoriji svetskog vazduhoplovstva.</b></div>
<div style="text-align: justify;">
<b><i>Foto album <a href="https://www.facebook.com/dule.cirlija/media_set?set=a.690147150998759.1073741829.100000104409323&type=1" target="_blank">Maketari u čast prvog noćnog leta u Pančevu</a></i></b></div>
<div style="text-align: justify;">
<i>Više: <a href="http://cigalic.50webs.com/istorijat_avijacije.htm" target="_blank">Istorijat avijacije</a>, <a href="http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/57/Srbija+danas/1172500/Prvi+no%C4%87ni+let.html" target="_blank">Prvi noćni let</a>, <a href="http://www.telegraf.rs/vesti/beograd/623723-bruka-aerodrom-u-pancevu-upisan-u-istoriju-svetske-avijacije-sada-je-smetliste-na-kojem-pasu-ovce-foto" target="_blank">BRUKA: Aerodrom u Pančevu, upisan u istoriju svetske avijacije, sada je smetlište na kojem pasu ovce!</a>, <a href="http://rtvpancevo.rs/Vesti/Razno/89-godina-od-prvog-nonog-leta.html" target="_blank">Godišnjica prvog noćnog leta</a>, <a href="http://www.politikin-zabavnik.rs/pz/content/beograd-koga-vise-nema?page=381" target="_blank">Photo: Gavrilov prilog vezan za Ilustrovani list iz 1924</a>, <a href="http://rtvpancevo.rs/Vesti/Lokal/izloba-vazduhoplovstva-u-panevu.html" target="_blank">Maketari u čast prvog noćnog leta u Pančevu RTVPA</a></i></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>1934. </b>- Rođen<b> Mladen Markov, književnik</b> (Samoš, 9.9.1934). Rođen 09.09.1934. u Samošu. Završio pet razreda gimnazije od 1945. do 1950. god. u Pančevu.</div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Mladen Markov i</b>ma desetak značajnih romana i zbirki pripovedaka kao i više stotina putopisa, na desetine priča objavljenih u raznim književnim časopisima i dnevnoj i nedeljnoj štampi, kao i dve knjige žurnalističkog karaktera.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Jedan od naših najpoznatijih savremenih proznih pisaca, Mladen Markov.</div>
<div style="text-align: justify;">
Mladen Markov je pisac istančanih osećaja i osećanja kada su u pitanju teme kao što su narod i zemlja, istina i istorija, individualno i kolektivno, krivica i odgovornost. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Dobar poznavalac ljudske psihe, u svojim ranijim <b>romanima</b> "Likvidacija", "Isterivanje boga", "Smutno vreme", "Pseće groblje", "Ukop oca" (za koji je dobio NIN-ovu nagradu), ali i u <b>zbirkama pripovedaka </b>"Banatski voz", "Žablji skok", "Srednje zvono", "Teskoba"… obradio je svaku od ovih tema koje se neizbežno prožimaj.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<a href="http://3.bp.blogspot.com/-BYJU4MKWGNA/Ui8vis9i2fI/AAAAAAAABrY/eLNOKjHJ2tE/s1600/Mladen+Markov+knjizevnik.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="http://3.bp.blogspot.com/-BYJU4MKWGNA/Ui8vis9i2fI/AAAAAAAABrY/eLNOKjHJ2tE/s1600/Mladen+Markov+knjizevnik.jpg" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
Zbirka pripovedaka sa naslovom „Banatski voz“ prevedena je na mađarski, dok su mu neke pripovetke prevođene na engleski, češki, slovački, mađarski, ruski i druge jezike susednih zemalja.</div>
<div style="text-align: justify;">
Dopisni član Vojvođanske akademije nauka i umetnosti od 2010. godine.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Dobitnik je za svoja dela gotovo svih najznačajnijih književnih nagrada u Srbiji kao što su <b><a href="http://www.novine.ca/arhiva/2003/21_01_03/kultura.html" target="_blank">NIN-ova nagrada za roman godine</a></b>, Oktobarska nagrada grada Beograda za književnost, <b><a href="http://www.ivoandric.org.rs/html/andriceva_nagrada.html" target="_blank">Andrićeva nagrada</a></b> za najbolju knjigu pripovedaka, nagrada Jakov Ignjatović za celokupno stvaralaštvo, <a href="http://www6.b92.net/mobilni/kultura/237625" target="_blank"><b>nagrada Borisav Stanković za najbolju knjigu</b></a> u godini objavljivanja.</div>
<br />
<br />
<div style="text-align: justify;">
<i>Više: <a href="http://vanu.org.rs/?p=394" target="_blank">Mladen Markov - Vojvođanska akademija nauka i umetnosti </a>, <a href="http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/t14280.lt.html" target="_blank">Bekstvo od učmalosti</a> - politika.rs, <a href="http://knjigej.blogger.ba/arhiva/2006/11/18/529073" target="_blank"> Ja sam zimski pisac </a>, <a href="http://www.kultura.vojvodina.gov.rs/Stvaralastvo/knjizevno.htm" target="_blank">Kniževnost u Vojvodini </a>, <a href="http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/08/20/srpski/I00081803.shtm" target="_blank">Srbija je jedina zemlja u kojoj dede jedu unuke</a>, <a href="http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/08/20/srpski/I00081803.shtm" target="_blank">Mladen Markov, književnik, o politici, literaturi, Srbiji</a></i></div>
<br />
<b>1952. </b>- Kod Velikog ratnog ostrva potonuo<b> brod "Niš"</b> sa 102 putnika i 3 člana posade - <b>a</b>li tačan broj poginulih nikada nije utvrđen. <b>Bila je to najveća tragedija u istoriji jugoslovenskog rečnog brodarstva.</b><br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://3.bp.blogspot.com/-3YdVlSQp-rk/Ui8xtzibcDI/AAAAAAAABrs/cz5ZS9ywKyU/s1600/Beogradski+Titanik+potonice+broda+Nis.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="200" src="http://3.bp.blogspot.com/-3YdVlSQp-rk/Ui8xtzibcDI/AAAAAAAABrs/cz5ZS9ywKyU/s200/Beogradski+Titanik+potonice+broda+Nis.jpg" width="147" /></a></div>
Videći da se sprema nevreme, <b>Ferdinand Nobilo, kapetan broda je odlučio da isplovi ranije</b>, i za to je dobio odobrenje nadležne službe. Tako je <b>"Niš" već u 13 sati i sedam minuta isplovio</b>, ali ga je <b>kod Velikog ratnog ostrva zahvatila oluja</b> sa kišom, gradom i vetrom koji je duvao brzinom većom od 100 kilometara - priča Najhold.<br />
<br />
Kako on dalje navodi, jedan snažan talas, nagnuo je brod na jednu stranu, pa krmaroš Jovan Gvozdić nije uspeo da okrene pramac prema vetru, niti da brod približi obali. <b>Novi udar vetra prevrnuo je brod u 13 sati i 12 minuta, a za narednih nekoliko minuta je potonuo na dno dubine 14 metara.</b><br />
<b><br /></b>
<span style="font-size: x-small;">"NA ULASKU NA BROD SAM PRIČAO SA NEKOM DEVOJKOM. SEĆAM SE DA JE BILA IZ ZEMUNA, UPISIVALA JE MEDICINU. VIDEO SAM KAKO JOJ VODA PRELAZI PREKO LICA, SAMO OSTAJE GRGURAVA KOSA IZNAD POVRŠINE KOJA SE ODJEDNOM ISPRAVLJA KAO INDIJANSKE STRELE... VIDEO SAM I MAJKU KOJA U KRILU STEŽE DETE DOK IH VODA POTAPA", </span><a href="http://www.vreme.com/cms/view.php?id=1072179" style="font-size: small;" target="_blank">KAŽE RADOMIR VASILJEVIĆ, JEDNA OD TRIDESETAK OSOBA KOJE SU PREŽIVELE BRODOLOM </a><br />
<br />
<i>Više: <a href="http://www.serbianmeteo.com/forum/index.php?topic=1210.0" target="_blank">Nevreme u Beogradu 9.9.1952.-tragedija broda Niš</a>, <a href="http://staribeograd.weebly.com/beogradski-titanik.html" target="_blank">Stari Beograd </a>, <a href="http://www.blic.rs/Vesti/Reportaza/193493/Sat-sa-dunavskog-Titanika" target="_blank">Sat sa dunavskog Titanika</a></i><br />
<br />
<div style="text-align: justify;">
<b>1993.</b> - <b>Ratni zločin u Medačkom džepu</b>. <b>Operacija Medački džep (poznato kao i Krvavi septembar u Lici) </b>je bio treći napad snaga <b>Republike Hrvatske na snage Republike Srpske Krajine</b>, od kada je područje RSK stavljeno pod <b>zaštitu UNPROFOR-a</b>. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://2.bp.blogspot.com/-2oLZfpqWCIQ/Ui9EZyIXACI/AAAAAAAABsc/6y6DL2tGKPk/s1600/Medacki+dzep+zlocin+hrvatske.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="120" src="http://2.bp.blogspot.com/-2oLZfpqWCIQ/Ui9EZyIXACI/AAAAAAAABsc/6y6DL2tGKPk/s200/Medacki+dzep+zlocin+hrvatske.jpg" width="200" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
Operacija se odigrala 9. septembra 1993. godine iznenadnim <b>napadom na srpska sela</b> na području Medačkog džepa kod Gospića, koja su se <b>18 meseca nalazila pod zaštitom UN</b>.</div>
Sela Medak, Počitelj, Čitluk i Divoselo, <b>opljačkana su i sravnjena</b>.<br />
Operaciju je pratilo <b>značajnije učešće snaga UNPROFOR-a</b> nego u do tadašnjim sukobima. Najveće <b>učešće kanadske vojske</b> u vojnim sukobima od Korejskog rata.<br />
<br />
<i>Izvor: <a href="http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9E%D0%BF%D0%B5%D1%80%D0%B0%D1%86%D0%B8%D1%98%D0%B0_%D0%9C%D0%B5%D0%B4%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D1%9F%D0%B5%D0%BF" target="_blank">Wikipedia</a>, <a href="http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/124/%D0%94%D1%80%D1%83%D1%88%D1%82%D0%B2%D0%BE/762550/%D0%A1%D0%B5%D1%9B%D0%B0%D1%9A%D0%B5+%D0%BD%D0%B0+%D0%B6%D1%80%D1%82%D0%B2%D0%B5+%D0%9C%D0%B5%D0%B4%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D0%B3+%D1%9F%D0%B5%D0%BF%D0%B0+.html" target="_blank">Sećanje na žrtve Medačkog džepa</a>, <span style="font-size: x-small;"><a href="http://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=45901" target="_blank">BEOGRAD- 18 GODINA OD ZLOČINA U MEDAČKOM DžEPU</a>, </span><a href="http://www.vesti-online.com/tag/21386/Medacki-dzep" target="_blank">Tag: Medački džep</a> ,<a href="http://www.vesti-online.com/Vesti/Ex-YU/312325/U-junu-novo-sudenje-za-ratni-zlocin-u-Medackom-dzepu" target="_blank"> U junu 2013. novo suđenje za ratni zločin u Medačkom džepu</a></i><br />
<br />
<b>1995.</b> - <b>Avioni NATO</b> pakta počeli drugu <b>seriju bombardovanja Republike Srpske.</b><br />
<br />
<div style="text-align: justify;">
<b>1995.</b> - Sa<b> američkog broda "Normandija"</b> u Jadranskom moru lansirano <b>13 krstarećih raketa</b> tipa "tomahavk" na ciljeve u okolini Banjaluke, dok je istovremeno avijacija <b>NATO-a uništila radio-relejni toranj na Majevici</b>, čime je nastavljeno sistematsko<b> uništavanje telekomunikacionih sistem</b>a u Republici Srpskoj.</div>
<br />
<b>1997. </b>- <b>Preminuo Predrag Pepi Laković</b>, <b>pozorišni, filmski i TV glumac. </b>(Skoplje, 28.3.1929 - Čurug, 9.9.1997)<br />
Predrag Laković, među prijateljima i obožavateljima poznat kao Pepi, rođen je 28. marta 1929. u Skoplju, u Makedoniji. Njegov brat blizanac, takođe čuveni glumac Dragan Laković, rodio se 5 minuta kasnije.<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div style="text-align: justify;">
Predrag Laković je <b>prvu filmsku ulogu</b> imao u ostvarenju Puriše Đorđevića '<b>'Opštinsko dete''</b> iz 1953. koje je nastalo prema istoimenom romanu Branislava Nušića. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<a href="http://1.bp.blogspot.com/-ji6tyyybI6I/Ui815UGdU2I/AAAAAAAABr4/KxdUBdemPZQ/s1600/Predrag+Pepi+Lakovic+glumac.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="http://1.bp.blogspot.com/-ji6tyyybI6I/Ui815UGdU2I/AAAAAAAABr4/KxdUBdemPZQ/s1600/Predrag+Pepi+Lakovic+glumac.jpg" /></a>1963. Laković glumi u <b>TV drami</b> '<b>'Cipelice od krokodilske kože'</b>' koju je režirao čuveni TV reditelj Slavoljub Stefanović Ravasi, a nešto kasnije Laković će ponovo sarađivati sa njim. Glumiće u još dve njegove TV drame: u <b>''Poslednjoj avanturi''</b> iz 1984. i <b>''Petom činu''</b> iz 1985.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
U filmu Zorana Amara <b>''Piknik u Topoli'' </b>iz 1981. Laković ima malu, epizodnu ali veoma uverljivu rolu.</div>
<div style="text-align: justify;">
Kritičan prema omladini je i u odličnoj seriji ''Priče preko pune linije'' (glumi glavnu rolu u petoj epizodu koja se zove ''Vešernica'') iz <b>1982. </b>koju je režirao Nikola Lorencin. </div>
<div style="text-align: justify;">
Sa Zoranom Amarom sarađivaće i u '<b>'Šmekeru''</b> koji je definitivnu realizaciju doživeo 1986.</div>
<div style="text-align: justify;">
Sa Lauševićem će ubrzo ponovo zaigrati i u seriji<b> ''Sivi dom''</b> Darka Bajića koja je realizovana iste te 1986.</div>
<div style="text-align: justify;">
Glumio je i u dugometražnom filmu<b> ''Tango argentino'' </b>1992. </div>
<div style="text-align: justify;">
1996. u kratkom filmu <b>''...Dan prvi''</b> Miroslava Bate Petrovića imao je glavnu ulogu ali je bio i saradnik na scenariju.</div>
<div style="text-align: justify;">
2008. sa Slobodanom Žujevićem Bata Petrović sklapa alternativni <b>''Narativni omnibus'</b>' od njihovih zajedničkih kratkih filmova i kada su shvatili da svi govore o starosti i samoći. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
U vreme Predragove smrti snimao se film<b> ''Crna mačka beli mačor'' </b>u kome je glumio matičara. Ulogu nije dovršio ali su scene sa njim ostale u završnoj verziji filma koji je zvanično realizovan 1998, a scene koje nažalost nije stigao da snimi, odglumio je Miki Manojlović.</div>
<div style="text-align: justify;">
<i>Više: <a href="http://www.hellycherry.com/2011/07/predrag-lakovic-zbunjeni-usamljenik.html" target="_blank">Predrag Laković - Zbunjeni usamljenik</a>, <a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Predrag_Lakovi%C4%87" target="_blank">Filmografija glumca Predraga Lakovića</a></i></div>
<br />
<b>1999. </b>- <b>Rumunija zabranila</b> jugoslovenskim brodovima <b>plovidbu</b> rumunskim vodama.<br />
<br />
<b>2000.</b> - Umro <b>Arsenije Stefanović, novinar, filmski kritičar</b>, urednik Umetničkog programa RTS-a, <b>idejni tvorac "Štafete mladosti" </b>(Gornje Grbice, 29.8.1922 - Beograd, 9.9.2000)<br />
<br />
<b>2001.</b> - Umro <b>Radomir-Bajo Šaranović</b>, pozorišni, filmski i TV reditelj, profesor Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu. (Kosovi Lug, 4.12.1937 - Beograd, 9.9.2001)<br />
<br />
<b>2001.</b> - Jugoslovenski reprezentativci osvojili <b>prvenstvo Evrope u košarci</b>, na drugom mjestu Turska, a na trećem Španija.<br />
<br />
<b>Sve naše medalje</b><br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://3.bp.blogspot.com/-SuQU5zwGHJA/Ui9AQIRVUwI/AAAAAAAABsQ/Qh3uAYMmspY/s1600/Zlatna+Medalja+na+Svetskom+prvenstvu+u+kosarci+Istanbul.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="179" src="http://3.bp.blogspot.com/-SuQU5zwGHJA/Ui9AQIRVUwI/AAAAAAAABsQ/Qh3uAYMmspY/s320/Zlatna+Medalja+na+Svetskom+prvenstvu+u+kosarci+Istanbul.jpg" width="320" /></a></div>
1961 – Beograd: srebrna<br />
1963 – Vroclav: bronzana<br />
1965 – Moskva: srebrna<br />
1969 – Kaserta: srebro<br />
1971 – Esen: srebro<br />
1973 – Barselona: zlato<br />
1975 – Beograd: zlato<br />
1977 – Lijež: zlato<br />
1979 – Torino: bronza<br />
1981 – Prag:srebro<br />
1987 – Atina: bronza<br />
1989 – Zagreb: zlato<br />
1991 – Rim: zlato<br />
1995 – Atina:zlato<br />
1997 – Barselona: zlato<br />
1999 – Pariz: bronza<br />
2001 – Istanbul: zlato<br />
<b>Svi naši MVP</b><br />
1961 – Radivoj Korać<br />
1971 – Krešimir Ćosić<br />
1975 – Krešimir Ćosić<br />
1977 – Dražen Dalipagić<br />
1981 – Dragan Kićanović<br />
1989 – Dražen Petrović<br />
1991 – Toni Kukoč<br />
1997 – Saša Đorđević<br />
2001 – Predrag Stojaković<br />
<br />
Izvor: <a href="http://www.kss.rs/istorijat/igracke_legende.htm" target="_blank">Košarkaški savez Srbije Igračke legende</a>, <a href="http://www.vreme.com/cms/view.php?id=296829" target="_blank">Nove potere za zlatom</a>,<a href="http://www.politika.rs/rubrike/Sport/sportske-price/t16534.lt.html" target="_blank"> Igrači za preporod srpske košarke</a><br />
<br />
<b>2011. - </b>Parastosom <b>u Crkvi Svetog Marka</b> obeležena 18-godišnjica stradanja srpskih civila u napadu hrvatske vojske na <b>Medački džep 1993. godine</b>. U akciji <b>hrvatske vojske ubijeno 88 Srba.</b><br />
<b><br /></b>
<b>2013. - Na Jelici osvećena prva isposnica ERP u Egzilu.</b><br />
<a href="http://2.bp.blogspot.com/-Vw0BWtaKK_s/Ui9FOwdsX5I/AAAAAAAABsk/G9UvNJR1rPo/s1600/Na+Jelici+osvecena+prva+isposnica.png" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="200" src="http://2.bp.blogspot.com/-Vw0BWtaKK_s/Ui9FOwdsX5I/AAAAAAAABsk/G9UvNJR1rPo/s200/Na+Jelici+osvecena+prva+isposnica.png" width="160" /></a><b> </b>Episkop raško-prizrenski i kosovsko metohijski u Egzilu, G.G Artemije, osveštao je prvu isposnicu pri ovoj prognanoj Eparhiji a na planini Jelici. „Ovo je početak osnivanja nove Svete Gore“ rekao je preosvećeni vladika obraćajući se okupljenom vernom narodu.<br />
<i>Izvor: <a href="http://www.novinar.de/2013/09/09/na-jelici-osvecena-prva-isposnica-erp-u-egzilu-video.html" target="_blank">Na Jelici osvećena prva isposnica ERP u Egzilu (video) </a></i><br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<b>2013. Srpski teniser Novak Djoković je osvojio drugo mesto na US open- u. </b><br />
Finalni okršaj US Opena između Novaka i Nadala pripao je posle tri časa i 21 minuta strašne borbe španskom teniseru rezultatom 6:2, 3:6, 6:4, 6:1.<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://1.bp.blogspot.com/-jCg00F2kMqw/Ui9Nj43mxUI/AAAAAAAABs0/PbaBSD6_5LA/s1600/Novak+Djoovic+second+place+US+Open.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="200" src="http://1.bp.blogspot.com/-jCg00F2kMqw/Ui9Nj43mxUI/AAAAAAAABs0/PbaBSD6_5LA/s200/Novak+Djoovic+second+place+US+Open.jpg" width="185" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Bilo je ovo Novakovo peto finale u Njujorku. </b>Jedinu titulu na US Openu najbolji srpski teniser osvojio je 2011. godine.</div>
<div style="text-align: justify;">
I pored poraza u finalu poslednjeg Gren Slema sezone, <b>Novak će i dalje ostati na poziciji broj 1 svetske rang liste sa 10.980 poena</b>, ali će se razlika između srpskog i španskog tenisera smanjiti na svega 120 ATP poena.</div>
<div style="text-align: justify;">
Dan nakon završetka(10.09.2013.) US Opena najbolji teniser sveta će ispred <b>Fondacije Novak Đoković okupiti</b> brojne ugledne ličnosti iz sveta sporta, mode, filma… <b>na drugoj po redu dobrotvornoj večeri u Njujorku</b>, sa ciljem da se <b>prikupe novčana sredstva za pomoć programima ranog razvoja i obrazovanja dece u Srbiji.</b></div>
<div style="text-align: justify;">
<b><br /></b></div>
<div style="text-align: justify;">
Već sledećeg dana <b>Novak će krenuti put Beograda</b>, gde će od 13. do 15. septembra sa kolegama iz reprezentacije pokušati da se domogne <b>novog finala Dejvis kupa</b>. Rival Srbije u Kombank areni biće selekcija Kanade.</div>
<i>Izvor: Zvanicni <a href="http://novakdjokovic.com/vesti/tenis/novak-bez-titule-posle-drame-u-finalu-us-opena/" target="_blank">sajt Novaka Djokovica</a></i><br />
<br />
Izvori: <a href="http://vesti.kombib.rs/Na_danasnji_dan_9_septembra.html" target="_blank">LINK</a>, <a href="http://www.srna.rs/novosti1/136016/dogodilo-se-na-danasnji-dan-.htm" target="_blank">LINK</a>, <a href="http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/125/Dru%C5%A1tvo/952882/Vremeplov+(9.+septembar+2011).html" target="_blank">LINK</a><br />
<br />
<br /></div>
Serbia SOShttp://www.blogger.com/profile/16633553286927947267noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-3557722196438193293.post-50164336863450202572013-09-09T12:52:00.001+02:002013-09-09T13:22:13.131+02:00Srbija na današnji dan 8. septembar<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div style="text-align: justify;">
Kralj Dušan Stefan Nemanjić :: episkop Visarion Pavlović :: Jovan Hadžić pisac :: <span style="text-align: left;"> </span><span style="text-align: left;">Dimitrije Stamenković :: </span><span style="text-align: left;"> </span><span style="text-align: left;">Karolj Ač</span><span style="text-align: left;"> </span><span style="text-align: left;">književnik :: </span><span style="text-align: left;">Želimir Žilnik, filmski reditelj :: FSL :: </span>Republiku Srpsku i Muslimansko-Hrvatsks Federacija :: Studentski pokret <a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Otpor!" target="_blank">Otpor</a> ::<span style="text-align: left;">Miodrag Vartabedijan Varta, akademski slikar</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: center;">
<b style="text-align: left;"><u>8. septembar kroz istoriju</u></b></div>
<div style="text-align: justify;">
<b style="text-align: left;"><br /></b></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>1331.</b> - Krunisan je <b>srpski kralj Dušan Stefan Nemanjić</b> (Zeta, oko 1308 — 20.12.1355).</div>
<div style="text-align: justify;">
Srpskog velmožu <b>Dušana Stefana Nemanjića</b>, sina kralja Stefana Dečanskog, arhiepiskop Danilo Drugi krunisao na državnom saboru u gradu Svrčin /u južnom delu Kosova/ <b>u 23. godini života</b> za kralja Srbije. </div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Stefan Uroš IV Dušan — najmoćniji vladar iz srpske dinastije Nemanjića i prvi srpski car.</b></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Za kralja</b> krunisan 8. septembar 1331. godine <b>u Svrčinu</b>, <b>za cara 16. april 1346. u Skoplju .</b></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<a href="http://4.bp.blogspot.com/-QHnf61X15-A/Ui2O7YG9iPI/AAAAAAAABpI/Epebumgb_z8/s1600/Stefan+Uro%C5%A1+IV+Du%C5%A1an+Nemanji%C4%87+poznat+je+u+istoriji+kao+Du%C5%A1an+Silni.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="200" src="http://4.bp.blogspot.com/-QHnf61X15-A/Ui2O7YG9iPI/AAAAAAAABpI/Epebumgb_z8/s200/Stefan+Uro%C5%A1+IV+Du%C5%A1an+Nemanji%C4%87+poznat+je+u+istoriji+kao+Du%C5%A1an+Silni.jpg" width="155" /></a>Za vladavine kralja, a potom cara Dušana, <b>srpska srednjovekovna država dostiže svoj zenit</b>: teritorijalno, ovaj potomak Stefana Nemanje bejaše osvojio "dve trećine Balaknskog poluostrva", "devet desetina vizantijskog carstva". U XIV veku, piše S. Ransimen, "car Stefan Dušan bio je možda najmoćniji vladalac u Evropi": pošto bejaše zauzeo Epir, Tesaliju, Etoliju i Akarnaniju, njegova država prostirala se "od Dunava do Korintskog zaliva, i od Jadrana do Jegejskog mora" (G. Ostrogorski). </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Vizantiji bejahu preostali jedino Trakija, skoro opustela i izmučena dugogodišnjim ratom, Solun i Carigrad. Poslednjih godina vladavine cara Dušana, njegova osnovna politička želja bila je osvajanje Carigrada. </div>
<a name='more'></a><br />
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<table cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="float: left; margin-right: 1em; text-align: left;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="http://1.bp.blogspot.com/-B6OwZAEbFtg/Ui2PB5WunPI/AAAAAAAABpQ/U9NNer9ZN6Q/s1600/Teritorija+Srbije+za+vreme+vladavine+Du%C5%A1ana+Silnog.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; margin-bottom: 1em; margin-left: auto; margin-right: auto;"><img alt="Teritorija Srbije za vreme vladavine Dušana Silnog" border="0" height="181" src="http://1.bp.blogspot.com/-B6OwZAEbFtg/Ui2PB5WunPI/AAAAAAAABpQ/U9NNer9ZN6Q/s200/Teritorija+Srbije+za+vreme+vladavine+Du%C5%A1ana+Silnog.jpg" title="Teritorija Srbije za vreme vladavine Dušana Silnog" width="200" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;">Teritorija Srbije za vreme vladavine <br />
Dušana Silnog</td></tr>
</tbody></table>
<div style="text-align: justify;">
Više puta ponovljeni predlozi Mlecima da uđu u koaliciju s njim, nisu prihvaćeni: bez učešća ratne flote (koju nije imao), Carigrad je bio neosvojiv. Iako se gordo potpisivao sa "Stephanus redž.... fere totius imperii Romanie dominus" ("...gospodar skoro celoga carstva Romanije < Vizantije> "), ili "car Srbljem, Grkom, Blgarom i Arbanasom", "car Srbije i Romanije, despot od Arte, grof od Vlahije", Stefan Dušan nije imao moći ni dovoljno istorijskog "vremena" da višedecenijski nemanjićki san (počevši od kralja Stefana Uroša II Milutina) dogradi u stabilno državno zdanje: carstvo koje će uspešno zameniti hiljadugodišnju Vizantijsku imperiju na Balkanu. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Smrt je pretekla ovog vladara u njegovim ambicioznim planovima: umro je relativno mlad, u četrdeset i osmoj godini života. Izvanredni vojni i politički uspesi Stefana Dušana, ostvareni u kratkom vremenu, nisu mogli da budu praćeni odgovarajućim procesom ekonomskog, privrednog i kulturnog uobličenja i učvršćenja srpsko-grčke zajednice: stoga je njegova državna tvorevina bila tako kratkoveka. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Posle njegove smrti,<b> srspko carstvo se raspalo na državice koje su vodili oligarski</b>: brojne <b>parcijalne interese nije više mogao ujediniti nijedan steg</b>, nijedna moćnija vlasteoska kuća.</div>
<div style="text-align: justify;">
<i>Izvor: <a href="http://www.srpskadijaspora.info/vest.asp?id=10598" target="_blank">Srpski car Stefan Uroš IV Dušan (1308—1355)</a></i></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>1731.</b> - <b>Bački episkop</b> <b>Visarion Pavlović</b> u Novom Sadu otvorio <b>latinsko-slovensku školu</b>, koja je imala odlike niže realne gimnazije. </div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://2.bp.blogspot.com/-xwi5U-MHTx0/Ui2Tvz-0XUI/AAAAAAAABpc/fG9HQDRcTes/s1600/Visarion+Pavlovi%C4%87+u+Novom+Sadu+otvorio+latinsko-slovensku+%C5%A1kolu.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img alt="Visarion Pavlović u Novom Sadu otvorio latinsko-slovensku školu" border="0" height="200" src="http://2.bp.blogspot.com/-xwi5U-MHTx0/Ui2Tvz-0XUI/AAAAAAAABpc/fG9HQDRcTes/s200/Visarion+Pavlovi%C4%87+u+Novom+Sadu+otvorio+latinsko-slovensku+%C5%A1kolu.jpg" title="Visarion Pavlović u Novom Sadu otvorio latinsko-slovensku školu" width="148" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
Ova obrazovna institucija nastavila je svoj rad do 1<b>789. godine kada je postala državna gimnazija za sve veroispovesti. </b>U njoj je jedno vreme predavao i Jovan Rajić. <b>Knjige</b> su dobavljane uglavnom iz Rusije zbog sličnosti jezika.</div>
<div style="text-align: justify;">
Ova škola je početkom pete decenije 18. veka, 1740. ili 1741. g., u vreme kada je on podigao prvu reprezentativnu rezidenciju bačkih episkopa u Petrovaradinskom šancu, <b>prerasla</b> u Duhovni kolegijum za mlade bogoslove, <b>svojevrsnu duhovnu akademiju – prvu srpsku viokoobrazovnu instituciju. </b></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Dionisije Novaković </b>profesor filosofije i teologije,<b> Jovan Rajić </b>teolog i istoričar,<b> Zaharija Orfelin,</b> pesnik, istoričar, bakrorezac, barokni prosvetitelj, graver, kaligraf i pisac udžbenika.</div>
<div style="text-align: left;">
<i>Izvor: <a href="http://pravoslavlje.spc.rs/broj/1092/tekst/novosadska-bogoslovska-skola-visariona-pavlovica/print/lat" target="_blank">Novosadska bogoslovska škola Visariona Pavlovića</a>, </i><span style="text-align: left;"><i><a href="http://www.nacionalnarevija.com/en/tekstovi/Br%2020/010%20Jubilej%20-%20Gimnazija%20u%20Novom%20Sadu.html" target="_blank">Four Centuries of Continuous Education</a></i></span></div>
<br />
<div style="text-align: justify;">
<b>1799.</b> - Rođen <b>srpski pisac, prevodilac i političar Jovan Hadžić, poznat i kao Miloš Svetić</b>, autor "Građanskog zakonika kneževine Srbije".</div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Osnivač je i prvi predsednik <a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Matica_srpska" target="_blank">Matice srpske</a> </b><i>(<span style="text-align: left;">Matica srpska je naučno, književno i kulturno društvo sa sedištem u Novom Sadu.)</span></i>, dopisni član <b>Društva srpske slovesnosti</b> i <b>Srpskog učenog društva. </b></div>
<div style="text-align: justify;">
Bio je protivnik Vuka Stefanovića Karadžića i, za razliku od njega, branio je etimološki pravopisni princip i negirao fonetski.</div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Smatrao je da književni jezik valja obogatiti slavjanoserbskim riječima.</b></div>
<div style="text-align: justify;">
Pošto je bio aktivni učesnik političke scene, on o svemu govori otvoreno i angažovano. Njegova poznata epska pesma napisana u heksametru je<b> Prvi prelazak Crnog Đorđa iz Srbije u Srem.</b> </div>
<div style="text-align: justify;">
</div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Karađorđe je predmet i njegovog glavnog istoriografskog dela</b> Ustanak srpski pod Karađorđem. Ono što je posebno interesantno jeste to da je Hadžić bio prethodnik J. J. Zmaja, jer neke njegove rodoljubive i didaktičke pesme podsećaju na Zmajeve (Zora je, Glas Srbina 1830 i dr). U svojoj poeziji se dosta ugledao i na narodnu poeziju, ali u isto vreme bio prethodnik kako J. J. Zmaja tako i B. Radičevića. </div>
<div style="text-align: justify;">
<b> Uređivao je</b> "Serbski letopis" i "Golubicu", pokrenuo časopis "Ogledalo serbsko" i pisao poeziju u stilu pseudoklasicizma. <b>Prevodio je </b>Homera, Kvinta Horacija Flaka, Publija Vergilija Marona, Marka Valerija Martijala, Johana Volfganga Getea, Gotholda Efraima Lesinga, Fridriha Šilera, Johana Gotfrida Herdera.</div>
<i>Izvor: <a href="http://riznicasrpska.net/knjizevnost/index.php?topic=788.0" target="_blank">Jovan Hadžić / Miloš Svetić (1799—1869)</a>, <a href="http://www.eden.rs/Clanci/Clanci-Istorija/jovan-hadi.html" target="_blank">Jovan Hadžić eden.rs</a></i><br />
<br />
<b>1899.</b> - Umro <b>Dimitrije Stamenković </b>(Beograd, 28.1.1845 - Beograd, 8.9.1899), trgovac i dobrotvor, predsednik <b>Srpskog trgovačkog udruženja.</b><br />
<br />
<b>1928.</b> - Rođen <b>Karolj Ač</b> (Subotica, 8.9.1928), <b>književnik i prevodilac</b>, lektor-prevodilac Radio Beograda.<br />
<br />
<b>1932.</b> - Rođen <b>Miodrag Vujačić Mirski</b> (Rača Kragujevačka, 8.9.1932 - Beograd, 27.3.1997), s<b>likar, profesor Fakulteta primenjenih umetnosti u Beogradu</b>.<br />
<br />
<div style="text-align: justify;">
<a href="http://4.bp.blogspot.com/--ZDDSunXlFk/Ui2bz1XGhTI/AAAAAAAABps/Xmz4E6rwh54/s1600/Miodrag+Vuja%C4%8Di%C4%87+Mirski+,+Devojka+sa+plavim+velom.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="200" src="http://4.bp.blogspot.com/--ZDDSunXlFk/Ui2bz1XGhTI/AAAAAAAABps/Xmz4E6rwh54/s200/Miodrag+Vuja%C4%8Di%C4%87+Mirski+,+Devojka+sa+plavim+velom.jpg" width="168" /></a>Slikar Mirski stvorio je zavidan slikarski opus - oko 470 dela. Na Fakultetu primenjenih umetnosti preuzeo je katedru odlaskom u penziju Milenka Šerbana (1973-1983) a njegov slikarski rad posebno je značajan zbog pojave „nove figuracije" početkom sedamdesetih gde se potpuno posvećuje ljudskoj figuri. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Slikar Miodfrag Vujačić - Mirski poznat je kao slikar kod koga nalazimo izvenredan spoj tradicije i modernih rešenja.</div>
<i>Izvor: <a href="http://www.galerijaizlog.rs/umetnik/36/Miodrag+Vuja%C4%8Di%C4%87+Mirski" target="_blank">Galerija izvor</a>, <a href="http://www.arte.rs/sr/umetnici/miodrag_vujacic_mirski-4484/" target="_blank">Arte.rs</a>,<a href="http://www.arts.bg.ac.rs/rektoraten/uu/?id=istorijatuu" target="_blank"> Univerzitet umetnosti Beograd - istorijat</a></i><br />
<br />
<div style="text-align: justify;">
<span style="text-align: left;"><b>1942. </b>- <b>Želimir Žilnik, filmski reditelj i scenarista. </b></span><span style="text-align: left;"><b>Rođen je</b> 8. septembra 1942. godine u <b>Logoru na Crvenom krstu u Nišu, gde je njegova majka bila zatočena.</b> </span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="text-align: left;"><br /></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<a href="http://1.bp.blogspot.com/-qggoSJiC9Mk/Ui2ek5KmLYI/AAAAAAAABp4/BhKiCJdxJsw/s1600/Zelimir+Zilnik+reditelj.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="http://1.bp.blogspot.com/-qggoSJiC9Mk/Ui2ek5KmLYI/AAAAAAAABp4/BhKiCJdxJsw/s1600/Zelimir+Zilnik+reditelj.jpg" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
Pažnju na sebe privukao je <b>šezdesetih godina filmovima</b> „Nezaposleni ljudi“ i „Rani radovi“, za koje je dobio međunarodne nagrade. Dobitnik je nagrade „Zlatni medved“, 1969. godine, za film „Rani radovi“ na Berlinskom međunarodnom filmskom festivalu i nagrade „Tedi“, 1995. godine, takođe na berlinskom festivalu, za film „Dupe od mramora“.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<b>Dobitnik je</b> više filmskih nagrada, između ostalih i Nagrade za životno delo Beogradskog festivala dokumentarnog i kratkometražnog filma 2013. godine.<br />
<br />
<br />
<i>Izvor: <b><a href="http://zilnikzelimir.net/" target="_blank">Zvanični sajt Želimira Žilnika</a></b>, <a href="http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:351182-Zelimir-Zilnik-Zivot-se-moze-proziveti-bez-stida" target="_blank">Život se može proživeti bez stida</a>, <a href="http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:337172-Zilnikova-slika-jednog-veka" target="_blank">Žilnikova slika jednog veka</a>, <a href="http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%96%D0%B5%D0%BB%D0%B8%D0%BC%D0%B8%D1%80_%D0%96%D0%B8%D0%BB%D0%BD%D0%B8%D0%BA" target="_blank">Wikipedia</a></i><br />
<br />
<br />
<div style="text-align: justify;">
<b>1948.</b> - <b>Obnovljen rad Fudbalskog saveza Jugoslavije. </b></div>
<div style="text-align: justify;">
Fudbalski savez Jugoslavije (FSJ) je <b>osnovan 1919. godine u Zagrebu pod imenom Jugoslovenski nogometni savez</b>, funkcionisao je <b>do 1941. godine. </b></div>
<div style="text-align: justify;">
Posle drugog svetskog rata obnovljen je 8. septembra <b>1948. u Beogradu kao udruženje republičkih i pokrajinskih fudbalskih savez</b>a i ujedno je bila glavna organizacija fudbala u SFRJ. Postojao je <b>do 1992. godine kada ga je nasledio FSSCG</b>. Osnovne nadležnosti su mu bile razvoj fudbala u zemlji, organicacija takmičenja saveznog ranga, međunarodne veze, program pojedinih kategorija fudbalskih reprezentacija Jugoslavije.</div>
<div style="text-align: justify;">
<i>Izvor : <a href="http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A4%D1%83%D0%B4%D0%B1%D0%B0%D0%BB%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D1%81%D0%B0%D0%B2%D0%B5%D0%B7_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B5" target="_blank">FSJ</a></i></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="text-align: left;"><b>1991. </b>- Jugoslovenska republika <b>Makedonija</b> <b>odlučila da se otcijepi od SFR</b> Jugoslavije.</span></div>
<br />
<b>1992.</b> - Regularne jedinice <b>hrvatske vojske spalile</b> na području<b> trebinjske opštine 600 kuća</b> <b>i 26 srpskih sela</b>, porušile pravoslavne crkve i oskrnavile mnoga groblja.<br />
<br />
<div style="text-align: justify;">
<b>1995.</b> - Ministri inostranih poslova <b>SR Jugoslavije, Hrvatske i muslimanske vlade</b> <b>u Sarajevu</b> postigli u Ženevi usmeni dogovor <b>o podeli bivše Bosne i Hercegovine na dva entiteta</b> - <b>Republiku Srpsku i Muslimansko-Hrvatsku Federaciju</b> i o osnovnim ustavnim principima.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<b>1995.</b> -<b> U vazdušnim napadima na srpsko selo Zimlja kod Mostara</b>, u kojima je učestvovalo 20 aviona <b>NATO-saveza, poginulo 11, a ranjeno 17 civila</b>.<br />
<br />
<b>1998.</b> - U ataru d<b>ečanskog sela Glođani pripadnici</b> MUP-a Srbije otkrili u kanalu i oko kanala za navodnjavanje, koji povezuju Bistricu i Radonjićko jezero <b>12 leševa</b>.<br />
<br />
<div style="text-align: justify;">
<b>2003. </b>- <b>"Studentski pokret <a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Otpor!" target="_blank">Otpor</a>" d</b>obitnik značajnih sredstava iz američke vlade povezanim organizacijama kao što su <b>National Endowment for Democracy (NED)</b>, <b>Međunarodni republikanski institut (IRI)</b>, i <b>Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID)</b>. </div>
U Srbiju uglavnom poznat po akcijama protiv režima bivšeg predsednika SR Jugoslavije i Srbije Slobodana Miloševića <b>zvanično je pristupio Demokratskoj stranci (DS)</b>.<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://3.bp.blogspot.com/-IZaOcydlyuY/Ui2mNIZrDkI/AAAAAAAABqI/Y_5UFG1rRJA/s1600/Otpor+Serbia+Srbija.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="480" src="http://3.bp.blogspot.com/-IZaOcydlyuY/Ui2mNIZrDkI/AAAAAAAABqI/Y_5UFG1rRJA/s640/Otpor+Serbia+Srbija.jpg" width="640" /></a></div>
<i><span style="background-color: white; color: #555555; font-family: Verdana, 'BitStream vera Sans', Helvetica, sans-serif; font-size: 12px; line-height: 17px;">Information started appearing about substantial outside assistance Otpor received leading up to the revolution. Otpor was a recipient of substantial funds from </span><a href="http://en.wikipedia.org/wiki/U.S._government" style="background-color: white; color: #2970a6; font-family: Verdana, 'BitStream vera Sans', Helvetica, sans-serif; font-size: 12px; line-height: 17px; margin: 0px; padding: 0px; text-decoration: none;" title="U.S. government">U.S. government</a><span style="background-color: white; color: #555555; font-family: Verdana, 'BitStream vera Sans', Helvetica, sans-serif; font-size: 12px; line-height: 17px;">-affiliated organizations such as the </span><a href="http://en.wikipedia.org/wiki/National_Endowment_for_Democracy" style="background-color: white; color: #2970a6; font-family: Verdana, 'BitStream vera Sans', Helvetica, sans-serif; font-size: 12px; line-height: 17px; margin: 0px; padding: 0px; text-decoration: none;" title="National Endowment for Democracy">National Endowment for Democracy</a><span style="background-color: white; color: #555555; font-family: Verdana, 'BitStream vera Sans', Helvetica, sans-serif; font-size: 12px; line-height: 17px;"> (NED), </span><a href="http://en.wikipedia.org/wiki/International_Republican_Institute" style="background-color: white; color: #2970a6; font-family: Verdana, 'BitStream vera Sans', Helvetica, sans-serif; font-size: 12px; line-height: 17px; margin: 0px; padding: 0px; text-decoration: none;" title="International Republican Institute">International Republican Institute</a><span style="background-color: white; color: #555555; font-family: Verdana, 'BitStream vera Sans', Helvetica, sans-serif; font-size: 12px; line-height: 17px;"> (IRI), and </span><a href="http://en.wikipedia.org/wiki/USAID" style="background-color: white; color: #2970a6; font-family: Verdana, 'BitStream vera Sans', Helvetica, sans-serif; font-size: 12px; line-height: 17px; margin: 0px; padding: 0px; text-decoration: none;" title="USAID">US Agency for International Development</a><span style="background-color: white; color: #555555; font-family: Verdana, 'BitStream vera Sans', Helvetica, sans-serif; font-size: 12px; line-height: 17px;"> (USAID). <a href="http://anarchitext.org/2011/12/05/otpor/" target="_blank">link</a></span></i><br />
<span style="background-color: white; color: #555555; font-family: Verdana, 'BitStream vera Sans', Helvetica, sans-serif; font-size: 12px; line-height: 17px;"><br /></span>
<i>Više: <a href="http://www.balkaninsight.com/en/blog/the-otpor-connection-in-egypt" target="_blank">The Otpor Connection in Egypt</a>, <a href="http://wikileaks.org/gifiles/docs/5462012_otpor-.html" target="_blank">Wikileaks </a>, <span style="font-size: x-small;"><a href="http://www.vreme.com/cms/view.php?id=940794" target="_blank">OTPOR PRETVORIO SE U RASADNIK MLADIH KADROVA I DRŽAVNIH FUNKCIONERA</a>, </span><a href="http://www.foreignpolicyjournal.com/2011/01/18/tunisian-revolt-another-sorosned-jack-up/" target="_blank">Tunisian Revolt: Another Soros/NED Jack-Up?</a>, <a href="http://www.nytimes.com/2000/11/26/magazine/who-really-brought-down-milosevic.html?pagewanted=all&src=pm" target="_blank">Who Really Brought Down Milosevic? </a></i><br />
<br />
<b>2009. </b>- Umro <b>Miodrag Vartabedijan Varta, akademski slikar</b>, profesor Beogradske politehnike<br />
(Mladenovac, 1933 - Beograd, 8.9.2009)<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://2.bp.blogspot.com/-N5A9PayQqzI/Ui2nZY6h0kI/AAAAAAAABqQ/00moj_29I1Q/s1600/Miodrag+Vartabedijan+Varta.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="http://2.bp.blogspot.com/-N5A9PayQqzI/Ui2nZY6h0kI/AAAAAAAABqQ/00moj_29I1Q/s1600/Miodrag+Vartabedijan+Varta.jpg" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
Miodrag Vartabedijan, <b>rođen u Mladenovcu u jermenskoj porodici</b>. Diplomirao je 1958. godine na <b>Akademiji Primenjenih Umetnosti u Beogradu</b> (odsek grafike), a 1961. god. završio je postdiplomske studije. Od 1958. god radio je kao tehnički urednik u mnogim listovima i izdavačkim kućama. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Izlagao je više od trideset puta samostalno u zemlji i inostranstvu, i učestvovao je preko 200 puta na grupnim izložbama. </div>
<div style="text-align: justify;">
<b><br /></b></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Dobitnik je 85 nagrada</b> u domenu grafičkog dizajna i likovnih umetnosti. <b>Predavao je grafički dizajn i pismo</b> na Višoj politehničkoj školi u Beogradu. <b>Član</b> je ULUPUDS-a, ULUS-a i Saveza novinara Srbije.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Organizovao je sedamnaest izložbi</b> porodice Vartabedijan održanih od januara 1994. do sredine 2000. u muzejima, galerijama i centrima za kulturu širom Srbije i Crne Gore.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Važniji radovi:</b> dizajn fotomonografija - ''Pećka patrijaršija'', ''Rusija'', ''Hilandar'', ''Cigani sveta'', ''Kina'', ''Tibet'' štampan na 14 jezika u 240.000 tiraža, "Studenica", ''Crna Gora – ekološka država'',''Sabori Srbije'', Srpski srednjevekovni novac''</div>
<i>Izvor: <a href="http://www.ulupuds.org.rs/Umetnici/Slikarstvo/MiodragVartabedijan.htm" target="_blank">Udruženje likovnih umetnika primenjenih umetnosti i dizajnera Srbije (ULUPUDS)</a>, <a href="http://www.subrock.bg-setac.com/08_familyart/miodrag.html" target="_blank">BEOGRADSKA TVRĐAVA na VARTINIM minijaturama autor: Miodrag Vartabedijan Varta </a></i><br />
<br />
Izvori: <a href="http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/125/Dru%C5%A1tvo/1391338/Vremeplov+(8.+septembar+2013).html" target="_blank">LINK</a>, <a href="http://www.srna.rs/novosti1/135683/dogodilo-se-na-danasnji-dan-.htm" target="_blank">LINK</a>, <a href="http://vesti.kombib.rs/Na_danasnji_dan_08_septembra.html" target="_blank">LINK</a><br />
<br /></div>
Serbia SOShttp://www.blogger.com/profile/16633553286927947267noreply@blogger.com0Србија44.016521 21.00585899999998738.189783 10.678710499999987 49.843258999999996 31.333007499999987tag:blogger.com,1999:blog-3557722196438193293.post-61150041624011004662013-09-07T19:34:00.001+02:002013-09-07T19:34:23.488+02:00Srbija na današnji dan 7. septembar <div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
Kapetan Koča Anđelković :: <span style="text-align: justify;">narodni tribun Vasa Pelagić :: </span><span style="text-align: justify;">Ljiljana Kontić, glumica :: </span><span style="text-align: justify;">izgradnja hidrocentrale "Đerdap" :: </span><a href="http://www.politika.rs/rubrike/Drustvo/Umro-Dragoslav-Ranchic.lt.html" target="_blank">Dragoslav Rančić</a>, novinar :: <span style="text-align: justify;">Međunarodna mirovna konferencija o Jugoslaviji :: </span>Monika Seleš :: <span style="text-align: justify;">Patrijarh Irinej u sedištu UN-a :: </span><span style="text-align: justify;">Festival MOMIN KRUG :: </span>Spomen-ploča piscu i slikaru Momi Kaporu<br />
<div style="text-align: center;">
<b> <u>7. septembar kroz istoriju</u></b></div>
<div style="text-align: center;">
<b><u><br /></u></b></div>
<b>1788. </b>- Pogubljen <b>Koča Anđelković </b>(Panjevac, 1755 - Tekija, 07. 09. 1788), kapetan, <b>vođa srpskih dobrovoljaca u austrijsko- turskom ratu</b> .<br />
<div style="text-align: justify;">
Kapetan Koča je <b>prvi u Srbiji počeo borbu protiv turske vlasti</b>, stvorivši <b>slobodnu teritoriju u centralnoj Srbiji prozvanu po njemu Kočina krajina</b>, koja je trajala od decembra 1787. do septembra 1788. godine.</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://4.bp.blogspot.com/-qbSnJ01D9o8/UitQVAp678I/AAAAAAAABns/Pubq8uD2U1M/s1600/Kapetan+Koca+Andjelkovic.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="200" src="http://4.bp.blogspot.com/-qbSnJ01D9o8/UitQVAp678I/AAAAAAAABns/Pubq8uD2U1M/s200/Kapetan+Koca+Andjelkovic.jpg" width="160" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
Kako ocenjuju istoričari, iako je kratko trajala, ostavila je <b>dubok trag na svest srpskog naroda</b> i dala nadu za oslobođenje od turskog ropstva.</div>
<div style="text-align: justify;">
Koča bio <b>kapetan austrijske vojske u austrijsko-turskom ratu</b>, a Kočina krajina "ima izuzetan značaj ne samo u istoriji srpskog naroda, već i u evropskoj istoriji novog veka".</div>
<div style="text-align: justify;">
Kočina krajina bila je sastavni deo mnogo šireg evropskog sukoba, nego što se zna u našoj javnosti. To je, zapravo, bio <b>sve evropski rat koji je trajao od 1778. do 1792. godine</b>. U tom ratu učestovale su Velika Britanija, Danska, Švedska, Rusija, Austrija i Turska.</div>
Glavne borbe Srba - dobrovoljaca i Turaka vodile na širokom području <b>od Dunava</b> do severnih granica <b>Niške nahije</b>.<br />
<a name='more'></a><br />
<div style="text-align: justify;">
Poseban značaj Kočine krajine ogleda se u tome što su se tada <b>ratničkom zanatu učili svi ili gotovo svi, značajni učesnici Prvog srpskog ustanka</b> - <b>od Karađorđa</b> (U Austrijsko-turskom ratu (Kočina Krajina) borio se kao frajkor (dobrovoljac) u sastavu jedinica kapetana Koče Anđelkovića, na austrijskoj strani. Kao buljubaša (turski čin u rangu komandanta bataljona) učestvovao je u akcijama protiv Janjičara.) <b>do Petra Dobrnjca</b>, pa Kočina krajina, predstavlja svojevrstan <b>uvod u Prvi srpski ustanak.</b></div>
<div style="text-align: justify;">
Koču Anđelkovića, čija je glava bila ucenjena na 500 dukata, <b>u borbi kod Brzaske 7. septembra 1788. godine zarobili su Turci </b>i kod <b>Tekije svirepo pogubili nabijanjem na kolac</b>. Turci su ga uhvatili i živog nabili na kolac sa još 60 njegovih drugova. U Tekiji se nalazi obelisk podignut 1927. godine njemu u čast, sa natpisom: <b>"Na ovom mestu god. 1788. u borbi za slobodu srpskog naroda nabijeni su na kolje prvi vesnici slobode posle vekovnog ropstva kapetan Koča Anđelković sa drugovima".</b></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Kočino Selo</b> udaljeno je od Jagodine svega sedam kilometara. Prostire se od Velike Morave do naplatne rampe, a graniči se sa selima Ribare i Staro Lanište. Selo ima oko 1.200 stanovnika i oko 320 domova. <b>Još 1938. godine promenilo je ime i od nekadišnjeg Panjevca</b>, dobilo naziv kakav i danas nosi: Kočino Selo prema kapetanu Koči Anđelković. <b>Kočino Selo se pobratimilo sa Tekijom</b>, gde je kapetan Anđelković ubijen. U selu se tradicionalno već više deset godina unazad organizuju <b>„Dani Kočine Krajine”</b>. </div>
<div style="text-align: justify;">
<i>Izvor: <a href="http://www.zakopanoblago.com/index.php/o-hajducima/kapetan-koca.html" target="_blank">Zakopano blago</a>,<a href="http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/124/%D0%94%D1%80%D1%83%D1%88%D1%82%D0%B2%D0%BE/154171/%D0%94%D0%B0%D0%BD%D0%B8+%D0%9A%D0%BE%D1%87%D0%B8%D0%BD%D0%B5+%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%98%D0%B8%D0%BD%D0%B5.html" target="_blank"> Dani Kočine krajine</a>, <a href="http://www.jagodina.autentik.net/selo/kocino_selo.php" target="_blank">Kočino Selo - Jagodina</a> , <a href="http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9A%D0%BE%D1%87%D0%B0_%D0%90%D0%BD%D1%92%D0%B5%D0%BB%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B" target="_blank">Wikipedia</a> </i></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>1890. </b>- Uprava varoši Beograda <b>proterala je narodnog prosvetitelja i utopijskog socijalistu Vasu Pelagića</b>, pod optužbom da je knjigom <b>"Dužnost vlade i vlasti"</b>, koja je odmah zaplenjena, "naneo uvredu Njegovom kraljevskom veličanstvu" (Aleksandru Obrenoviću). Pod pritiskom javnog mnjenja, skupština je <b>1891. odobrila povratak Pelagića u Srbiju</b>.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<a href="http://3.bp.blogspot.com/-zXKL7pjQ2qU/Uitiqm3mMGI/AAAAAAAABo4/ddm3ip0uy8I/s1600/Vasa+Pelagic.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="200" src="http://3.bp.blogspot.com/-zXKL7pjQ2qU/Uitiqm3mMGI/AAAAAAAABo4/ddm3ip0uy8I/s200/Vasa+Pelagic.jpg" width="142" /></a>"<b>Mudri i pošteni državnici i uopšte vlasnici</b> ne samo da otklanjaju od naroda sve što bi moglo izazvati narodni gnev i pritisak, nego oni svuda i svagda kao čestite sluge velikog gospodara i tvorca sviju životnih namirnica - naroda, udešavaju i ponašanje i svoj rad i svoje plate i sve zakone i uredbe tako da se vidi na svakom koraku da su oni narodni prijatelji i da su mu mili i dragi i odani dobru i radu. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Ko tako ne radi nije prijatelj ni sebi ni narodu, ni napretku ni svom porodu, ni poštenom glasu svome ni narodnom, pa ma kako se on derao da je prijatelj naroda i napretka i ma kako uzvikivao da pripada ovoj ili onoj političkoj stranci. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Takav racionalni preobražaj danas je za nas nužniji nego ikom drugom, jer ko ima razuma nepomućena i oka svetla on vidi da se naš državni organizam nalazi u opakoj bolesti, trzavici i agoniji. <b>To je naša politička, socijalna i ekonomska bolest i beda.</b> </div>
<div style="text-align: justify;">
Za racionalno lečenje takve opake bolesti potrebni su nam posve razumni, racionalni lekovi za život i poslovanje pa da se koliko toliko ozdravi i uljudnije živi napreduje." </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Ovako je pre 124 godine, 1889. pisao <b>narodni tribun Vasa Pelagić od naroda slavljen, od vlasti proganjan</b> i zatvaran u ludnicu, u svojoj knjizi "Narodna prava ili naše neodložne potrebe", koja je oduzeta i javno spaljena na Slaviji 8. marta 1890. godine, a Pelagić uhapšen, osuđen i krajem godine proteran iz Srbije.</div>
<div>
Izvor: <a href="http://www.magazin-tabloid.com/casopis/?id=06&br=182&cl=27" target="_blank">Spaljena knjiga Vase Pelagića Narodna prava i dalje nepoželjna u Srbiji</a>, <a href="http://unilib.rs/o_nama/izlozbe/Vasa%20Pelagic/katalog.pdf" target="_blank">Vasa Pelagic (1838 – 1899)</a></div>
<div>
<b><br /></b>
<br />
<div style="text-align: justify;">
<b>1931. </b>- Rođena <b>Ljiljana Kontić, pozorišna, filmska i TV glumica</b> (Savinac, 07. 09. 1931- Beograd,17. 07. 2005). </div>
<div style="text-align: justify;">
<a href="http://3.bp.blogspot.com/-2EvvuB6bOVQ/UitVU59dvpI/AAAAAAAABn8/nHipWEbU-M0/s1600/Ljiljana+Dragutinovic.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="194" src="http://3.bp.blogspot.com/-2EvvuB6bOVQ/UitVU59dvpI/AAAAAAAABn8/nHipWEbU-M0/s200/Ljiljana+Dragutinovic.jpg" width="200" /></a>Glumica Narodnog pozorišta Ljiljana Kontić svoju glumačku karijeru je, nakon završene akademije, stvarala u Narodnom pozorištu. Od 1964. godine, kada počinje njen angažman, odigrala je veliki broj značajnih uloga iz klasičnog i savremenog repertoara. Ljiljana Kontić je igrala i u filmovima: (13 jul, Beštije...). </div>
</div>
<div style="text-align: justify;">
Odigrala je i niz značajnih televizijskih uloga i igrala u mnogim radio dramama. Televizijska publika će je pamtiti po izuzetnoj ulozi koju je ostvarila <b>u seriji Đekna</b> još nije umrla a kad će ne znamo.</div>
<br />
<br />
<b>1944.</b> - Rođen Velibor - Bora Milutinović, fudbaler i trener (Bajina Bašta, 07. 09. 1940).<br />
<div style="text-align: justify;">
Velibor Bora Milutinović je <b>bio fudbaler</b> Bora, Partizana, OFK Beograda, Monaka, Nice i jugoslovenski fudbalski trener.</div>
<div style="text-align: justify;">
Bora Milutinović, iako sam nije igrao za reprezentaciju, je uspeo da kao trener (trenirao je sedam različitih nacionalnih timova) <b>vodi pet različitih fudbalskih reprezentacija</b> (Meksiko, Kostarika, SAD, Nigerija i Kina) na pet različitih svetskih prvenstava (Meksiko 1986., Italija 1990., SAD 1994. i Koreja-Japan 2002.).</div>
<div style="text-align: justify;">
Sa četiri od pet reprezentacija, Milutinović je uspeo da prođe <b>prvu rundu takmičenja svetskog prvenstva</b>, to jedino nije uspeo sa reprezentacijom Kine. Zbog ovih uspeha je u novinama dobio nadimak Čudotvorac .</div>
<div style="text-align: justify;">
2011. Velibor Bora Milutinović proglašen je za počasnog građanina Bajine Bašte. </div>
<i>Izvor: <a href="http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%91%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D0%BB%D1%83%D1%82%D0%B8%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B" target="_blank">Wikipedia</a></i><br />
<br />
<div style="text-align: justify;">
<b>1964.</b> - <b>Počela izgradnja hidrocentrale "Đerdap".</b> Prvi agregati pušteni su u rad 6. avgusta 1970. godine, istovremeno na jugoslovenskoj i rumunskoj strani. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://2.bp.blogspot.com/-0JEk1-fnTnI/UitZaIOF2YI/AAAAAAAABoI/ZPqFV82YDVg/s1600/Derdap.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="150" src="http://2.bp.blogspot.com/-0JEk1-fnTnI/UitZaIOF2YI/AAAAAAAABoI/ZPqFV82YDVg/s200/Derdap.jpg" width="200" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
Rumunska brodska prevodnica počela je prevođenje brodova 3. avgusta 1969. god., a jugoslovenjska oktobra 1970. godine. Konačno pregrađivanje Dunava obavljeno je 13. avgusta 1969. godine. Tokom izgradnje glavnog objekta iskopano je 13.4 miliona kubika šljunka i rečnog nanosa, 7.2 miliona kubika stena, ugrađeno 3.2 miliona kubika betona, 167 000 tona armature i čelične konstrukcije i 69 000 tona opreme.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Impozantna građevina, <b>peta po veličini u svetu, od 1972. godine kada je otvorena za posete</b>, evidentirala je preko milion posetilaca. Prva hidroelektrana sagrađena na Dunavu – projekat u koji su Jugoslavija i Rumunija uložili oko 450 miliona dolara. Ovaj hirdroenergetski sistem sastoji se iz dva podsistema - „Đerdap 1” i „Đerdap 2”. Sistemom upravlja Privredno društvo „Hidroelektrane Đerdap”, d.o.o. Kladovo.</div>
<div style="text-align: justify;">
<i>Izvor: <a href="http://www.discoversoutheastserbia.com/?l=3-124&dm=power_plants_djerdap&t=e" target="_blank">Hidroelektrane Đerdap</a></i></div>
<br />
<div style="text-align: justify;">
<b>1991.</b> U Hagu počela rad <b>Međunarodna mirovna konferencija o Jugoslaviji.</b> U radu Konferencije učestvovali svi članovi Predsedništva SFRJ, predsednik savezne vlade i šest predsednika jugoslovenskih republika. Predsedavajući Konferencije, na kojoj je usvojena Deklaracija o mirnom rešenju jugoslovenske krize, bio lord Karington.</div>
<br />
<b>1995. </b>- Umro <b>Radivoje - Lola Đukić, reditelj, književnik i novinar</b> (Smederevo, 03. 04. 1923 - Beograd, 07. 09. 1995).<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://2.bp.blogspot.com/-3OqJdAOzAZ0/UitaKirwkyI/AAAAAAAABoQ/WcvxDJt_mMw/s1600/07-sept+Lola2.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="200" src="http://2.bp.blogspot.com/-3OqJdAOzAZ0/UitaKirwkyI/AAAAAAAABoQ/WcvxDJt_mMw/s200/07-sept+Lola2.jpg" width="187" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Radivoje - Lola Đukić</b>, majstor TV igre, napisao je i režirao više od 200 humorističkih emisija i TV komedija od kojih su <b>najpopularnije: </b> </div>
<div style="text-align: justify;">
"Servisna stanica","Na tajnom kanalu", "Muzej voštanih figura", </div>
<div style="text-align: justify;">
"Ogledalo građanina Pokornog", "Ljudi i papagaji", "Crni sneg", </div>
<div style="text-align: justify;">
"Licem u naličje", "Spavajte mirno", "Sačulatac", </div>
<div style="text-align: justify;">
"Deset zapovesti", "Ću - ćeš - će"... </div>
<div style="text-align: justify;">
Serijom "Ogledalo građanina Pokornog" postavljeni su temelji novog žanra, a Lola Đukić je od bezazlenog zabavljača prerastao u satiričara.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: left;">
Posle ove serije Mihiz je za Lolu rekao da je "sam po kapacitetu ravan velikoj fabrici zabave". <b>Odgovorni urednik zabavnog programa Radio Beograda</b>, jedan od <b>utemeljivača Televizije Beograd</b>, Lola je bio i<b> osnivač Humorističkog pozorišta</b> u Beogradu - kasnije <b>Pozorište na Terazijama.</b></div>
<div style="text-align: left;">
<i>Izvor: <a href="http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/21/RTS+2/760264/Trezor.html" target="_blank">Trezor 15 godina od smrti Radivoja-Lole Đukića</a></i></div>
<b><br /></b>
<b>1991.</b> - <b>Monika Seleš</b> osvojila je turnir US Open. <b>Monika Seleš </b> je jugoslovensko-američka profesionalna teniserka, <b>svojevremeno najbolja teniserka sveta, </b><span style="text-align: justify;"> </span><span style="text-align: justify;">ali se</span><b style="text-align: justify;"> morala povući iz tenisa 1993. </b><span style="text-align: justify;">zbog povrede koju je dobila kada ju je </span><b style="text-align: justify;">gledalac iz publike ubo nožem. </b><br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://3.bp.blogspot.com/-WKGJa-0FdNs/UitdJpHmamI/AAAAAAAABoc/16hdj032sKk/s1600/Monika+Seles.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="200" src="http://3.bp.blogspot.com/-WKGJa-0FdNs/UitdJpHmamI/AAAAAAAABoc/16hdj032sKk/s200/Monika+Seles.jpg" width="142" /></a></div>
<br />
Za vreme svoje karijere osvojila je 9 grend slem turnira, postavši najmlađa teniserka koja je osvojila otvoreno prvenstvo Francuske 1990. godine. Bila je dominantna teniserka 1991. i 1992. godine.<br />
<br />
<div style="text-align: justify;">
Tenisu se vratila 1995. godine. <b>Osvojivši 53 turnira do 2003</b>, Selešova je morala, zbog povrede noge napustiti profesionalni tenis. </div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Uspesi Monike Seleš je svrstavaju među najbolje teniserke svih vremena.</b></div>
<br />
<i>Izvor: <a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Monica_Seles" target="_blank">Wikipedia </a></i><br />
<b><br /></b>
<br />
<div style="text-align: justify;">
<b>1994.</b> -<b> Kontakt grupa</b> je na sastanku u Berlinu odlučila da<b> Savetu bezbednosti UN</b> predloži <b>ublažavanje sankcija Jugoslaviji</b>, kao nagradu za zavođenje embarga Republici Srpskoj, čiji su građani na referendumu 27. i 28. avgusta 1994. odbacili mirovni plan Kontakt grupe za BiH.</div>
<br />
<div style="text-align: justify;">
<b>1995.</b> - <b>Predsednik Rusije, Boris Jeljcin</b>, potpisao je dekret o <b>jednostranom ublažavanju sankcija Jugoslaviji</b>, čime je stvorena zakonska osnova za izvoz robe i usluga humanitarnog karaktera.</div>
<br />
<b>2008.</b> -Umro <b><a href="http://www.politika.rs/rubrike/Drustvo/Umro-Dragoslav-Ranchic.lt.html" target="_blank">Dragoslav Rančić</a></b>, spoljnopolitički novinar i <b>urednik "Borbe","Politike" i NIN-a </b>(Kragujevac, 15. 09. 1935 - Beograd, 07. 09. 2008)<br />
<br />
<b>2010.</b> - Poginuo <b>Amar Garibović, skijaš</b>, reprezentativac Srbije (Sjenica 07. 09. 1991 - Slavonski Brod, 07. 09. 2010). Amar Garibović je bio član reprezentacije Srbije i takmičio se u nordijskim disciplinama na Zimskim Olimpijskim igrama u Vankuveru 2011.<br />
<br />
<div style="text-align: justify;">
<b>2013.</b> - <b>Patrijarh Irinej u sedištu UN-a na "Visokiom forumu o kulturi mira"</b>. Želeći da podeli iskustvo svog naroda i svoje crkve, patrijarh je u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija na "Visokom forumu o kulturi mira", gde je govorio na poziv predsedavajućeg GS UN Vuka Jeremića, rekao da su srpski narod zadesile mnoge nesreće.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
"To je narod koji je danas na Kosovu, u svojoj duhovnoj i državnoj kolevci, lišen prava na život dostojan čoveka, a ne retko i na sam život. Ali to je i narod koji svoj pogled i nadu upravlja ka budućnosti, odlučan da se svim silama uključi u zajednički svetski projekat stvaranja pretpostavki za pravedan i trajan mir među ljudima, narodima i državama", naveo je patrijarh Irinej.</div>
<div style="text-align: justify;">
<i>Izvor: <a href="http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/125/Dru%C5%A1tvo/1391026/Patrijarh+Irinej%3A+Budimo+mirotvorci.html" target="_blank">RTS, Patrijarh Irinej: Budimo mirotvorci</a></i></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>2013</b>. - <b>Festival MOMIN KRUG</b>, treći po redu, svojevrstan<b> omaž stvaralaštvu Mome Kapora</b> koji organizuje Zadužbina „Momo Kapor“, održaće se 6. i 7. septembra 2013. godine</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://1.bp.blogspot.com/-aSrjuDohFqM/Uith0gACwNI/AAAAAAAABoo/iiHI4GY8-aA/s1600/momin-krug.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="200" src="http://1.bp.blogspot.com/-aSrjuDohFqM/Uith0gACwNI/AAAAAAAABoo/iiHI4GY8-aA/s200/momin-krug.jpg" width="152" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>„Beogradski jednakokaporovski“</b>, kao osnovna tema festivala, inspirisala je ključni programski segment ovogodišnjeg MOMINOG KRUGA - vodič kroz Beograd simboličnog naziva<b> „Gluvarenje sa Kaporom“ koji se održava - 7. septembra.</b> </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Prateći vidljive i nevidljive tragove koje je Kapor ostavljao pišući i provodeći vreme na mnogim adresama, ostavljajući svojim životom i delima priču koliko o sebi, toliko i o duhu Beograda, dolazi se do teme i cilja festivala.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Zadužbina Momo Kapor sa ponosom ističe da je ova kulturna manifestacija besplatna za sve posetioce, a detaljan program i satnica MOMINOG KRUGA se nalazi na web adresi <b><a href="http://www.zaduzbinamomokapor.com/" target="_blank">www.zaduzbinamomokapor.com</a></b> </div>
Više: <a href="http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Momin-krug-omaz-Momi-Kaporu2013.lt.html" target="_blank">"Momin krug" - omaž Momi Kaporu</a>,<br />
<br />
<b>2013.</b> BEOGRAD –<b> Spomen-ploča piscu i slikaru Momi Kaporu </b>otkrivena je na kući u kojoj je stanovao, u Nebojšinoj ulici u Beogradu.<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://4.bp.blogspot.com/-x0OYFmkSf9k/UitiYxVCSsI/AAAAAAAABow/l4Np0aXejj8/s1600/oTKRIVENA+SPOMEN+PLOCA+mOMI+kAPORU.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="137" src="http://4.bp.blogspot.com/-x0OYFmkSf9k/UitiYxVCSsI/AAAAAAAABow/l4Np0aXejj8/s200/oTKRIVENA+SPOMEN+PLOCA+mOMI+kAPORU.jpg" width="200" /></a></div>
<b>Spomen-ploču otkrili su predsednica Zadužbine „Momo Kapor” Ljiljana Kapor</b> i predsednik opštine Vračar Branimir Kuzmanović.<br />
<br />
Ljiljana Kapor zahvalila je opštini Vračar i navela da je <b>Momo sa devet godina došao u Beograd</b>, a da je <b>poslednjih 15 godina živeo u kući na Neimaru</b>.<br />
<br />
„Ne postoji niko ko je bolje pisao, lepše crtao i više voleo Beograd od Mome Kapora”, rekla je spisateljica Mirjana Bobić Mojsilović.<br />
<i>Više: <a href="http://www.politika.rs/rubrike/kultura-i-zabava/Na-Vracaru-otkrivena-spomen-ploca-Momi-Kaporu.lt.html" target="_blank">Na Vračaru otkrivena spomen-ploča Momi Kaporu</a></i><br />
<br />
Izvor: <a href="http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/125/Dru%C5%A1tvo/1390990/Vremeplov+(7.+septembar+2013).html" target="_blank">LINK</a>, <a href="http://www.krstarica.com/lat/danas/" target="_blank">LINK</a><br />
<br /></div>
Serbia SOShttp://www.blogger.com/profile/16633553286927947267noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-3557722196438193293.post-55776071834187243612013-09-07T17:33:00.000+02:002013-10-04T17:52:26.637+02:00Srbija na današnji dan 6. septembar<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div style="text-align: justify;">
Bitka na Frigidu :: Austrijanci preoteli Beograd od Turaka :: Petar Stojanović, kompoztior :: Bitka na Drini ili Drinska bitka :: Pravoslavni bogoslovski fakultet :: Kralj <span style="text-align: left;">Petar II Karađorđević :: </span>Nada Dimić, narodni heroj :: Miloš Savković kniževnik :: Savezničko bombardovanje Leskovca :: Ljiljana Habjanović-Đurović, književnica :: Čedomir Brašanac, književnik :: „Milenijumski samit UN“ :: Pesnička manifestacija “Brankovo kolo”</div>
<div style="text-align: justify;">
<b><br /></b></div>
<div style="text-align: center;">
<b><u>6. septembar kroz istoriju</u></b></div>
<div style="text-align: justify;">
<b><br /></b></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>394.</b> — <b>Bitka na Frigidu</b> (danas Vipavi u Sloveniji) vođena je 5. i 6. septembra 394. između vojski <b>Istočno Rimskog carstva i Zapadnog Carstva</b>. </div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Teodosije I predvodio je vojsku Istočnog Carstva</b>, a Evgenije i magister militum Arbogast su bili na čelu vojske Zapadnog rimskog carstva.</div>
<div style="text-align: justify;">
Poraz Zapada je bio jedan od odlučujućih događaja rimske istorije: poslednji put u istoriji Rimskog carstva vlast nad čitavim Carstvom je ponovo bila u rukama jednog čoveka, Teodosija I.</div>
<div style="text-align: justify;">
Što je možda još značajnije, Evgenijev poraz opredelio je bržu i pouzdaniju hristijanizaciju Zapada <b>Bitka je bio poslednji pokušaj pagana da se suprotstave pobedi hrišćanstva.</b> Pobeda istoka je takođe ubrzala propast rimske vojske na zapadu, što je ubrzalo propast Zapadnog rimskog carstva u celini.</div>
<div style="text-align: justify;">
<i>Izvor: <a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Bitka_na_Frigidu" target="_blank">Wikipedia</a></i></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>1688.</b> - <b>Austrijanci</b> su posle jednomesečne opsade <b>preoteli Beograd od Turaka</b>. <b>Janičari</b> su prethodno temeljno <b>opljačkali grad</b> i ukrcali plen na 500 lađa kojima su pobegli Dunavom. Posle pljačke <b>Turci su spalili delove Beograda</b>, kojem je veliku štetu nanelo i <b>austrijsko bombardovanje.</b></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://1.bp.blogspot.com/-EGjXcXIDbAo/UisA-UMbslI/AAAAAAAABlU/jKaMQiCB_l4/s1600/Beograd+Turska+i+Austrijska+vladavina.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="http://1.bp.blogspot.com/-EGjXcXIDbAo/UisA-UMbslI/AAAAAAAABlU/jKaMQiCB_l4/s1600/Beograd+Turska+i+Austrijska+vladavina.jpg" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
Austrijska vojska pod komandom <b>bavarskog kneza Maksimilijana Emanuela</b>, uz pomoć <b>srpskih dobrovoljaca</b>, savladala je otpor Turaka i ušla u Beograd. Turci su ga ponovo zauzeli 1690.</div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Beograd je tri puta od Turaka osvajala Austrija</b> (1688—1690, 1717—1739, 1789—1791), a Osmanlije su ga ponovo zauzimale, uz velika razaranja</div>
<div style="text-align: justify;">
<i>Više: <a href="http://www.znanje.org/i/i26/06iv04/06iv0424/turska%20i%20aus%20vladavina.htm" target="_blank">Turska i austrijska vladavina i oslobodjenje Beograda</a></i></div>
<div style="text-align: justify;">
</div>
<a name='more'></a><br />
<br />
<div style="text-align: justify;">
<b>1877.</b> - Rođen <b>Petar Stojanović </b>(Budim, 06. 09. 1877 - Beograd, 11. 09. 1957), srpski<b> violinista i kompozitor</b> opera, opereta, baleta i orkestralne muzike, profesor i direktor Muzičke škole "Stanković" u Beogradu. </div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://2.bp.blogspot.com/-DAm7BYr90Tk/UisD3JB1pbI/AAAAAAAABlg/KY_YdCTFtDk/s1600/petar+stojanovic+kompozitor.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" src="http://2.bp.blogspot.com/-DAm7BYr90Tk/UisD3JB1pbI/AAAAAAAABlg/KY_YdCTFtDk/s320/petar+stojanovic+kompozitor.jpg" width="212" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
Posle završene gimnazije, Stojanović upisuje i apsolvira studije violine na <b>Narodnom konzervatorijumu</b> <b>u Budimpešti</b>, a kompoziciju je usavršio i <b>diplomirao u Beču</b>. Naročitu afirmaciju stiče svojim Drugim koncertom za violinu i orkestar. </div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Godine 1925. seli se u Beograd</b>, gde postaje profesor i direktor Muzičke škole „Stanković”. Kada je osnovana Muzička akademija, prelazi u ovu visokoobrazovnu ustanovu i kao redovan profesor violine, radi sve do 1945. godine. Petar Stojanović je i autor instruktivnih zbirki i škola za violinu.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Stanojlo Rajičić (uz čije su ime, inače, vezani mnogi kompozitorski prvenci u našoj sredini) i<b> Petar Stojanović</b> (pripadnik prethodne generacije autora koji su živeli na prelazu iz XIX u XX vek) smatraju se <b>najistaknutijim predstavnicima koncertantnog stvaralaštva u srspkoj istoriji muzike.</b></div>
<div style="text-align: justify;">
U žestokoj konkurenciji Stojanović brzo stiče ugled i popularnost u Beču. Ipak, iako je veliki deo života proveo u austrijskoj prestonici Stojanović se 1925. godine vraća u Beograd. Bavi se komponovanjem, a posebno violinskom pedagogijom. </div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Profesor je i direktor muzičke škole Stanković</b>, a zatim, redovni profesor violine na Muzičkoj akademiji od njenog osnivanja 1937. do 1945. godine. <b>Komponuje do svoje smrti, 1957. godine</b>.</div>
<div style="text-align: justify;">
</div>
<div style="text-align: justify;">
Petar Stojanović u Evropi u kojoj je bio davno, još nije zaboravljen.</div>
<div style="text-align: left;">
<i>Izvor: <a href="http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:153289-Zaboravljen-kompozitor" target="_blank">Zaboravljen kompozitor</a>, </i><span style="text-align: left;"><i><a href="http://www.rastko.rs/isk/isk_17.html" target="_blank">Muzičko stvaralaštvo i izvođaštvo od 18. veka do danas</a>, <a href="http://www.petarstojanovic.edu.rs/" target="_blank">Muzička škla </a></i></span><span style="text-align: left;"><i><a href="http://www.petarstojanovic.edu.rs/" target="_blank">Petar Stojanović - Ub</a></i></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>1914. </b>- <b>Bitka na Drini ili Drinska bitka</b> u Prvom svetskom ratu. </div>
<div style="text-align: justify;">
Bitka na Drini (6. septembar — 11. novembar 1914. godine), obuhvata dejstva na balkanskom ratištu u periodu između cerske i kolubarske bitke.</div>
<div style="text-align: justify;">
<a href="http://4.bp.blogspot.com/-Ep7bU0M-kUY/UisajQjcGCI/AAAAAAAABlw/5uzdGHBscEk/s1600/Srpski+vojnici+na+Drini.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="200" src="http://4.bp.blogspot.com/-Ep7bU0M-kUY/UisajQjcGCI/AAAAAAAABlw/5uzdGHBscEk/s200/Srpski+vojnici+na+Drini.jpg" width="180" /></a>Posle neuspeha Austrougara u Cerskoj bici, oni su odmorili i popunili 5. i 6. armiju i prešli u napad 6. septembra 1914. Srpska 2. armija je uspela da zadrži 5. austrougarsku na obalama donje Drine, a 6. armija je prešla Drinu, potisla srpsku 3. armiju i zauzela Gučevo, Boranju i Jagodnju, desnim krilom izbivši na Sokolsku planinu.</div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Dejstva su izvođena na širokom frontu (od Zemuna do Foče)</b>; bila su razdvojena po vremenu i prostoru (Srem, Drina, istočna Bosna), ali su imala jedinstvenu operativnu ideju, pa su nazvana po reci na kojoj su se odigravali rešavajući dogadaji. </div>
<div style="text-align: justify;">
Po upornosti i gubicima, to su <b>najkrvavije borbe srpske vojske u I SR</b>, naročito one <b>oko srednjeg toka Drine, na Gučevu i Mačkovom kamenu.</b></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Okončavanjem bitke na Drini</b> i prodorom Austrougara u Srbiju otpočele su operacije srpske vojske krajem 1914.godine čiji je najznačajniji deo Kolubarska bitka.</div>
<div style="text-align: left;">
<i>Izvor: <a href="http://www.graduzice.org/userfiles/files/prvisvetskiratubicinadrini.pdf" target="_blank">Prvi svetski rat - u bici na Drini</a> ,</i><span style="text-align: left;"><i><a href="http://www.srbijaplus.net/index.php/mesta/97-mackov-kamen-ljubovija" target="_blank">Mačkov kamen - Ljubovija</a> ,<a href="http://www.paluba.info/smf/index.php?topic=15465.0" target="_blank"> na forumu </a>, </i></span><span style="text-align: left;"><i><a href="http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/125/Dru%C5%A1tvo/171341/Obele%C5%BEena+godi%C5%A1njica+Drinske+bitke.html" target="_blank">Obeležena godišnjica Drinske bitke</a></i></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>1920.</b> - Prvom sednicom održanom u zdanju Rektorata Univerziteta u Beogradu (Kapetan Mišino zdanje) <b>započeo je s radom Pravoslavni bogoslovski fakultet Univerziteta u Beogradu</b>. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://4.bp.blogspot.com/-5C5J0KIK1qE/UiseG3HUkRI/AAAAAAAABl8/gcIo8fMQeb0/s1600/Pravoslavni+bogoslovski+fakultet+Univerziteta+u+Beogradu.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="111" src="http://4.bp.blogspot.com/-5C5J0KIK1qE/UiseG3HUkRI/AAAAAAAABl8/gcIo8fMQeb0/s200/Pravoslavni+bogoslovski+fakultet+Univerziteta+u+Beogradu.jpg" width="200" /></a></div>
<br />
<b style="text-align: justify;">Ideja o osnivanju Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta</b><span style="text-align: justify;"> prvi put je u srpskoj javnosti izneta još </span><b style="text-align: justify;">1860.</b><span style="text-align: justify;"> godine, ali je ipak </span><b style="text-align: justify;">osnovan tek 1905</b><span style="text-align: justify;">, a usled </span><b style="text-align: justify;">nedostatka kadrova</b><span style="text-align: justify;"> </span><b style="text-align: justify;">počeo je sa radom tek 1920. godine.</b><br />
<b style="text-align: justify;"><br /></b>
<span style="text-align: justify;">Izvor: </span><i><a href="http://www.doiserbia.nb.rs/img/doi/0353-5738/2007/0353-57380702121L.pdf" target="_blank"><span style="font-size: x-small;">STVARANJE BEOGRADSKOG UNIVERZITETA I SPOROVI OKO TEOLOŠKOG FAKULTETA 1905–1920</span><span style="text-align: justify;"> </span></a>, </i><span style="text-align: justify;"><a href="http://www.bfspc.bg.ac.rs/" target="_blank">Pravoslavni bogoslovski fakultet</a> </span><br />
<br />
<div style="text-align: justify;">
<b>1923.</b> - <span style="text-align: left;"><b>Petar II Karađorđević </b>rođen je 6. septembra 1923, u Beogradu, <b>u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca</b>.</span></div>
<div style="text-align: left;">
<i><b>Kraljevina Jugoslavija</b>, je naziv za monarhiju koja je obuhvatala područja današnje Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Kosova i Makedonije, nastala je <b>6. januara 1929</b>, a prestala postojati uspostavom Demokratske federativne Jugoslavije.</i></div>
<div style="text-align: left;">
<i><br /></i></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://3.bp.blogspot.com/-ibVYQ5Ltp7U/UismL5qslCI/AAAAAAAABmM/PMxWGC_Hz9k/s1600/Kralj-Petar-II-Karadjordjevic.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="136" src="http://3.bp.blogspot.com/-ibVYQ5Ltp7U/UismL5qslCI/AAAAAAAABmM/PMxWGC_Hz9k/s200/Kralj-Petar-II-Karadjordjevic.jpg" width="200" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
Osnovno obrazovanje je stekao na Belom dvoru, a pohađao je i školu u Ujedinjenom Kraljevstvu, iz kog se vratio posle atentata na oca <b>1934</b>, kada je postao kralj i poneo titulu <b>“kralj od Jugoslavije”</b>.</div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="text-align: left;"><b>Zvanično, na vlast u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji došao je nakon protesta 27. marta 1941. godine. </b></span><span style="text-align: left;">Pošto je bio maloletan, kraljevska vlast preneta je na Namesništvo s <b>knezom Pavlom Karađorđevićem</b> na čelu.</span></div>
<div style="text-align: left;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="text-align: left;"></span></div>
<div style="text-align: justify;">
Odluka kneza Pavla da se prikloni Trojnom paktu naišla je na žestoke proteste u zemlji, koji su 27. marta 1941. doveli do krize Vlade i vojnog udara. </div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Kralj Petar II</b> ukazom je proglašen punoletnim (iako to još formalno nije bio), odmah je <b>preuzeo vlast od Namesništva</b>, ali je nakon napada nacističke Nemačke i okupiranja Jugoslavije bio primoran da <b>zajedno s Vladom emigrira</b>, prvo u Grčku, a zatim u Egipat. U junu 1941. godine stigao je u Ujedinjeno Kraljevstvo, <b>u Englesku</b>.</div>
<div style="text-align: left;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Za vreme svog izbeglištva, kralj Petar II je <b>dovršio školovanje u Kembridžu</b>, a potom se pridružio snagama britanskog Kraljevskog ratnog vazduhoplovstva.</div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Oženio</b> se princezom Aleksandrom od Grčke i Danske 20. marta 1944, s kojom je imao jednog sina, princa Aleksandra Karađorđevića.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Petar II je prešao u SAD sredinom šezdesetih. Umro je u Denveru (SAD) 3. novembra 1970, a sahranjen je u crkvi Svetog Save u Libertvilu. Njegovi <b>posmrtni ostaci preneseni su 26. maja 2013</b>. u Zadužbinsku Crkvu Svetog Đorđa na Oplencu. </div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Napisao je memoare: "Život jednog kralja".</b></div>
<div style="text-align: justify;">
<i>Više: Internet prezentacija <a href="http://www.royalfamily.org/?194,rs_predstavljena-knjiga-%E2%80%9Emoj-zivot-memoari%E2%80%9C-kralja-petra-ii-od-jugoslavije" target="_blank">Kraljevski dom Srbije</a>, <a href="http://bs.wikipedia.org/wiki/Petar_II,_kralj_Jugoslavije" target="_blank">Wiki</a></i></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>1923.</b> - Rođen <b>Dušan Skovran, dirigent</b> i muzički pisac, <span style="text-align: left;">rektor Muzičke akademije u Beogradu</span></div>
<div style="text-align: justify;">
(Ohrid, 06. 09. 1923 - Plužine, 10. 08. 1975)</div>
<div style="text-align: justify;">
<b><br /></b></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>1923</b>. - Rođen je <b>Nada Dimić, narodni heroj </b>(†1942.) u selu Divoselu, kod Gospića, gde je i završila osnovnu školu, a četiri razreda gimnazije i prvi razred Trgovačke akademije u Zemunu. Godine 1938. postala je <b>član Saveza komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ)</b>.</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://2.bp.blogspot.com/-CiOgjbOIPu8/Uisr0QMg4FI/AAAAAAAABmc/Wfm5z0qKTKQ/s1600/Nada+Dimic+narodni+heroj.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="200" src="http://2.bp.blogspot.com/-CiOgjbOIPu8/Uisr0QMg4FI/AAAAAAAABmc/Wfm5z0qKTKQ/s200/Nada+Dimic+narodni+heroj.jpg" width="170" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
Dana 14. decembra 1940. godine, u Beogradu su organizovane demonstracije na kojima je učestvovala. Uhapšenima je i sprovedena u zatvor „Glavnjača“ i u zemunskom zatvoru. Po izlasku iz zatvora, otišla je u Sisak kod brata, koji ju je uveo u krug komunista. Ubrzo je postala<b> član Komunističke partije Jugoslavije (KPJ)</b>.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Ustaška policija ju je ponovo uhapsila u decembru 1941. odvedena u logor Staru Gradišku. </div>
<div style="text-align: justify;">
Nakon dopremanja u logor, bila je u teškom stanju zbog mučenja, ubrzo se zarazila pegavim tifusom. Posle toga je najverovatnije ubijena 20. marta 1942. godine u zloglasnoj logorskoj bolnici „Dr. Gavro“.</div>
<div style="text-align: justify;">
Ukazom Prezidijuma Narodne skupštine Federativne Narodne Republike Jugoslavije,<b> 7. jula 1951. godine, proglašena je za narodnog heroja</b>.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Dana 18. marta 2012. godine, u <b>Spomen-području Jasenovac</b>, održan je okrugli sto „Nada Dimić u kulturi sjećanja“, povodom 70. godišnjice njene smrti.</div>
<div style="text-align: justify;">
<i>Više: <a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Nada_Dimi%C4%87" target="_blank">Nada Dimić</a></i></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>1943.</b> - Poginuo <b>Miloš Savković </b>(Gračac, 28. 04. 1899 - Gajevi, 06. 09. 1943), <b>književnik</b>. Miloš Savković je jedan od prvih književnih istoričara koji prihvata marksistički metod, autor je opsežnog dela na francuskom o uticaju francuskog realizma na srpski i hrvatski roman i školskog udžbenika Jugoslovenska književnost (I, 1932; II-III, 1938).</div>
<div style="text-align: justify;">
<i>Više: <a href="http://www.rastko.rs/knjizevnost/jderetic_knjiz/jderetic-knjiz_11.html" target="_blank">Novi realizam</a></i><br />
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>1944</b>. - Streljan Milutin Blagojević, aktivista Narodnooslobodilačkog pokreta u okupiranom Beogradu.<br />
<b>Milutin i Ratka Blagojević streljani su u noći između 6. i 7. septembra 1944. godine u Marinkovoj Bari, sa velikom grupom rodoljuba.</b> Njihovi posmrtni ostaci su kasnije preneti i sahranjeni u Aleji streljanih rodoljuba 1941-1944 na Novom groblju u Beogradu.<br />
<b>Epizoda "Štamparija" (Serijala "Otpisani") inspirisana je istinitim događajem u koji oni bili direktno uključeni ...</b><br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://1.bp.blogspot.com/-3bpFM2VeZe4/Uk7iS_G3AoI/AAAAAAAABw8/sRVIuoTca_I/s1600/Grob_Milutina_i_Ratke_Blagojevic_Novo_groblje_BG.JPG" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="http://1.bp.blogspot.com/-3bpFM2VeZe4/Uk7iS_G3AoI/AAAAAAAABw8/sRVIuoTca_I/s1600/Grob_Milutina_i_Ratke_Blagojevic_Novo_groblje_BG.JPG" /></a></div>
<b><br /></b>
Rođen je 1912. godine u Beogradu. Po zanimanju je bio auto-mehaničar.<br />
Kao radnik pristupio je revolucionarnom radničkom pokretu, a sredinom tridesetih godina je postao i član ilegalne Komunističke partije Jugoslavije (KPJ).<br />
<br />
Posle okupacije Kraljevine Jugoslavije, 1941. godine zajedno sa suprugom Ratkom je učestvovao u Narodnooslobodilačkom pokretu (NOP). U njihovoj kući u Krajinskoj ulici broj 24. skrivali su se mnogi partijski ilegalci, a tu je takođe bilo izgrađeno i skrovište u kojem je čuvana hartija i razni drugi partijski materijal. U izgradnji ovog skloništa učestvovao je <b>Vučko Ivković koji je opisao aktivnosti i brobu u <a href="http://www.mgb.org.rs/images/stories/MGB/pdf/GodisnjakVIII/GodisnjakVIII169-176.pdf" target="_blank">godišnjaku grada Beograda.</a></b><br />
<br />
Kada su se krajem avgusta 1943. godine u kuću na Banjičkom vencu br 12, u kojoj se nalazila ilegalna štamparija CK KPJ, uselili Nemci. Doneta je odluka da se nova ilegalna štamparija premesti u kuću Blagojevića. Tada je tajno skrovište prošireno i u njega su smeštene štamparske mašine. Ilegalna štamparija je u ovoj kući funkcionisala od oktobra 1943. do jula 1944. godine.<br />
<br />
Sredinom jula 1944. godine <b>Specijalna policija uspela da uđe u trag ilegalnoj štampariji.</b> U rano jutro 29. jula 1944. godine agenti Specijalne policije i Gestapoa banuli su u kuću Blagojevića i otpočeli pretres. Kada su otkrili ulaz u ilegalnu štampariju, agenti su pokušali da pomoću četvorogodišnjeg sina Milutina Blagojevića privole radnike štamparije - Branka Đonovića i Slobodana Jovića da se predaju. Oni su to odbili i izvršili su samoubistvo, prethodno spalivši deo arhive.<br />
<br />
Milutin i njegova supruga Ratka su tada bili uhapšeni i sprovedeni u zatvor u Đušinoj ulici, gde si bili zatvoreni u samice i izloženi strahovitim mučenjima. Pošto agenti nisu mogli od njih nina bilo kojin način da dobiju nikakvo priznanje o ljudima s kojima su bili povezani, pretili su da će ubiti njihovog četvorogodišnjeg sina. Kasnije su bili prebačeni u Banjički logor.<br />
<br />
Posle oslobođenja <b>Krajinskoj ulici u kojoj se nalazila njihova kuća je promenjen naziv u Ulica Milutina Blagojevića. </b>Ulica je ovo ime nosila sve do 2004. godine kada joj je naziv promenjen u Daničareva. Takođe na njihovoj kući je postavljena spomen-ploča.<br />
<i>Izvor</i>:<b><a href="http://www.mgb.org.rs/images/stories/MGB/pdf/GodisnjakVIII/GodisnjakVIII169-176.pdf" target="_blank"> <i>Ilegalni rad u radionici Marjanivić i Janežić 941 - 1944</i></a>,<i> <a href="http://sr.wikipedia.org/sr/%D0%9C%D0%B8%D0%BB%D1%83%D1%82%D0%B8%D0%BD_%D0%91%D0%BB%D0%B0%D0%B3%D0%BE%D1%98%D0%B5%D0%B2%D0%B8%D1%9B" target="_blank">Milutin Blagojević</a></i></b><br />
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>1944.</b> - <b>Savezničko bombardovanje Leskovca.</b> Avijacija zapadnih saveznika je u Drugom svetskom ratu teško bombardovala Leskovac. Što <b>nije imalo mnogo uticaja na stanje nemačke vojne sile</b> - kao i u slučaju bombardovanja Beograda, Podgorice, Smedereva, Nikšića, Ćuprije, <b>ukupno 25 gradova u Srbiji pred kraj rata</b>. </div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://3.bp.blogspot.com/-d2XdQAoXxAg/Uis2AnI-PGI/AAAAAAAABms/FbMtyhUEFuE/s1600/Bombardovanje+Leskovca+1944.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="136" src="http://3.bp.blogspot.com/-d2XdQAoXxAg/Uis2AnI-PGI/AAAAAAAABms/FbMtyhUEFuE/s200/Bombardovanje+Leskovca+1944.jpg" width="200" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
U 12 sati i 18 minuta na današnji dan 1944. godine<b> Leskovac je sravnjen sa zemljom. </b>Grad je bombardovala saveznička alijansa u kordinaciji sa Narodno oslobodilačkim pokretom.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Hroničari te tragedije procenjuju da je poginulo oko dve hiljade ljudi, ali je do sada potvrđen spisak od 819 poginulih. Uništeno je 84 najlepših i najvećih objekta i zauvek je <b>nestao arhitekstonski izgled Leskovca na razmeđi zanatskog i industrijskog grada.</b></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Na Leskovac je 6. septembra 1944. godine palo <b>69 tona “tepih bombi”</b> iz <b>24 američka avio-bombardera “libertas” i 28 pratećih “lovaca”</b>.</div>
<div style="text-align: justify;">
Uglavnom su razarani civilni ciljevi, što stručnjaci pravdaju velikim visinama sa kojih je vršeno bombardovanje, ipak <b>činjenica je da su srpski gradovi često bombardovani na praznike</b>, poput Uskrsa 1944. (kada je Beograd najteže stradao) . </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<a href="http://3.bp.blogspot.com/-X7NFUm_5lXg/Uis2GLBC-RI/AAAAAAAABm0/140KDnh-BmM/s1600/spomenik+stradalima+44.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="137" src="http://3.bp.blogspot.com/-X7NFUm_5lXg/Uis2GLBC-RI/AAAAAAAABm0/140KDnh-BmM/s200/spomenik+stradalima+44.jpg" width="200" /></a></div>
<div style="text-align: left;">
Mnogo toga je nerazjašnjeno u vezi sa savezničkim bombardovanjem Leskovca. </div>
<br />
<div style="text-align: justify;">
Ostaje nam da sačekamo istoričare koji će sa adekvatnim dokazima i činjenicama rasvetlti ovaj ušasni događaj.</div>
<div style="text-align: justify;">
Godine 1991. sagrađena je spomen česma posvećena ovom događaju, a prvi ozbiljni naučni skup održan je u Narodnom muzeju 1994.</div>
<div style="text-align: justify;">
<i><br /></i></div>
<div style="text-align: left;">
<i>Izvor: <a href="http://www.danas.rs/vesti/srbija/hronika/secanje_na_heroje_prkosa_.73.html?news_id=169766" target="_blank">Sećanje na heroje prkosa</a>, <a href="http://www.usluznicentar.com/index.php?id=251" target="_blank">Muzej grada Leskovca - Leskovac nakon savezničkog bombardovanja 1944. fotografije</a> </i></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>1944.</b> - U trenutku kada je<b> Crvena armija izbila na njene granice, Bugarska</b> je u Drugom svetskom ratu <b>objavila rat Nemačko</b>j. Kao saveznica Nemačke, Bugarska je u ratu držala pod <b>okupacijom delove Grčke i Srbije (Jugoslavije)</b>, a veliki deo je i anektirala.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>1953.</b> - Rođena je <b>Ljiljana Habjanović-Đurović</b>, književnica.</div>
<div style="text-align: justify;">
Ljiljana Habjanović Đurović rođena je 1953. godine u Kru¬ševcu, gde je završila osmogodišnju školu i gimnaziju. Diplomirala je na Ekonomskom fakultetu u Beogradu. Radila je kao bankarska službenica i kao komercijalistkinja inostranog turizma, a zatim kao novinarka i urednica u magazinu „Duga”. Za to vreme napisala je i objavila četiri romana. <b>Od 1996. godine posvetila se samo književnom radu.</b> </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<a href="http://3.bp.blogspot.com/-G2dV8JFcvqs/Uis5WGrfpKI/AAAAAAAABnA/gn-FskPcAQ8/s1600/Ljiljana+Habjanovi%C4%87-%C4%90urovi%C4%87.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="http://3.bp.blogspot.com/-G2dV8JFcvqs/Uis5WGrfpKI/AAAAAAAABnA/gn-FskPcAQ8/s1600/Ljiljana+Habjanovi%C4%87-%C4%90urovi%C4%87.jpg" /></a> <b>Autorka je jedanaest romana:</b> Javna ptica (1988), Ana Marija me nije volela (1991), Iva (1994), Ženski rodoslov (1996), Paunovo pero (1999), Petkana (2001), Igra anđela (2003), Svih žalosnih radost (2005), Zapis duše (2007), Voda iz kamena (2009) i Sjaj u oku Zvezde (2012).</div>
<br />
<div style="text-align: justify;">
Na predlog Njegove svetosti patrijarha srpskog gospodina Pavla, Sveti arhijerejski <b>sinod Srpske pravoslavne crkve za Božić 2007</b>. godine odlikovao je Ljiljanu Habjanović Đurović Ordenom Svetog Save za njen književni rad.</div>
<div style="text-align: justify;">
Objavila je trideset knjiga na trinaest jezika (češki, italijanski, grčki, hrvatski, makedonski, francuski, mađarski, bugarski, ukrajinski, ruski, rumunski, beloruski, gruzijski), u četrdeset pet izdanja. </div>
<div style="text-align: justify;">
Dobitnica je visokog priznanja Ruske pravoslavne crkve i Foruma „Pravoslavna Rusija” za roman Igra anđela, kao najbolji roman stranog autora objavljenog u Rusiji u 2010. godini.</div>
<div style="text-align: justify;">
Dobitnica je glavne nagrade Zlatni vitez na Drugom međunarodnom literarnom forumu slovenskih zemalja održanom maja 2011. u Rusiji za roman Igra anđela.</div>
<div style="text-align: justify;">
Oktobra 2012. godine, u Italiji, uručena joj je Medalja crkve Santa Kroče (Santa Croce) u Firenci.</div>
<div style="text-align: justify;">
<i>Izvor: <a href="http://www.habjanovic.rs/" target="_blank">Ljiljana Habjanović-Đurović</a></i></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>1973.</b> - U Zrenjaninu je rođen <b>Nikola Grbić</b>, srpski odbojkaš, reprezentativac. Sin je Miloša Grbića i rođeni je brat Vladimira Grbića. </div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://4.bp.blogspot.com/-yxxu6DAcPow/Uis6vOgBINI/AAAAAAAABnM/ZpuORjUh5TQ/s1600/Grbic-Nikola.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="150" src="http://4.bp.blogspot.com/-yxxu6DAcPow/Uis6vOgBINI/AAAAAAAABnM/ZpuORjUh5TQ/s200/Grbic-Nikola.jpg" width="200" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
Sa o<b>dbojkaškom reprezentacijom </b>je osvojio<b> zlatnu medalju</b> na Olimpijskim igrama 2000. u Sidneju <b>i bronzanu</b> na Olimpijskim igrama 1996. u Atlanti. </div>
<div style="text-align: justify;">
Sa reprezentacijom je još osvojio <b>srebrnu medalju</b> na svetskom prvenstvu 1998. u Japanu i <b>bronzanu medalju</b> na SP 2010. godine u Italiji, kao i <b>zlatnu medalju</b> na Evropskom prvenstvu 2001. i <b>bronzanu medalju</b> na Evropskom prvenstvu 2007.</div>
<div style="text-align: justify;">
<b><br /></b></div>
<div style="text-align: justify;">
<b><br /></b></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Jugoslovenski olimpijski komitet</b> ga je proglasio <b>najboljim muškim sportistom 1997. godine.</b></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>1983.</b> - Umro <a href="http://jovicadjurdjic.com/svedski-turisti-cedomir-brasanac/" target="_blank">Čedomir Brašanac</a> (Bingula, 02. 02. 1927- Beograd, 06. 09. 1983), književnik</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: left;">
<b style="text-align: justify;">1999.</b><span style="text-align: justify;"> - Glavnokomandujući KFOR-a, general Majk Džekson smenio je visokog američkog oficira zbog toga što je </span><b style="text-align: justify;">desetak dana ranije rodbini otetih Srba</b><span style="text-align: justify;"> obelodanio istinu o postojanju masovne grobnice s telima </span><b style="text-align: justify;">15 civila u Ugljaru</b><span style="text-align: justify;">.</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<i>Više: <a href="http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/1999/08/31/srpski/P99083010.shtm" target="_blank">Domaćim patolozima nije omogućen pregled</a>, </i><span style="text-align: left;"><i><span style="font-size: x-small;"><a href="http://miris.eurac.edu/mugs2/do/blob.html?type=html&serial=1052724056432" target="_blank">OTMICE I NESTANCI NE-ALBANACA NA KOSOVU</a></span></i></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>2000. </b>- U sedištu UN u Njujorku otvoren je <b>„Milenijumski samit UN“</b>, najveći skup svetskih lidera u istoriji na kojem je učestvovalo 150 kraljeva, predsednika i premijera. Od svetskih lidera samitu <b>nisu prisustvovali samo predsednici Iraka Sadam Husein, SR Jugoslavije Slobodan Milošević i Libije Moamer Gadafi. </b></div>
<div style="text-align: justify;">
"Vaši narodi traže da ih zaštitite od najvećih opasnosti našeg vremena i pružite mogućnost da uživaju u velikim dostignućima", rekao je Anan, u govoru kojim je u sredu otvorio Milenijumski samit, kojem će prisustvovati više od 150 šefova država ili vlada. "Nemojmo ih razočarati", naglasio je on, dodajući da "niko ne bi trebao biti proterivan, zatvaran ili mučen zbog svojih ubeđenja"</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>2013. </b>- SREMSKI KARLOVCI - <b>Pesnička manifestacija</b> <b>“Brankovo kolo”, 42. po redu, svečano je otvorena u Sremskim Karlovcima </b>besedom o Branku Radičeviću, koju je u Karlovačkoj gimnaziji održao pesnik Vladimir Jagličić.</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://4.bp.blogspot.com/-VScLH7VpFcU/UitG45w2jNI/AAAAAAAABnc/xY7VwNH7RN0/s1600/42+brankovo+kolo.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="160" src="http://4.bp.blogspot.com/-VScLH7VpFcU/UitG45w2jNI/AAAAAAAABnc/xY7VwNH7RN0/s320/42+brankovo+kolo.jpg" width="320" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
"Brankovo kolo", čiji će program u Sremskim Karlovcima, na Stražilovu i u Novom Sadu trajati do 16. septembra, proticaće u znaku <b>130. godišnjice prenosa zemnih ostataka Branka Radičevića</b> iz Beča na Stražilovo i <b>200. godišnjice rođenja Petra Petrovića Njegoša.</b></div>
<br />
Izvori: <a href="http://vesti.kombib.rs/Na_danasnji_dan_6_septembra.html" target="_blank">LINK</a>,<a href="http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/125/Dru%C5%A1tvo/761062/Vremeplov+%286.9.2010%29.html" target="_blank"> LINK</a> ,<a href="http://www.krstarica.com/lat/danas/" target="_blank"> LINK</a></div>
Serbia SOShttp://www.blogger.com/profile/16633553286927947267noreply@blogger.com0Србија44.016521 21.00585899999998738.189783 10.678710499999987 49.843258999999996 31.333007499999987tag:blogger.com,1999:blog-3557722196438193293.post-79892981176969723182013-09-05T16:15:00.002+02:002013-09-05T16:17:15.248+02:00Srbija na današnji dan: 5. septembar<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div style="text-align: justify;">
Toma Vučić Perišić : : <span style="text-align: justify;">Jovan Ristić :: </span><span style="text-align: justify;">Srpska crtačka i slikarska škola :: </span>Jevrem Grujić :: Prvi kongres srpskih lekara i prirodnjaka : :Vladan Radovanović :: Neutralnost Jugoslavije :: Nikola Kojo :: Zaida Krimšamhalov</div>
<b><br /></b>
<br />
<div style="text-align: center;">
<b><u>5. spetembar kroz istoriju</u></b></div>
<b>1842. </b>- “Narodni predvoditelj” <b>Toma Vučić Perišić</b> stigao je pre u Kragujevac i 4. septembra na Metinom brdu <b>razbio kneževu vojsku</b> .<br />
<div style="text-align: justify;">
Toma Vučić Perišić (Barič, 1787/1788 — Beograd, 1859) učesnik Prvog i Drugog srpskog ustanka, <b>vojvoda,</b> političar i pristalica politike Kneza Miloša za vreme Đakove 1825. i Miletine bune 1835. godine, a potom žestoki protivnik iste i ustavobranitelj. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://3.bp.blogspot.com/-DtvpEMhXZuE/UihlhwBKeWI/AAAAAAAABj0/xlIDF8nQh3Y/s1600/Toma+Vucic+Perisic,+Vuciceva+buna.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img alt="Toma Vučić Perišić " border="0" height="164" src="http://3.bp.blogspot.com/-DtvpEMhXZuE/UihlhwBKeWI/AAAAAAAABj0/xlIDF8nQh3Y/s200/Toma+Vucic+Perisic,+Vuciceva+buna.jpg" title="Toma Vučić Perišić " width="200" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Ustav iz 1838. godine</b>, kao i izvesni zakoni doneti tada, prouzrokovali su nemire u Kneževini. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Ustavobraniteljska opozicija je u prvoj polovini 1839. godine toliko ojačala da je <b>knez Miloš </b>potražio rešenje radi njenog kršenja u podizanju tzv. Jovanove bune. Loše pripremljenu i još gore vođenu, ustavobranitelji su uspeli lako da je uguše, a njihov predvodnik <b>Toma Vučić-Perišić je u Kragujevcu sakupio predstavnike 12 okruga (među njima i užičkog)</b> i izvršio “izbor” narodnih poslanika za predstojeću skupštinu. </div>
<a name='more'></a><br />
<div style="text-align: justify;">
Ustavobraniteljski prvaci su iskoristili ovakvu skupštinu da izvrše pritisak na <b>kneza i primoraju ga da podnese ostavku 13. juna 1839. godine. </b>Potom je na jednoj proširenoj<b> sednici Sovjeta izabrano Prvo namesništvo</b> (Avram Petronijević, Jevrem Obrenović, Toma Vučić-PerišIć) <b>da umesto teško bolesnog kneza Milana Obrenovića II upravlja Kneževinom Srbijom</b>. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Dva dana posle abdikacije knez Miloš je sa malđim sinom Mihailom napustio Srbiju</b> i nastanio se na svom imanju u Hereštu u Vlaškoj. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Kneževina je ostala bez vladaoca kada je 8. jula umro knez Milan</b>, pa je <b>namesništvo</b> nastavilo da <b>upravlja zemljom</b> sve <b>do dolaska kneza Mihaila u Srbiju u martu 1840. godine</b></div>
<div style="text-align: justify;">
<i><span style="text-align: left;">Više: </span><a href="http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-l/1998/11/article-7.html" style="text-align: left;" target="_blank">Knez Miloš i njegovi savetnici i činovnici: Jedna politička i državotvorna generacija</a><span style="text-align: left;">, </span><a href="http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A2%D0%BE%D0%BC%D0%B0_%D0%92%D1%83%D1%87%D0%B8%D1%9B_%D0%9F%D0%B5%D1%80%D0%B8%D1%88%D0%B8%D1%9B" style="text-align: left;" target="_blank">Toma Vučić Perišić Wikipedia</a><span style="text-align: left;">, </span><a href="http://www.graduzice.org/userfiles/files/oddrugogustankadovucicevebuneod1815do1842.pdf" style="text-align: left;" target="_blank">Od Drugog ustanka do Vučićeve bune (1815-1842); dr Radoš Ljušić</a></i></div>
<br />
<div style="text-align: justify;">
<b>1899.</b> - Umro je srpski <b>državnik i istoričar Jovan Ristić</b>, vođa srpske Liberalne stranke, jedan od najznačajnijih srpskih <b>diplomata 19. veka</b>, član <b>Društva srpske slovesnosti</b> i potom Srpske kraljevske akademije; dvaput je bio regent i četiri puta premijer Srbije. Posle okončanja studija u Francuskoj i na nemačkom univerzitetu u Hajdelbergu, vratio se u otadžbinu i ubrzo je postavljen za šefa srpskog poslanstva u Istanbulu.</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://2.bp.blogspot.com/-jIhCJcpRbQA/Uih7_jcX2FI/AAAAAAAABkE/Lvt1IrRcXYc/s1600/Jovan+Ristic+istoricar.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="200" src="http://2.bp.blogspot.com/-jIhCJcpRbQA/Uih7_jcX2FI/AAAAAAAABkE/Lvt1IrRcXYc/s200/Jovan+Ristic+istoricar.jpg" width="134" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
Tokom boravka u Otomanskom carstvu od 1861. do 1867, uspešno je okončao duge pregovore o opozivanju turskih garnizona iz srbijanskih gradova. Potom je postao<b> ministar inostranih poslova kneževine Srbije</b>, a u razdoblju od 1867. do 1888. bio je, <b>s prekidima, premijer kneževine i kraljevine </b>Srbije. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Namesnik maloletnog kneza Milana Obrenovića postao je 1868, a od 1889. i maloletnog kralja Aleksandra Obrenovića. Kao regent kneza Milana, najviše je doprineo donošenju novog ustava 1869, a 1878. uspešno je zastupao Srbiju na Berlinskom kongresu. <b>Odbio</b> je 1881. da potpiše <b>trgovinski sporazum sa Austrougarskom</b>, smatrajući da će takav dokument Srbiju učiniti ekonomski previše zavisnom od Dvojne monarhije, zbog čega je podneo ostavku na položaj šefa vlade.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Po povratku na vlast 1887. i kasnije, kao regent kralja Aleksandra, nastojao je da <b>Srbija oslonac</b> nađe u <b>Rusiji</b>, a u unutrašnjoj politici pokušao je da suzbije uticaj radikala, ali je položaj regenta napustio 1893, kad je kralj Aleksandar uz podršku radikala izvršio državni udar i zaveo apsolutistički režim. </div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Dela:</b> “Spoljašnji odnošaji Srbije 1848-1872″, “Diplomatska istorija Srbije za vreme srpskih ratova za oslobođenje i nezavisnost 1875-1878″.</div>
<div style="text-align: justify;">
<i>Izvor: Krstarica</i></div>
<br />
<div style="text-align: justify;">
<b>1895. </b>- U Beogradu počela sa radom <b>Srpska crtačka i slikarska škola</b>. Slikar <b>Kiril Kutlik</b> je osnivač srpske crtačko-slikarske škole. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<table cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="float: left; margin-right: 1em; text-align: left;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="http://1.bp.blogspot.com/-5mynaMw1rmw/UiiCrTh-8rI/AAAAAAAABkU/4FXUl-sD-fE/s1600/Kiril+Kutlik+Dogadjaj+kod+Cukur+cesme+slika.gif" imageanchor="1" style="clear: left; margin-bottom: 1em; margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" height="224" src="http://1.bp.blogspot.com/-5mynaMw1rmw/UiiCrTh-8rI/AAAAAAAABkU/4FXUl-sD-fE/s320/Kiril+Kutlik+Dogadjaj+kod+Cukur+cesme+slika.gif" width="320" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;">Događaj na Čukur česmi, Kiril Kutlik </td></tr>
</tbody></table>
<div style="text-align: justify;">
"Značaj <b>Kirila Kutlika</b> (1869 – 1900) i njegove <b>Crtačke i slikarske škole</b> nije samo u tome što je pokrenuo umetničku školu, pošto je i ranije bilo sličnih pokušaja. Za razliku od drugih, on je njenom osnivanju pristupio sa dosta veštine, predanosti, znanja čime je uspeo da utemelji ustanovu sa dalekosežnim posledicama. <b>Edukacija umetnika nastavila se i posle njegove smrti</b>, da bi na posletku, u prvoj polovini <b>XX veka, osnivanjem Akademij</b>e, prerasla u sistem modernog likovnog i primenjenog obrazovanja, poput onih koji postoje u Evropi.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Pored zasluga što je uspostavio jedan vid likovne pedagogije u Srbiji, sam <b>skup slikara koji su pohađali </b>njegovu školu ( <b>Nedežda Petrović, Milan Milovanović, Kosta Miličević, Borivoje Stevanović, Dragomir Glišić, Đorđe Mihailović</b>) govori o tome koliko je trud Kirila Kutlika vredan pomena. Ovi umetnici na najbolji način pravdaju njegovo zalaganje koje je vodila vera u dobrobit kulturnog preporoda srpskog društva."</div>
<div style="text-align: left;">
<i>Zdravko Vučinić, istoričar umetnosti</i></div>
<i>Izvor: <a href="http://www.arte.rs/sr/aktuelno/kiril_kutlik_srpska_crtacka_i_slikarska_skola-3382/1/?dan=20081119" target="_blank">arte.rs</a>, <a href="http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/U-Srbiji-ima-talenata.lt.html" target="_blank">Izložba pod nazivom „Kiril Kutlik – Srpska crtačka i slikarska škola”</a></i><br />
<br />
<b>1895</b>. - Umro <b>Jevrem Grujić</b>, <i><b>političar, ministar pravde i unutrašnjih poslova Srbije</b></i> (Darosava, 1826 - Beograd, 05. 09. 1899).<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://2.bp.blogspot.com/-2QdWbF9MnTE/UiiGY2KRWjI/AAAAAAAABko/1yIUhd31rGU/s1600/JevremGrujic.jpeg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="http://2.bp.blogspot.com/-2QdWbF9MnTE/UiiGY2KRWjI/AAAAAAAABko/1yIUhd31rGU/s1600/JevremGrujic.jpeg" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
Smatran je intelektualnim vođom Liberala. Od 1854. do 1859. radio je kao državni činovnik. Kao sekretar Svetoandrejske skupštine igrao je značajnu ulogu u smeni kneza Aleksandra Karađorđevića knezom Milošem Obrenovićem. Tada je, zahvaljujući njemu, izglasan i Prvi zakon o narodnoj skupštini. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Politički uticaj Grujića je kasnije opao pošto je Jovan Ristić preuzeo vođstvo liberalne grupacije.</div>
Njegova kuća u Svetogorskoj 17 u Beogradu je pod zaštitom države kao spomenik kulture. Kuća je iz 1896. godine i delo je arhitekte Milana Kapetanovića (1859 — 1934).<br />
<br />
<div style="text-align: justify;">
<b>1904.</b> - Održan <b>Prvi kongres srpskih lekara i prirodnjaka. </b></div>
<div style="text-align: justify;">
Prvi kongres srpskih lekara i prirodnjaka održan je 4-7.09.1904. godine <b>pod pokroviteljstvom Njegovog Kraljevskog Visočanstva Petra I Karađorđevića</b>, Kralja Srbije. </div>
<table cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="float: left; margin-right: 1em; text-align: left;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="http://3.bp.blogspot.com/-imDJ1JBGqNg/UiiIJnzsRoI/AAAAAAAABk0/xcRdJrHRw5o/s1600/Srpska+vojna+bolnica.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; margin-bottom: 1em; margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" height="235" src="http://3.bp.blogspot.com/-imDJ1JBGqNg/UiiIJnzsRoI/AAAAAAAABk0/xcRdJrHRw5o/s320/Srpska+vojna+bolnica.jpg" width="320" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;">Pacijenti i osoblje Srpske vojne bolnice u Nišu oko 1897</td></tr>
</tbody></table>
<div style="text-align: justify;">
Na njemu je ustanovljena<b> Medalja sa likom profesora Pančića</b>, kao najlepši simbol druženja lekara i prirodnjaka, a poštujući učenje Paracelzusa, alhemičara i lekara, pisca medicinskih i okultnih dela, tvorca medicinske hemije, koji je tvrdio: "... ne samo lečiti, već lečiti i istraživati"! </div>
<div style="text-align: justify;">
Krajem devetnaestog veka,<b> u Srbiji je već radilo oko dve stotine lekara</b> i kada je, 1904. godine, održan prvi kongres srpskih lekara i prirodnjaka,<b> Jovan Danić bio je predsednik organizacionog odbor</b>a.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<br />
<br />
<b>1932.</b> - Rođen <b><a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Vladan_Radovanovi%C4%87" target="_blank">Vladan Radovanović</a></b>, <b>kompozitor</b>, multimedijalni umetnik, osnivač i rukovodilac Elektronskog studija Radio Beograda (Beograd, 05. 09. 1932)<br />
<br />
<b>1939. </b>– <b>Jugoslavija je na početku Drugog svjetskog rata proglasila neutralnos</b>t i najavila da će raditi na “unapređenju odnosa sa susjednim zemljama”, što se odnosilo na nacističku Njemačku i fašističku Italiju. Vlada je ubrzo s namjesnikom<b> knezom Pavlom Karađorđeviće</b>m pripremila<b> pristupanje zemlje Trojnom paktu Njemačke, Italije i Japana.</b><br />
<br />
<b>1969.</b> - Rođen je <b><a href="http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9D%D0%B8%D0%BA%D0%BE%D0%BB%D0%B0_%D0%9A%D0%BE%D1%98%D0%BE" target="_blank">Nikola Kojo</a></b>, srpski glumac. Ime Nikola je dobio po pradedi, koji je bio protojerej u Mostaru. Kojo je na filmu debitovao sa nepunih 13 godina, ulogom dečaka Ivana u filmu Rad na određeno vreme.<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://3.bp.blogspot.com/-aBJnYr4miOY/UiiPDD_vQWI/AAAAAAAABlE/5hb3aXfWH4A/s1600/nikola-kojo.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="200" src="http://3.bp.blogspot.com/-aBJnYr4miOY/UiiPDD_vQWI/AAAAAAAABlE/5hb3aXfWH4A/s200/nikola-kojo.jpg" width="198" /></a></div>
Tokom 1980-ih, odigrao je zapažene uloge u filmu "Igmanski marš" (1983), TV seriji "Sivi dom" (1984), i jednu od glavnih uloga u tri nastavka ("Šta se zgodi kad se ljubav rodi" - 1984, "Žikina dinastija" - 1985, "Druga Žikina dinastija" - 1986) veoma popularnog filmskog serijala "Lude godine", što ga je profilisalo u jednog od najpoznatijih glumaca mlađe generacije u tadašnjoj Jugoslaviji.<br />
Glumio je u mnogim doma'im filmovima i serijama: "Mi nismo anđeli“, "I vkova slava", "Crni Gruja i kamen mudrosti", "Vratiće se rode", "Smrt čoveka na Balkanu" ...<br />
<br />
<i>Više:<a href="http://www.story.rs/profili/nikola-kojo/biografija" target="_blank"> Kratka biografija</a>, <a href="http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9D%D0%B8%D0%BA%D0%BE%D0%BB%D0%B0_%D0%9A%D0%BE%D1%98%D0%BE" target="_blank">Lista gumačkih ostavrenja</a></i><br />
<br />
<b>2008.</b> - Umrla <b>Zaida Krimšamhalov</b>, pozorišna glumica, prvakinja <b>Drame Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu</b> (Kragujevac, 1936 - Novi Sad, 05. 09. 2008)<br />
<br /></div>
Serbia SOShttp://www.blogger.com/profile/16633553286927947267noreply@blogger.com0Србија44.016521 21.00585899999998738.189783 10.678710499999987 49.843258999999996 31.333007499999987tag:blogger.com,1999:blog-3557722196438193293.post-46167647866011861842013-09-04T19:16:00.001+02:002013-09-05T14:24:28.259+02:00Srbija na današnji dan: 4. septembar<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div style="text-align: justify;">
Knez Mihailo Obrenović : : Radoje Ljutovac–Raka artiljerac : : Aleksandar Deroko arhitekta : : Mirjana-Mira Banjac glimica : : Aleksandar Berček glumac : : kamen temeljac hidroelektrane Đerdap : : Međunarodna mirovna konferencija o Jugoslaviji : : Petar Banićević glumac : : Dafina Milanović, vlasnica "Dafiment banke" : : EuroBasket 2013. Slovenia</div>
<div style="text-align: center;">
<b> <u>4. septembar kroz istoriju</u></b></div>
<div style="text-align: center;">
<b><u><br /></u></b></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>1823</b>. - Rođen je<b> Mihailo Obrenović </b>( 4. septembar, 1823. Kragujevac, Srbija - 29. maj, 1868. Beograd, Srbija )<b>, knez Srbije od 1839. do 1842. i od 1860. do 1868</b>, kada je ubijen u Košutnjaku. </div>
<div style="text-align: justify;">
Sin kneza Miloša i kneginje Ljubice, prvi put je bio na vlasti posle smrti starijeg brata Milana (1839). Sultan ga je potvrdio kao izabranog, a ne i naslednog kneza. Avgusta 1842. </div>
<div style="text-align: justify;">
Toma Vučić - Perišić je podigao bunu i naterao ga da n<b>apusti Srbiju</b>, a na presto je došao Aleksandar Karađorđević. Van zemlje je proveo šest godina i u to vreme pomagao je mnogim Srbima koji su se bavili književnošću (Vuk Karadžić, Đura Daničić, Branko Radičević i drugi). </div>
<a name='more'></a><br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://4.bp.blogspot.com/-rIxFqWZCgx0/Uidm7FXp1BI/AAAAAAAABjI/wubPKrYC9iQ/s1600/Mihailo+Obrenovic.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="200" src="http://4.bp.blogspot.com/-rIxFqWZCgx0/Uidm7FXp1BI/AAAAAAAABjI/wubPKrYC9iQ/s200/Mihailo+Obrenovic.jpg" width="140" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
Kad se Miloš vratio u Srbiju 1858. godine, s njim je došao i Mihailo i preuzeo vrhovnu komandu nad vojskom. Po smrti kneza Miloša stupio je ponovo na presto 1860. Ustanovio je 1861. godine Narodnu vojsku od oko 50.000 ljudi, sa ciljem konačnog oslobođenja Srbije od Turaka. Računajući na rat s Turcima sklapao je saveze i sporazume s balkanskim državama – Crnom Gorom, Grčkom, Bugarskom i Rumunijom. Kada je već okončao pripreme za rat, ubijen je tokom šetnje u Košutnjaku 1868.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Tokom vladavine izvršio je z<b>načajne reforme u državnoj upravi i vojsci</b>, osnovao je <b>Narodni muzej i Narodno pozorište</b>.</div>
<div style="text-align: justify;">
Pored romanse<b> “Što se bore misli moje”</b>, Mihailo Obrenović napisao još dve pesme. </div>
<div style="text-align: justify;">
Uglavnom je nepoznato da je osim popularne komponovane pesme “Što se bore misli moje”, knez Mihailo autor i drugih poetskih sastava, koji su prethodili kultnoj romansi i neki čak štampani. Pesme:<b> “Svetski putnik”</b> i “<b>Molitva kneza srbskog Mihaila na bregu morskom”</b>, objavljene 1844. godine u “Srpskom narodnom listu”.</div>
<b>Narodnu bajku “Čardak ni na nebu, ni na zemlji”</b>, Vuk Karadžić zapisao onako kako je knez Mihailo slušao u detinjstvu od svojih dadilja.<br />
<br />
Izvori: <a href="http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:352081-Dve-pesme-kneza-Mihaila" target="_blank">Dve pesme kneza Mihaila</a>, <a href="http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE_%D0%9E%D0%B1%D1%80%D0%B5%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B" target="_blank">Wikipedia</a><br />
<br />
<b>1887. -</b> <b>Rođen je Radoje Ljutovac–Raka </b>(1887. Poljna - 25. novembar 1968. Trstenik)<b> artiljerac</b> iz Prvog Svetskog rata koji je ušao u svetsku istoriju kao <b>prvi čovek koji je topom oborio avion i tako postao preteča PVO.</b><br />
<br />
<a href="http://3.bp.blogspot.com/-6t73JVLY_1M/UidH1mcLcPI/AAAAAAAABhk/eI3P-phg-2w/s1600/Raka+Ljutovac+Poljine+kod+Trstenika.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="178" src="http://3.bp.blogspot.com/-6t73JVLY_1M/UidH1mcLcPI/AAAAAAAABhk/eI3P-phg-2w/s320/Raka+Ljutovac+Poljine+kod+Trstenika.jpg" width="320" /></a><br />
<div style="text-align: justify;">
Raka je 1915.godine raspoređen u specijanu jedinicu, novoformiranu bateriju, koja se nalazila na Metinom brdu kod Kragujevca, da bi od neprijateljskih aviona branila grad.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Dana 30. septembra 1915. godine, u jedinici Radoja Ljutovca data je uzbuna, jer je javljeno da se od Lapova prema Kragujevcu približavaju tri neprijateljska aviona.</div>
<br />
Ovaj trenutak smatra se početkom srpske PVO, a ujedno je <b>prema raspoloživim podacima prvo obaranje aviona iz topa na svetu!</b><br />
<b><br /></b>
Za ovaj podvig nagrađen je <b>Karđorđevom zvezdom</b> i medaljama <b>„Albanska spomenica“</b> i <b>„Spomenica rata“</b>, <b>najvišim državnim ordenjem za učešće u Balkanskim i Prvom svetskom ratu. </b><br />
U jesen 1918. godine učestvovao je u proboju Solunskog fronta.<br />
U Trsteniku, ispred <b>Osnovnog suda</b>, za čiju gradnju je Raka Ljutovac<b> poklonio zemljište opštini</b>, podignuta je njegova bista.<br />
<br />
Ovih dana u Narodnom univerzitetu i Turističkoj organizaciji Trstenika ponovo se pominju ime Rake Ljutovca. Sprema se sređivanje rodne kuće ne bi li <b>do 2015. godine, kada će biti obeležena 100. godišnjica Ljutovčevog podviga</b>, a Poljna dobiti pravu spomen-kuću u znak sećanja na veliko ime svog meštanina.<br />
Radoje Ljutovac nije imao direktne potomke, iako se dva puta ženio.<br />
<br />
Odmah po ratu otvorio je trgovinsku radnju u Trsteniku gde je danas zgrada suda. Živeo je složno sa rođenom braćom Mirčom i Živadinom.<br />
<br />
Više: <a href="http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/reportaze/aktuelno.293.html:439065-Srbin-prvi-u-svetu-iz-topa-oborio-avion" target="_blank">Srbin prvi u svetu iz topa oborio avion</a> , <a href="http://www.pravda.rs/2013/06/04/radoje-raka-ljutovac-prvi-u-svetu-oborio-neprijateljski-avion/?lng=lat" target="_blank">U trsteničkom selu Poljna nalazi se rodna kuća Radoja Rake Ljutovca</a> , <a href="http://www.kurir-info.rs/secanje-na-legendu-srbin-prvi-u-svetu-oborio-avion-clanak-842409" target="_blank">Radoje Raka Ljutovac iz sela Poljna kod Trstenika</a><br />
<br />
<b>1894.</b> - U Beogradu rođen je <b>Aleksandar Deroko, srpski arhitekta, srpski arhitekta</b>, istoričar umetnosti<br />
Tu je maturirao i upisao Tehnički fakultet, pa ga je početak<b> Prvog svetskog rata</b> dočekao na studijama. Odmah se kao đak dobrovoljac prijavio u vojsku <b>uključivši se u obuku za pilota</b>. Obuka je trajala jedva dvadesetak dana kada su oštećeni svi školski avioni i odlučeno da se obuka prekine i premesti u Francusku. U Francuskoj je oformljena <b>Druga Klasa srpskih pilota</b>, među kojima je bio i Deroko.<br />
<div style="text-align: justify;">
<b>Leteo je na Solunskom frontu</b>, a nakon oslobođenja Srbije 1918. godine vratio se struci kao rezervni pilot i <b>član udruženja srpskih ratnih avijatičara</b>. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://2.bp.blogspot.com/-Thq7Ms8C2-M/UidNVQaXuSI/AAAAAAAABh0/axrLhBb0l-c/s1600/Aleksandar-Deroko-arhitekta.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em; text-align: justify;"><img border="0" height="188" src="http://2.bp.blogspot.com/-Thq7Ms8C2-M/UidNVQaXuSI/AAAAAAAABh0/axrLhBb0l-c/s200/Aleksandar-Deroko-arhitekta.jpg" width="200" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
Po okončanju rata vratio se <b>studijama arhitekture i umetnosti</b>, u Rimu, Pragu, Brnu i Beogradu, gde je i diplomirao 1926. godine. Kao stipendista francuske vlade otišao je u Pariz gde se družio sa Pikasom, Šumanovićem, Le Korbizijeom, Rastkom Petrovićem i drugima. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Sa Bogdanom Nestorovićem 1926. godine je napravio projekat Hrama svetog Save</b>, sa kojim je pobedio na konkursu, a čija izgradnja se danas privodi kraju. </div>
<div style="text-align: justify;">
U arhitekturi je bio inspirisan ranohrišćanskim, vizantijskim i srpskim srednjovekovnim spomenicima. Podigao je<b> više hramova i memorijalnih </b>objekata. Bogoslovski internat u Beogradu tzv.<b> Bogosloviju</b>, zajedno sa Petrom Anagnostijem, <b>Spomenik kosovskim Junacima</b> na Kosovu polju,</div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Konak u manastiru Žiči </b>...</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Stvarao je u nekoliko arhitektonskih pravaca, a najviše u srpskom<b> nacionalnom stilu i moderni.</b> </div>
<div style="text-align: justify;">
Početkom tridesetih godina postao je<b> profesor </b>na Arhitektonskom i Filozofskom fakultetu na kojima je predavao do penzionisanja. Amfiteatri su bili premali da prime sve studente, i uopšte zainteresovane za predavanja Aleksandra Deroka. </div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Redovni član Srpske akademije nauka</b> postao je 1969. godine. </div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://2.bp.blogspot.com/-ucvWsH3F9xw/UidQmqfB_8I/AAAAAAAABiA/j_5VxZ0kcjE/s1600/Prvi+srpski+avijaticari.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" src="http://2.bp.blogspot.com/-ucvWsH3F9xw/UidQmqfB_8I/AAAAAAAABiA/j_5VxZ0kcjE/s320/Prvi+srpski+avijaticari.jpg" width="246" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Dobitnik je više uglednih priznanja. <b>Pisac mnogobrojnih knjiga iz domena arhitekture</b>, ali i drugih oblasti, koje je najčešće<b> sam ilustrovao</b>. </div>
<div style="text-align: justify;">
Deroko je bio i jedan od prvih svestranih sportista u Srbiji. Na plivačkom takmičenju u organizaciji Srpskog olimpijskog kluba osvojio je <b>zlatnu medalju u preplivavanju Save</b> i u plivanju na 1000 m nizvodno slobodnim stilom. </div>
<div style="text-align: justify;">
Istovremeno se bavio i modelarstvom. <b>Konstruisao je i izradio</b> jednu od<b> prvih vazdušnih jedrilica u Srbiji.</b> Sa modelima svoje konstrukcije učestvovao je u takmičenjima koja su organizovali prvi mladi modelari Srbije. </div>
<div style="text-align: justify;">
Tokom Drugog svetskog rata bio je zatočen u logoru na Banjici. Umro je 30. novembra 1988. godine u Beogradu i sahranjen na beogradskom Novom groblju. </div>
<i>Izvor: <a href="http://www.unilib.bg.ac.rs/repozitorijum/ostalo/2.0/d/Deroko.pdf" target="_blank">Divna Milošević</a>, <a href="http://web.arhiv.rs/develop/vesti.nsf/feaee540dc011162c1256e7d0032cb98/65ac33fa052b5189c1256f4b005c5b26?OpenDocument" target="_blank">SNOVI ALEKSANDRA DEROKA</a>, <a href="http://www.vesti-online.com/Slobodno-Vreme/Nauka-i-tehnologija/99522/Vremeplov-100-godina-avijacije-u-Srbiji" target="_blank">Vremeplov: 100 godina avijacije u Srbiji</a></i><br />
<br />
<b>1929. </b>- Rođena <b>Mirjana-Mira Banjac, pozorišna, filmska i TV glumica </b><span style="text-align: justify;">(Erdevik, 04. 09. 1929)</span><br />
<span style="text-align: justify;"><br /></span>
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://4.bp.blogspot.com/-eC4JmZ3HVPo/UidRUT5QoqI/AAAAAAAABiI/4xmVcXMCN0E/s1600/Mora+Banjac.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="200" src="http://4.bp.blogspot.com/-eC4JmZ3HVPo/UidRUT5QoqI/AAAAAAAABiI/4xmVcXMCN0E/s200/Mora+Banjac.jpg" width="135" /></a></div>
<span style="text-align: justify;"> Mira Banjac, pravo ime Mirjana T. Banjac, pripada</span><b style="text-align: justify;"> prvoj generaciji glumaca koja je završila Pozorišnu školu u Novom Sadu (1950)</b><span style="text-align: justify;">. Uz kraće angažmane u pozorištima u Sremskoj Mitrovici (1949—1951) i Banja Luci (1953—1955) radila je u Srpskom narodnom pozorištu u Novom Sadu (1951—1970). Godine 1970. prešla je u Beograd i postala član Ateljea 212.</span><br />
<span style="text-align: justify;"><br /></span>
<br />
<div style="text-align: justify;">
Likove žena iz naroda, svoja najuspelija glumačka dostignuća, najčešće ostvaruje svojevrsnim humorom. Osim u pozorištu, gde je dobila niz priznanja, igrala je i u nizu televizijskih drama i serija (na primer glavnu ulogu u seriji Marija Stipe Delića i više glavnih uloga u dramama Milenka Vučetića) te na filmu. <a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Mira_Banjac" target="_blank">Filmografija Mire Banjac </a></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Na velikom ekranu ostvarila je više uloga za pamćenje, posebno u ostvarenjima Gorana Paskaljevića. Autorka je scenarija kratkometražnog filma Laku noć Šnjuka.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Dobitnica je brojnih nagrada</b>, između ostalog dveju Sterijinih nagrada, Statuete Joakim Vujić, Oktobarske nagrade Novog Sada, zatim Oktobarska nagrada Beograda, Sedmojulska nagrada, tri Zlatne arene, Nagrada grada Zagreba (za TV seriju „Marija“), Zlatni lovorov vijenac za životno djelo (Sarajevo 1991).[1]</div>
<div style="text-align: justify;">
2000. godine dobila je nagradu Dobričin prsten, kao najveće glumačko priznanje u Srbiji.</div>
<div style="text-align: justify;">
Za vreme Drugog svetskog rata bila je godinu dana u Prvoj proleterskoj brigadi</div>
<i>Više: <a href="http://www.vreme.com/cms/view.php?id=1013687" target="_blank">Život s hiljadu boja, hiljadu poniranja</a>, <a href="http://www.story.rs/intervju/8671-mira-banjac-moje-ljubavi-nisu-bile-velike-nego-lepe.html" target="_blank">Mira Banjac: Moje ljubavi nisu bile velike nego lepe</a>, <a href="http://www.novosti.rs/dodatni_sadrzaj/clanci.119.html:306742-Sa-fronta-na-scenu" target="_blank">Sa fronta na scenu</a></i><br />
<br />
<b>1950.</b> - Rođen <b><a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Aleksandar_Ber%C4%8Dek" target="_blank">Aleksandar Berček</a>, pozorišni, filmski i TV glumac</b>, upravnik Narodnog pozorišta u Beogradu. (Vrdnik, 04. 09. 1950)<br />
<i>Više: <a href="http://www.youtube.com/watch?v=XaCxyzdsgb4" target="_blank">TV lica Kao sav normalan svet - Aleksandar Bercek</a></i><br />
<br />
<b>1964. </b>- U mestu Sip na jugoslovenskoj i u Gura Vaji na rumunskojobali Dunava, uz prisustvo predsednika Jugoslavije i Rumunije Josipa Broza Tita i Georgi Georgiju Deža <b>postavljen je kamen temeljac na gradilištu hidroelektrane Đerdap. </b><br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://4.bp.blogspot.com/-e5I7ugVA4A4/UidV_c3-SsI/AAAAAAAABiU/3vCiS85QHp4/s1600/HE+Djerdap.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="150" src="http://4.bp.blogspot.com/-e5I7ugVA4A4/UidV_c3-SsI/AAAAAAAABiU/3vCiS85QHp4/s200/HE+Djerdap.jpg" width="200" /></a></div>
<b>Izgradnja je završena 1970. </b>godine na 943. kilometru reke, 10 km uzvodno od<br />
Kladova. Na srpskoj i rumunskoj strani Dunava je napravljeno po 6 generatora.<br />
<br />
Prvo put hidroelektrana Đerdap puštena je je 5. avgusta 1970. godine<br />
<br />
<span style="font-size: x-small;">RANI RADOVI</span><br />
100.g- Rimski car Trajan okončao je radove na usecanju u stene puta koji je korisćen zaizvlačenje brodova kroz Gvozdena vrata/Djerdap. pročitajte<a href="http://www.scribd.com/doc/37050274/ONI-SU-GRADILI" target="_blank"><i> Ranko Jakovljević: ONI SU GRADILI ''DJERDAP'' </i></a><br />
<i>Izvor: Sajt <a href="http://www.eps.rs/Lat/Article.aspx?lista=Sitemap&id=86" target="_blank">Elektroprivreda Srbije</a> , <a href="http://www.politika.rs/rubrike/Srbija/Derdapska-brana-skladiste-otpada.sr.html" target="_blank">Đerdapska brana skladište otpada</a></i><br />
<br />
<b style="text-align: justify;">1991.</b><span style="text-align: justify;"> - </span><b style="text-align: justify;">U Hagu je počela sa radom Međunarodna mirovna konferencija o Jugoslaviji.</b><span style="text-align: justify;"> U radu konferencije učestvovali su svi članovi Predsedništva SFR Jugoslavije, predsednik savezne vlade i šestorica predsednika jugoslovenskih republika. Predsedavajući Konferencije, na kojoj je usvojena Deklaracija o mirnom rešenju jugoslovenske krize, bio je lord Karington. </span><br />
<span style="text-align: justify;"><br /></span>
<span style="text-align: justify;"><b>1998.</b> - </span> <b>U Nišu otvoren Konzulat Republike Grčke</b>,<b> prvo diplomatsko predstavništvo u istoriji Srbije van Beograda. </b><span style="text-align: justify;">Zvanična prezentacija grada Niša, <b><a href="http://www.ni.rs/grcki-konzulat.html" target="_blank">Konzulat Republike Grčke </a></b></span><br />
<br />
<b>2006.</b> - Umro<b> Petar Banićević Prvak Drame Narodnog pozorišta</b>, pozorišni, filmski i TV glumac , profesor Akademije umetnosti u Novom Sadu. (Nikšić, 08. 02. 1930 - Beograd, 04. 09. 2006).<br />
<div style="text-align: justify;">
<b>Prvak Drame Narodnog pozorišta</b> studirao je glumu na Akademiji za pozorišnu umetnost u Beogradu, u klasi profesora Raše Plaovića.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://4.bp.blogspot.com/-loGyK4WiQNs/UidbUWqI9uI/AAAAAAAABik/Jxn0gp9B0y4/s1600/Petar_Banicevic.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em; text-align: justify;"><img border="0" height="200" src="http://4.bp.blogspot.com/-loGyK4WiQNs/UidbUWqI9uI/AAAAAAAABik/Jxn0gp9B0y4/s200/Petar_Banicevic.jpg" width="135" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
Tokom bogate karijere, igrao je na gotovo svim beogradskim scenama. Član je Narodnog pozorišta od 1954. godine i na toj sceni je ostvario preko 50 uloga.</div>
<br />
<b>Ostvario je velike uloge u delima svetskih i domaćih klasika</b>. Bio je Hamlet, Dimitrije u "Braći Karamazovima", Kreont u "Edipu", Leone u "Gospodi Glembajevima"...<br />
<br />
Za izuzetna glumačka ostvarenja, dobio je sve <b>prestižne glumačke nagrade</b> u zemlji, uključujući "Dobričin prsten".<br />
<br />
Snimio je u dvadesetak<b> filmova</b> i preko 50 televizijskih drama i serija. Bavio se i pedagoškim radom i izveo je pet uspešnih glumačkih generacija na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, a vodio je i glumačku klasu na Akademiji umetnosti "Braća Karić" u Beogradu.<br />
<br />
<b>2008.</b> - Umrla<b> Dafina Milanović, vlasnica "Dafiment banke"</b> (Skobalj, 1948 - Beograd, 04. 09. 2008).<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://2.bp.blogspot.com/-tQemwjD07z0/UidcG4soHAI/AAAAAAAABis/5sk6-d_gb7c/s1600/Dafina+Milanovic.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="http://2.bp.blogspot.com/-tQemwjD07z0/UidcG4soHAI/AAAAAAAABis/5sk6-d_gb7c/s1600/Dafina+Milanovic.jpg" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
"Dafiment banka" je osnovana 9. oktobra 1991. godine bez ijednog dinara na ime osnivačkog uloga, a optužnica Okružnog tužilaštva teretila je Milanovićku da je od 1991. do 1997. godine, zloupotrebom službenog položaja, pribavila sebi i drugima korist u iznosu od 19,7 miliona nemačkih maraka, milion američkih dolara, 3,5 miliona švajcarskih franaka, 10,9 miliona austrijskih šilinga i 199,4 miliona italijanskih lira.</div>
<div style="text-align: justify;">
<b><br /></b></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Smrću Dafine Milanović ostalo je mnoštvo pitanja na koja odgovor nisu dali akteri bankarske pljačke </b>građana Srbije. Stotinama hiljada štediša banke ostaje nauk, opomena i nada da će država održati obećanje da će im, do 2016. godine, isplatiti naknadu za novac uložen u Dafiment banku. <b>Preživelim tvorcima ove "piramidalne" ideje ostale su pare lakomog i lakovernog naroda.</b></div>
<div style="text-align: left;">
<i>Izvor: <span style="text-align: left;"> <a href="http://www.vreme.com/cms/view.php?id=704253" target="_blank">Smrt »srpske majke«</a>, </span></i><span style="text-align: left;"><i><a href="http://www.yurope.com/nasa-borba/arhiva/Maj97/2705/2705_22.HTM" target="_blank">Figura u drzavnoj deviznoj igri</a>, </i></span><i><a href="http://www.naslovi.net/2010-06-10/vreme/gazda-jezda-i-dafina-u-raljama-sluzbe/1786162" target="_blank">Gazda-Jezda i Dafina u raljama Službe</a></i></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div style="text-align: left;">
<span style="text-align: left;"><b><br /></b></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="text-align: left;"><b>2013. - </b></span><b>Počinje Evropsko prvenstvo u košarci u Slovenijini,"EuroBasket 2013. Slovenia" </b>kome igra i reprezentacija Srbije počinje danas u Sloveniji. Srbija u prvom kolu igra protiv Litvanije .</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://3.bp.blogspot.com/-LdPyrf93MyE/UidqkCihTII/AAAAAAAABjU/PDTOqsHrkwA/s1600/Evrobasket_2013.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="200" src="http://3.bp.blogspot.com/-LdPyrf93MyE/UidqkCihTII/AAAAAAAABjU/PDTOqsHrkwA/s200/Evrobasket_2013.jpg" width="138" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
Grupa B sastoji se od četiri selekcije bivše SFRJ i dve baltičke države.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
U grupi se nalaze i Crna Gora, koja nas je oba puta savladala u kvalifikacijama za ovaj šampionat, zatim BiH i Makdonija, kao i Letonija. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Inače, na šampionatu igra čak 11 bivših jugoslovenskih i sovjetskih republika od ukupno 24 selekcije, a među njima i sve države bivše SFRJ.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Zvanični sajt <b><a href="http://www.eurobasket2013.org/en/default.asp" target="_blank">Evropskog prvenstva u košarci</a></b><b>"EuroBasket 2013. Slovenia"</b><br />
<b>Na dosadašnjih 37 šampionata Evrope košarkaši iz Srbije </b>učestvovali su 30 puta. Bilans je impresivan:<b> 8 zlatnih, 6 srebrnih i 4 bronzane medalje. </b><br />
<b><br /></b>
<b>2013. - Otvorena izložba „Stogodišnjica balkanskih i Prvog svetskog rata” </b><br />
U Maloj galeriji Doma Vojske Srbije je otvorena izložba slika „Stogodišnjica balkanskih i Prvog svetskog rata”.<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://2.bp.blogspot.com/-0iJv3QbrQx8/UihYZ8WjWYI/AAAAAAAABjk/uJY7vgFpAPY/s1600/Otvorena+izlo%C5%BEba+%E2%80%9EStogodi%C5%A1njica+balkanskih+i+Prvog+svetskog+rata%E2%80%9D.JPG" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="213" src="http://2.bp.blogspot.com/-0iJv3QbrQx8/UihYZ8WjWYI/AAAAAAAABjk/uJY7vgFpAPY/s320/Otvorena+izlo%C5%BEba+%E2%80%9EStogodi%C5%A1njica+balkanskih+i+Prvog+svetskog+rata%E2%80%9D.JPG" width="320" /></a></div>
Organizatori izložbe su Medija centar „Odbrana”, Udruženja ratnih dobrovoljaca 1912–1918, njihovih potomaka i poštovalaca Beograd i Udruženja ratnih dobrovoljaca 1912–1918, njihovih potomaka i poštovalaca „Stevan Sinđelić” iz Svilajnca.<br />
<br />
Predsednik Udruženja ratnih dobrovoljaca 1912–1918, njihovih potomaka i poštovalaca Beograd dr Vidoje Golubović otvorio je izložbu i istakao da je to mali doprinos obeležavanju veka od srpskih ratovanja.<br />
<br />
- Izložba treba da pokaže našu snagu i borbu da ne zaboravimo, i trajno zabeležimo, kako su naši preci stradali i kako su živote nudili otadžbini a ništa od nje nisu tražili. Slike podsećaju šta se dešavalo, kako su tada živeli naši ljudi, kako su voleli Srbiju, a mi danas pokušavamo da se setimo i da uspomenu sačuvamo, rekao je Golubović i poručio - čuvajte Srbiju i tradiciju kao što su ih preci čuvali i negujte istoriju, ona će se vratiti.<br />
<br />
Nikola Stanković, predsednik Udruženja ratnih dobrovoljaca 1912–1918, njihovih potomaka i poštovalaca „Stevan Sinđelić”, istakao je da je srpska istorija bogata tradicijom i da tekuća godina obiluje jubilejima, kao što je i ovaj.<br />
<br />
- Važno je da obeležavamo istorijske godišnjice na dostojanstven način, i da na mlađe generacije prenosimo iskustvo i naša shvatanja, istakao je Stanković i zahvalio Medija centru „Odbrana“ na organizaciji izložbene postavke.<br />
<br />
U programu su nastupili članovi teatra „Resava” koji radi pri Centru za kulturu „Sveti Stefan, despot srpski“ u Despotovcu.<br />
<br />
<br />
<b>Izložba, otvorena do 14. septembra, obuhvata 28 radova nastalih na 17. slikarskoj koloniji održanoj prošle godine u Crkvencu kod Svilajnca</b>, kada su se umetnici okupili i na slikarska platna preneli sećanja na podvige i golgotu srpskog naroda i njegove natčovečanske napore u odbrani otadžbine.<br />
<i>Izvor: <a href="http://www.odbrana.mod.gov.rs/vesti.php?idvesti=231" target="_blank">odbrana.mov.gov..rs</a></i></div>
</div>
Serbia SOShttp://www.blogger.com/profile/16633553286927947267noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-3557722196438193293.post-21219817572938715692013-09-03T21:12:00.002+02:002013-09-04T01:54:12.622+02:00Srbija na današnji dan: 3. septembar<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
Boj na Deligradu : : <span style="text-align: justify;">beogradski vezir Marašli Ali-paša : : </span>Miloje M. Vasić, tvorac srpske arheološke nauke : : <span style="text-align: justify;">Prvi putnički voz Beograd-Niš : : </span>Mirko Stojaković, matematičar : : oktroisani Ustav : : <span style="text-align: justify;">prve beogradske Međunarodne automobilske i motociklističke trke : : </span>Slobodan Mašić : :<span style="text-align: justify;"> </span>Dragan Mance : : Irena Kolesar : : Đorđe Sudarski Red<br />
<div style="text-align: center;">
<b style="text-align: justify;"><u>3. septembar koz istoriju</u></b></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>1806.</b> - <b>Boj na Deligradu</b> u Prvom srpskom ustanku. Srbi su, u Prvom srpskom ustanku, kod Deligrada <b>pobedili tursku vojsku</b>, a vojvoda <b>Stanoje Glavaš oslobodio je Prokuplje</b>.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://4.bp.blogspot.com/-8akbPkVXa0Y/UiY5V6wVWZI/AAAAAAAABfk/3T8IDcA2Z7g/s1600/Deligrad.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img alt="Bitka boj na Deligradu " border="0" height="178" src="http://4.bp.blogspot.com/-8akbPkVXa0Y/UiY5V6wVWZI/AAAAAAAABfk/3T8IDcA2Z7g/s200/Deligrad.jpg" title="Bitka boj na Deligradu " width="200" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
Za vreme turske ofanzive protiv ustanika 1806. godine, rumelijski valija Ibrahim-paša, sa oko 50.000 pešaka, mnogobrojnom konjicom i 14 topova i kumbara, nastupao je krajem juna od Niša ka Deligradu.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Borbe su vođene tokom celog leta, a prednja odeljenja turske vojske izbila su pred Deligrad 16. jula.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Ibrahim-paša </b>je nekoliko nedelja svakodnevno pešadijom napadao srpska utvrđenja na Deligradu, pokušavajući da ih olakša obilaskom konjice i podilaženjem pomoću podzemnih hodnika, ali bez uspeha.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Krajem jula, srpski ustanici <b><a href="http://www.dobrnje.com/licnosti.php" target="_blank">vojvode Petra Dobrnjca</a></b>, kojima je u pomoć pritekao i <b>Mladen Milovanović sa Topljaka</b>, ispadom u tursku pozadinu, potukli su i pomoćne snage Šašit-paše.</div>
<a name='more'></a><br />
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Turci su se u neredu, i uz velike gubitke u ljudstvu i ratnoj opremi, morali povući ka Nišu.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Sredinom avgusta Ibrahim-paša dobio je pojačanja i sa 60.000 vojnika i ponovo preduzeo nastupanje ka Deligradu.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Međutim, <b>vožd Karađorđe </b>je posle <b>boja na Mišaru</b> (13. avgusta), sa delom svojih snaga stigao u Deligrad, pojačao srpske snage na 10.000 ustanika i preuzeo komandu.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Boj za Deligrad počeo je 3. septembra 1806. godne u zoru jakim frontalnim napadom Turaka. U žestokim borbama, koje su trajale ceo dan, <b>Turci su samo uspeli da se približe utvrđenjima</b>.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Istog dana pred noć, <b>Stanoje Glavaš</b> sa odredom od 2.500 pušaka i 500 konjanika, uspeo je da preko <b>Kruševca i Jastrepca</b> zauzme <b>Prokuplje</b> i time ugrozi <b>Niš</b>.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Kada je, u toku borbi, Ibrahim-paša za to saznao, prekinuo je dalje napade na Deligrad i povukao se preko Aleksinca ka Nišu.</div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Deligrad nikada nije pao</b>, već su hrabri Rudničani i Gružani, nakon pada Beograda, 5. oktobra, napustili utvrđenja i probivši se kroz tursku opsadu razišli svojim kućama.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Upravo zato, prvobitno nazvan <b>Delišanac ili Delilogor</b>, <b>srpska tvrđava</b> nazvana je <b>tursko-srpskim imenom Deligrad ili Junački grad.</b></div>
<i>Više : <b><a href="http://guslarskepesme.com/component/option,com_mtree/task,viewlink/link_id,3531/Itemid,99999999/" target="_blank">Boj na Deligradu - guslarska pesma</a>,<a href="http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/125/Dru%C5%A1tvo/136191/Godi%C5%A1njica+boja+na+Deligradu.html" target="_blank"> Godišnjica boja na Deligradu</a></b>, <b><a href="http://mirjanadetelic.com/leksikon/gradovi/gradout.php?slovo=D&str=1&id=1200" target="_blank">Epski gradovi</a>, <a href="http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%91%D0%B8%D1%82%D0%BA%D0%B0_%D0%BD%D0%B0_%D0%94%D0%B5%D0%BB%D0%B8%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4%D1%83_(1806)" target="_blank">Bitka na Deligradu </a></b></i><br />
<br />
<div style="text-align: justify;">
<b>1821</b>. - U Beogradu je umro <b>rumelijski beglerbeg i beogradski vezir Marašli Ali-paša</b>.<b> </b>(Maraš (datum rođenja nepoznat) - Beograd, 03. 09. 1821) . Marašli paša dolazi u Beograd umesto Sulejman paše Skopljaka ( protiv koga su se ustanici i pobunili) i od tada do 1876. godine nastupa period bez rata za Srbiju( ne računajući incident na Čukur česmi).</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://4.bp.blogspot.com/-5WNCHS4c5GI/UiZBsqUgqtI/AAAAAAAABf0/tP-5Ibztiiw/s1600/Ottoman+Belgrade+Marasli+pasa.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="145" src="http://4.bp.blogspot.com/-5WNCHS4c5GI/UiZBsqUgqtI/AAAAAAAABf0/tP-5Ibztiiw/s200/Ottoman+Belgrade+Marasli+pasa.jpg" width="200" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
Tokom Drugog srpskog ustanka postigao je sporazum sa ustanicima o prekidu neprijateljstava, a 1815. je sa knezom Milošem Obrenovićem sklopio sporazum prema kome su Srbi dobili ograničenu samoupravu.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Kada su <b>protiv pobunjenih Srba pošle još i dve sultanove vojske</b> iz Bosne i <b><a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Rumelija" target="_blank">Rumelije</a></b>, Miloš Obrenović je započeo pregovore, uveren da ne može pružiti otpor na tri strane.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Na Drini je započeo pregovore sa bosanskim vezirom Huršid-pašom, a nastavio je rumelijskim vezirom <b>Marašli Ali-pašom. Sa Marašlijom je sklopio usmeni sporazum </b>kojima je Srbima u beogradskom pašaluku osigurao poluautonomni položaj.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Prema postignutom dogovoru, <b>Srbi su imali pravo da skupljaju porez, da učestvuju u suđenju Srbima,</b> da<b> spahije ubiraju prihode </b>po zakonima i da u Beogradu zaseda Narodna kancelarija sastavljena od srpskih knezova. Tako je okončan Drugi srpski ustanak, odnosno ratni period Srpske revolucije. </div>
<br />
<div style="text-align: justify;">
<b>1869. </b>- Rođen je Miloje M. Vasić (1869. <span style="background-color: white;">Gradište</span> - 1956.), prvi srpski školovani arheolog, utemeljivač arheologije u Srbiji, koji je 1908. godine započeo prva metodološki osmišljena istraživanja upravo na lokalitetu Belo Brdom,dugogodišnji profesor arheologije na Filozofskom fakultetu, upravnik Narodnog muzeja i istraživač jednog od najznačajnijih praistorijskih lokaliteta u Srbiji, neolitske Vinče, član Srpske akademije nauka i umetnosti. </div>
<br />
<a href="http://4.bp.blogspot.com/-tgdQaNxHNn8/UiZHFBPYn5I/AAAAAAAABgE/1gl_Lx_0Hp8/s1600/Miloje+Vasic.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img alt="Miloje M. Vasić, tvorac srpske arheološke nauke" border="0" height="200" src="http://4.bp.blogspot.com/-tgdQaNxHNn8/UiZHFBPYn5I/AAAAAAAABgE/1gl_Lx_0Hp8/s200/Miloje+Vasic.jpg" title="Miloje M. Vasić, tvorac srpske arheološke nauke" width="169" /></a><br />
<div style="text-align: justify;">
Njegova terenska istraživanja, posebno<b> sistematska iskopavanja Vinče</b>, predstavljaju u metodološkom smislu uzore koje je i danas teško prevazići. Pri objavljivanju rezultata terenskih istraživanja, Vasić se nije zadovoljavao samo opisom i sistematizacijom prikupljene arheološke građe već je uvek tu građu uključivao u kontekst kulturnih kretanja u jugoistočnoj Evropi i na Balkanskom istoku.</div>
<br />
<div style="text-align: justify;">
Objavio je više od sto naučnih radova na engleskom, nemačkom i srpskom jeziku. </div>
<div style="text-align: justify;">
Dela: "Preistorijska Vinča I-IV", "Arhitektura i skulptura u Dalmaciji", "Žiča i Lazarica", "Jonska kolonija Vinča", takođe postoje i njegovi rukopisi koji se čuvaju u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<i>Više: <b><a href="http://www.rastko.rs/arheologija/srejovic/dsrejovic-vasic.html" target="_blank">Miloje M. Vasić, tvorac srpske arheološke nauke</a> , <a href="http://www.ekologija.rs/vincanski-neolit-danas-ili-sta-bi-rekao-miloje-vasic" target="_blank">Vinčanski neolit danas ili šta bi rekao Miloje Vasić</a>, <a href="http://www.narodnimuzej.rs/o-muzeju/cuvari-i-direktori-muzeja/?lng=lat" target="_blank">Dirketori Narodnog muzeja </a></b></i></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>1884.</b> <b>Prvi voz, ukrašen cvećem i srpskim trobojkama, iz Beograda ka Nišu </b>krenuo je 23. avgusta 1884. godine ( po starom kalendaru ).Voz je krenuo u 8.30, a u Niš je stigao u 18.23.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://2.bp.blogspot.com/-Q7AQMLnLrs4/UiZT5sZb75I/AAAAAAAABgU/LVJRStaergw/s1600/Lokomotiva+prvog+putnickog+voza+u+Srbiji+Beograd+Nis.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img alt="Lokomotiva prvog putnickog voza u Srbiji Beograd Nis" border="0" height="183" src="http://2.bp.blogspot.com/-Q7AQMLnLrs4/UiZT5sZb75I/AAAAAAAABgU/LVJRStaergw/s320/Lokomotiva+prvog+putnickog+voza+u+Srbiji+Beograd+Nis.jpg" title="Lokomotiva prvog putnickog voza u Srbiji Beograd Nis" width="320" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Prva pruga Beograd-Niš bila je dugačka 243 kilometra</b>, a njena eksploatacija počela je skromno. </div>
<div style="text-align: justify;">
U početku je bilo nekoliko vozova, a cene karata su bile previsoke za Srbe osiromašene u prethodnim ratovima.</div>
<div style="text-align: justify;">
Prva pruga bila je solidno izgrađena, a lokomotive i vagoni bili su najmoderniji tog doba. </div>
<div style="text-align: justify;">
<b><br /></b></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Nakon što je Srbija na Berlinskom kongresu dobila nezavisnost</b>, sporazumom se obavezala da će što pre napraviti i svoju železničku prugu. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Upravu i eksploataciju nad prvom železničkog prugom u Srbiji </b>i prugama koje su se gradile do 1889. godine vršilo je <b>Francusko akcionarsko društvo</b>. Međutim, 21. maja 1889. godine ukazom namesnika oduzeto je pravo eksploatacije francuskom društvu i uprava nad železnicom prešla je u državne ruke. </div>
<div style="text-align: left;">
<i>Više i interesantnije<b><a href="http://www.zeleznice.in.rs/forum/viewtopic.php?t=38" target="_blank"> PRUGA BEOGRAD NIŠ </a> , </b><span style="text-align: left;"><b><a href="http://www.blic.rs/Vesti/Reportaza/402669/Ovo-su-prve-lokomotive-koje-su-vozile-Srbijom" target="_blank">Prve lokomotive koje su vozile Srbijom</a>, </b></span><span style="text-align: left;"><b><a href="http://www.vreme.com/cms/view.php?id=885432" target="_blank">Čudni putnik</a></b></span></i></div>
<br />
<div style="text-align: justify;">
<b>1915.</b> - Rođen <b>Mirko Stojaković </b>(Krepoljin, 03. 09. 1915 - Beograd, 05. 07. 1985)<b>, matematičar, profesor i dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu</b>, akademik, direktor Matematičkog instituta SANU. </div>
<div style="text-align: justify;">
Savet Filozofskog fakulteta u Novom Sadu doneo je 22.5.1969. godine odluku da se od Prirodno-matematičkog smera Filozofskog fakulteta u Novom Sadu <b>osnuje Prirodno-matematički fakulte</b>t. Za v.d. dekana odredjen je dr Slobodan Glumac, a <b>za prvog dekana izabran je prof. dr Mirko Stojaković</b>.</div>
<i>Više: <b><a href="http://www.naslovi.net/2010-12-27/dnevnik/legenda-vojvodjanske-matematike/2222354" target="_blank">Legenda vojvođanske matematike</a> , <a href="http://www.pmf.uns.ac.rs/o_fakultetu/istorijat" target="_blank">PMF</a></b></i><br />
<i><br /></i>
<div style="text-align: justify;">
1921. - Rođen <b>Živorad - Žika Mitrović </b>(Beograd, 03. 09. 1921 - Beograd, 29. 01. 2005)<b>, filmski reditelj i scenarista, jedan od najznačajnijih u istoriji Jugoslavije i Srbije</b>. Pripadnik je prve generacije jugoslovenskih sineasta posle Drugog svetskog rata. Filmom se profesionalno bavi od 1946. i jedan je od najproduktivnijih domaćih reditelja i scenarista (dvadeset filmova do 1986). </div>
<div style="text-align: justify;">
<a href="http://4.bp.blogspot.com/-jw1WcC_P7Ag/UiZf1HH-H9I/AAAAAAAABgs/piZGSD6_LQM/s1600/405150_42-1.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="200" src="http://4.bp.blogspot.com/-jw1WcC_P7Ag/UiZf1HH-H9I/AAAAAAAABgs/piZGSD6_LQM/s200/405150_42-1.jpg" width="132" /></a>Prvi dugometražni igrani film: <b>“Ešalon doktora M” </b>snimio je 1955, a o napadu kosovskih balista na partizanski transport ranjenika. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Pored ostalih, Živorad Žika Mitrović (1921) je snimo filmove: <b>“Kapetan Leši”, “Mis Ston”, “Signali nad gradom”, “Ubistvo na podmukao i svirep način i iz niskih pobuda”, “Marš na Drinu”</b> (Velika srebrna arena za film i Zlatna arena za režiju 1964), <b>“Užička republika”</b>(Velika srebrna arena), <b>“Timočka buna”</b>... </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Ispočetka je snimao informativne i dokumentarne filmove, a oprobao se i u spektaklima, akcionom i kriminalističkom žanru.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<i>Više<b>: <a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/%C5%BDika_Mitrovi%C4%87" target="_blank">Wikpedia </a>,<a href="http://zikamitrovic.blogspot.gr/" target="_blank"> INTERVJU ŽIVORAD ŽIKA MITROVIĆ, FILMSKI REDITELJ I SCENARISTA </a>, </b></i><b><i><a href="http://www.vreme.com/cms/view.php?id=405150" target="_blank">Čarolija priče (in memoriam)</a></i></b><br />
<br />
<b>1931. </b>- <b>Kralj Jugoslavije Aleksandar Prvi Karađorđević proglasio je oktroisani Ustav </b>kojim je <b>ozakonjena<a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/%C5%A0estojanuarska_diktatura" target="_blank"> monarhistička diktatura</a></b>, uvedena 6. januara 1929.<br />
<br />
<a href="http://2.bp.blogspot.com/-MM-f0S6UFwk/UiZe2tQbE0I/AAAAAAAABgk/bVmD9F9VLQM/s1600/aleksandar-karadjordjevic.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="200" src="http://2.bp.blogspot.com/-MM-f0S6UFwk/UiZe2tQbE0I/AAAAAAAABgk/bVmD9F9VLQM/s200/aleksandar-karadjordjevic.jpg" width="160" /></a>Kralj Aleksandar I Karađorđević raspustio Narodnu skupštinu, zabranio rad svih političkih stranaka i sindikata, političke skupove, uveo cenzuru, proglasio ideologiju „integralnog jugoslavenstva“ i državi promenio ime u Kraljevina Jugoslavija.<br />
<br />
<div style="text-align: justify;">
Kralj je <b>1931. godine odustao od otvorene diktature i doneo je Oktroisani ustav</b> i sprovedeni su formalni parlamentarni izbori na kojima se pojavila samo jedna stranka, režimska Jugoslovensko radničko – seljačka demokratija, kasnije preimenovana u Jugoslovensku nacionalnu stranku.</div>
Ovaj ustav ostao je na snazi do okupacije Kraljevine Jugoslavije aprila 1941.<br />
<br />
<div style="text-align: justify;">
<b>1939.</b> - Održane su na stazi oko Kalemegdana<b> prve beogradske Međunarodne automobilske i motociklističke trke, </b>a organizatori su bili Automobilski klub Kraljevine Jugoslavije i list “Politika”.Izvezeno je pet motociklističkih i četiri automobilske trke.</div>
<div style="text-align: justify;">
<i>Jedina trka za veliku nagradu u toku drugog svjetskog rata (koji je počeo samo dva dana ranije).</i></div>
<div style="text-align: justify;">
<i><br /></i></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://3.bp.blogspot.com/-YLsLlldqpRs/UiZlHe4jgwI/AAAAAAAABg8/G3qd0JvJ4jc/s1600/Velika-nagrada-Beograda-1939-4.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em; text-align: justify;"><img border="0" height="227" src="http://3.bp.blogspot.com/-YLsLlldqpRs/UiZlHe4jgwI/AAAAAAAABg8/G3qd0JvJ4jc/s320/Velika-nagrada-Beograda-1939-4.jpg" width="320" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
Od ranog jutra hiljade znatiželjnika hrlilo je ka Kalemegdanu. Na okolnim zidinama i tribinama postavljenim duž Francuske i Tadeuša Košćuška i preko puta Karadjordjeve ulice nije bilo slobodnog mesta. </div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Beograd je imao 360 000 stanovnika</b>, Medjunarodne automobilske i moto trke održane 3 septembra 1939. pratilo je oko<b> 75 000 gledalaca</b>.</div>
<div style="text-align: justify;">
Bio je to najveći sportski dogadjaj u Jugoslaviji izmedju dva rata i najposećinija priredba na Balkanu tog vremena.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
Trke su održane u čast rodjendana (6 septembar) mladog Kralja Petra II Karadjordjevića a organizatori su bili Automobilski klub Kraljevine Jugoslavije i list Politika.<br />
<b>Od 9 održanih najatraktivnija je bila trka "Gran pri" automobila, preteče današnje formule 1</b>, u kojoj su učestvovali najveći šampioni tog vremena<br />
<i>Više: <a href="http://xn--pretea%20formule%201%20na%20kalemegdanu-kve/" target="_blank">Preteča formule 1 na Kalemegdanu</a> , <a href="http://www.telegraf.rs/vesti/beograd/656733-upoznajte-beograd-kada-je-kalemegdan-bio-kao-monte-karlo-foto" target="_blank">Kada je Kalemegdan bio kao Monte Karlo (FOTO)</a> ,<b><a href="http://www.politika.rs/rubrike/sharena-strana/U-chast-prve-medjunarodne-auto-trke.lt.html" target="_blank"> U čast prve međunarodne auto-trke </a> , <a href="http://www.stormfront.org/forum/t244490/" target="_blank">Fotgrafije sa trke</a></b></i><br />
<br />
<b>1939.</b> - Rođen<b> Slobodan Mašić , arhitekta i grafički dizajner, slobodni umetnik i izdavač</b>.<br />
Rođen 3. septembra 1939. u Beogradu. Maturirao je 1958. Petnaestu beogradsku gimnaziju. Diplomirao na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu 1966. u klasi profesora Uroša Martinovića.<br />
<br />
<a href="http://1.bp.blogspot.com/-F5FHssapVqM/UiZpX3KbnTI/AAAAAAAABhI/tGau_pk4Jhc/s1600/Fest+logo.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="149" src="http://1.bp.blogspot.com/-F5FHssapVqM/UiZpX3KbnTI/AAAAAAAABhI/tGau_pk4Jhc/s200/Fest+logo.jpg" width="200" /></a>Sa Marijom Čudinom i Leonidom Šejkom pokrenuo je 1967. nezavisna izdanja.<br />
Grafički oblikuje <b>beogradske časopise</b> “Umetnost”, “Rok”, levičarsku reviju “Susret”...<br />
<br />
<b>Grafički oblikuje logo beogradskog FEST-a 1968</b>.<br />
Godine 1971, grafički oblikuje beogradski<b> BITEF</b>.<br />
Grafički oblikuje<b> film</b> “Rane radove” Želimira Žilnika i “Nevinost bez zaštite” Dušana Makavejeva. U Beogradu 2003. pokreće digitalnu mesečnu reviju 2003URB.<br />
<br />
<b>Izlagao</b> je na Bijenalu u Veneciji (1972), u Varšavi, Brnu, Lahtiju, Tojami, Parizu, Monsu, Kolorado Springsu, Kilu, Štutgartu, Ljubljani, Zagrebu, Beogradu, Novom Sadu.<br />
<b>Dobitnik je nagrade</b> u Brnu, nagrade na Bijenalu u Ljubljani, nagrade Oktobarskog salona i Majskog salona u Beogradu. Član je Akademije arhitekture Srbije.<br />
<br />
<b>1985.</b> - U saobraćajnoj nesreći na putu Beograd - Novi Sad u svojoj 23. godini, <b>poginuo Dragan Mance</b>, fudbaler<b> Partizana 262 nastupa 145 golova</b>. Najveći uspeh:<b> Prvak Jugoslavije.</b><br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<b><a href="http://3.bp.blogspot.com/-72qKibRqkcM/UiZtUix7QDI/AAAAAAAABhU/WsC2haUJqAo/s1600/Dragan+Mance+Partizan+Fudbalski+Klub.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="200" src="http://3.bp.blogspot.com/-72qKibRqkcM/UiZtUix7QDI/AAAAAAAABhU/WsC2haUJqAo/s200/Dragan+Mance+Partizan+Fudbalski+Klub.jpg" width="200" /></a></b></div>
<br />
<br />
Dragan Mance, legendarni centarfor Partizana, rođen je 1962. godine u Zemunu. Član Partizana postao je1980. U sezoni 1982/83pod vođstvom Miloša Milutinovića Partizan osvaja titulu šampiona a Mance postaje najbolji strelac ekipe.<br />
<br />
Njegova smrt je šokirala kompletnu jugoslovensku sportsku javnost a posebno navijače Partizana. Na sahrani, na beogradskom Novom groblju, se okupilo preko 30.000 ljudi.<br />
<i>Više: <b><a href="http://crno-bela-nostalgija.blogspot.gr/2012/01/foto-arhiva-dragan-mance.html" target="_blank">Crno-bela nostalgija</a> , </b></i><b><i><a href="http://sport.blic.rs/partizan/legende/8/Dragan-Mance" target="_blank">Dragan Mance</a></i></b><br />
<br />
<div style="text-align: justify;">
<span style="text-align: left;"><b>1999. </b>- <b>Misija UN na Kosovu i Metohiji</b> suspendovala je jugoslovenski valutni zakon i uspostavila carinsku kontrolu na granici Kosova i Metohije sa Makedonijom.</span></div>
<br />
<b>2002</b>. - Umrla<a href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Irena_Kolesar" target="_blank"> <b>Irena Kolesar</b></a>, pozorišna, filmska i TV glumica<br />
(Slavonski brod, 22. 12. 1925 - Zagreb, 03. 09. 2002)<br />
<br />
<b>2007.</b> - Umro <b>Đorđe Sudarski Red</b>, književnik (Čerević, 1946 - Novi Sad, 03. 09. 2007)<br />
<i>Više: <a href="http://www.danas.rs/danasrs/drustvo/terazije/odlazak_dobrodusnog_sremca.14.html?news_id=123207" target="_blank"><b>Odlazak dobrodušnog Sremca</b></a></i><br />
<br />
Izvori :<a href="http://vesti.kombib.rs/" target="_blank"> link</a>, <a href="http://www.rts.rs/" target="_blank">link</a>,<a href="http://www.b92.net/" target="_blank"> link</a>,<a href="http://sr.wikipedia.org/sr-el/3._%D1%81%D0%B5%D0%BF%D1%82%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D0%B0%D1%80" target="_blank"> link</a> </div>
Serbia SOShttp://www.blogger.com/profile/16633553286927947267noreply@blogger.com0Србија44.016521 21.00585899999998738.189783 10.678710499999987 49.843258999999996 31.333007499999987tag:blogger.com,1999:blog-3557722196438193293.post-7086964900271374002013-09-02T17:06:00.000+02:002013-09-02T21:59:05.387+02:00Srbija na današnji dan: 2. septembar<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
Car Konstancije III :: Avram Petronijević :: Nikolaj Nikolajevič Rajevski :: Milica Babić :: Skender Kulenović :: Veljko Vlahović :: Dragoljub Raša Todosijević :: prvu domaću TV drama :: Vladimir Bulatović - Vib :: Sergej Trifunović :: Vladimir Vitas :: Ratomir Vico<br />
<br />
<div style="text-align: center;">
<b><u>2. septembar kroz istoriju</u></b><br />
<b><u><br /></u></b></div>
<b>421.</b> - Umro je <b>Konstancije III, zapadnorimski car rodom iz Naisa</b> (današnjeg Niša).<br />
<a href="http://3.bp.blogspot.com/--zU_Raa88S0/UiTXI1zvXPI/AAAAAAAABeI/xmYjg454mxY/s1600/Konstancije+III+Solidus_Constantius_III.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img alt="Konstancije III" border="0" height="93" src="http://3.bp.blogspot.com/--zU_Raa88S0/UiTXI1zvXPI/AAAAAAAABeI/xmYjg454mxY/s200/Konstancije+III+Solidus_Constantius_III.jpg" title="Konstancije III" width="200" /></a><br />
<br />
<div style="text-align: justify;">
Konstancije III je još jedan car rođen u Naisu. Imao je briljantne vojne pobede, obeležio je celu deceniju istorije Zapadnog rimskog carstva neposredno uoči njegove konačne propasti.<br />
<a name='more'></a></div>
<i>Izvor: <b><a href="http://sh.wikipedia.org/wiki/Konstancije_III" target="_blank">Wikipedia </a></b></i><br />
<br />
<a href="http://3.bp.blogspot.com/-4-uNV-44Wfc/UiTsOQQwh0I/AAAAAAAABfU/-deGQB7oDjA/s1600/250px-Avram_Petronijevic.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img alt="Avram Petronijević" border="0" height="200" src="http://3.bp.blogspot.com/-4-uNV-44Wfc/UiTsOQQwh0I/AAAAAAAABfU/-deGQB7oDjA/s200/250px-Avram_Petronijevic.jpg" title="Avram Petronijević" width="145" /></a><b></b><br />
<div style="text-align: justify;">
<b><b>1791.</b> - Rođen<b> Avram Petronijević</b>, <b>trgovac, političar, predsednik vlade i ministar</b> inostranih dela Srbije (Oršava, 2.9.1791 - Carigrad, 10.4.1852)</b></div>
<br />
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Kao pisar, sekretar, savetnik, knežev izaslanik u poverljivim misijama, ministar inostranih dela, namesnik i politički staratelj, služio je najpre u režimu Miloša Obrenovića i njegovih sinova Milana i Mihaila.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Budući jedan od tri ustavobraniteljska prvaka, pored Tome Vučića i Ilije Garašanina, on je za vladavine kneza Aleksandra Krađorđevića zauzimao položaje knjaževskog predstavnika i ministra inostranih dela. Ali je uvek ostajao nekako svoj i nedorečen, tajanstven i zagonetan.</div>
<br />
<i>Više <b><a href="http://www.standard.rs/radovan-kalabic-avram-petronijevic-1791-1852-%E2%80%93-srpski-taljeran.html" target="_blank">AVRAM PETRONIJEVIĆ (1791-1852) – SRPSKI TALJERAN</a></b></i><br />
<br />
<div style="text-align: justify;">
<b>1876.</b> - Ruski <b>pukovnik Nikolaj Nikolajevič Rajevski</b> poginuo je u bici sa Turcima kod Gornjeg Adrovca na današnji dan 1876. godine. </div>
<div style="text-align: justify;">
Odlučujuća bitka za Adrovac bila je i kobna za pukovnika Rajevskog. Turska vojska je započela napad 20. avgusta (1. septembra po novom) koji je trajao od 8 sati ujutro do kasnih večernjih sati. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<a href="http://3.bp.blogspot.com/-DAhozekvBy8/UiTblk9KRLI/AAAAAAAABeY/1KZcDDIP1Yg/s1600/Nikolaj+Nikolajevi%25C4%258D+Rajevski.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em; text-align: justify;"><img border="0" height="200" src="http://3.bp.blogspot.com/-DAhozekvBy8/UiTblk9KRLI/AAAAAAAABeY/1KZcDDIP1Yg/s200/Nikolaj+Nikolajevi%25C4%258D+Rajevski.jpg" width="186" /></a><br />
<div style="text-align: justify;">
Na mestu gde je poginuo <b>ruski oficir i srpski dobrovoljac</b> pukovnik Nikolaj Nikolajevič Rajevski u Gornjem Adrovcu podignuta je<b> <a href="http://www.tt-group.net/forum/viewtopic.php?f=33&t=1672" target="_blank">crkva Sveta Trojica</a> - Rajevska</b>, u narodu poznata kao šarena crkva ili crkva ljubavi, ruska crkva.</div>
<br />
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Legenda kaže da je upravo ovde zauvek ostalo srce pukovnika Rajevskog, koje je večno kucalo za Srbiju. Tu je počivao samo nekoliko dana, a onda je njegova majka Ana Mihajlovna preuzela posmrtne ostatke, koji su iz Beograda ispraćeni za Rusiju uznajveće vojne počasti. Ispraćaju je prisustvovao i sam knez Milan Obrenović </div>
<div style="text-align: justify;">
Ovaj sveti hram je izgrađen i osvećen 2. septembra 1903. godine. Od puta pa do ulaza u hram ističu se drvoredi lipa koje su donesene, kako kaže još jedna legenda, iz sela Razumovske u Ukrajini, sa nekadašnjeg imanja grofa Rajevskih. </div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Pukovnik Rajevski je poslužio slavnom ruskom piscu Lavu Tolstoju</b> kao prototip za glavnog junaka, grofa Vronskog, u njegovom delu „Ana Karenjina“.</div>
<br />
Više o pukovniku Rajevskom <b><a href="http://www.politika.rs/rubrike/Magazin/Za-ljubav-i-cast.lt.html" target="_blank">Za ljubav i čast</a> i <a href="http://www.poezijascg.com/PHP-Nuke/modules.php?name=News&file=print&sid=5295" target="_blank"> RAJEVSKOM U ČAST - Gornji Adrovac - SUSRETI PESNIKA</a> i <a href="http://www.serbia.com/vronsky-gave-life-to-anna-karenina-and-serbia/" target="_blank">Vronsky gave his life to Anna Karenina and Serbia</a> i <a href="http://www.jat.com/active/sr-latin/home/main_menu/travel_info/jat_review/septembar_2008/ruska_crkva.html" target="_blank">Ruska crkva</a></b><br />
<br />
<b>1909.</b> - Rođena<b> Milica Babić</b> (Bosanski Šamac, 2.9.1909 - Herceg Novi, 24.3.1968), <b>kostimograf Narodnog pozorišta u Beogradu i univerzitetski profesor, supruga Ive Andrića.</b><br />
<b><br /></b>
<a href="http://4.bp.blogspot.com/-sgMSUW4gIa8/UiTga5qtX9I/AAAAAAAABek/Hb6lvJ_tSBc/s1600/Milica+Babic.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img alt=" Milica Babić" border="0" height="200" src="http://4.bp.blogspot.com/-sgMSUW4gIa8/UiTga5qtX9I/AAAAAAAABek/Hb6lvJ_tSBc/s200/Milica+Babic.jpg" title=" Milica Babić" width="140" /></a><br />
<div style="text-align: justify;">
Rođena je u trgovačkoj porodici kao ćerka Stevana i Zorke Babić (1887-1974) rođene Bisarević, 2. septembra 1909. u Bosanskom Šamcu.</div>
<br />
<div style="text-align: justify;">
Školovala se u Beču 1925—29 na Školi za primenjenu umetnost. Praksu je završila u Parizu, u fabrici tkanina Rodie (fr. Rodié). Od 1930. do 1931. predavala je na Višoj ženskoj zanatskoj školi u Beogradu.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Od 1. februara 1931. sa prekidima do 1964. je bila kostimograf u Narodnom pozorištu u Beogradu kao <b>prvi školovani kostimograf u srpskom pozorištu</b>, za to vreme opremila je oko tri stotine<b> dramskih, operskih i baletskih predstava.</b> </div>
<div style="text-align: justify;">
Radila je najviše sa rediteljima Brankom Gavelom, Josipom Kulundžićem, Hugom Klajnom, Rašom Plaovićem, scenografima Vladimirom Žedrinskim, Stanislavom Beložanskim, Ananijem Verbickim i M. Denićem.</div>
Više <b><a href="http://www.vreme.com/cms/view.php?id=963585" target="_blank">PRIČA O MILICI BABIĆ</a> i <a href="http://www.novosti.rs/dodatni_sadrzaj/clanci.119.html:278013-Milica-kao-ikona" target="_blank">Milica kao ikona</a></b><br />
<br />
<div style="text-align: justify;">
<b>1910.</b>- Rođen <b>Skender Kulenović, književnik</b> (Bosanski Petrovac, 02. 09. 1910 - Beograd, 25. 01. 1978). Kulenovič je bio jedan od najpozanatijijih bosanskih i jugoslovenskih književnika. </div>
<div style="text-align: justify;">
<a href="http://3.bp.blogspot.com/-7StHb9tq6QU/UiTi_cdpFgI/AAAAAAAABew/9ltHrgGRZyU/s1600/Skender+Kulenovic+pisac.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img alt="Skender Kulenović" border="0" height="192" src="http://3.bp.blogspot.com/-7StHb9tq6QU/UiTi_cdpFgI/AAAAAAAABew/9ltHrgGRZyU/s200/Skender+Kulenovic+pisac.jpg" title="Skender Kulenović" width="200" /></a>Pisao je<b> pesme i poeme, komedije, eseje, kritike, putopise, crtice, priče i romane. </b>U rodnom Bosanskom Petrovcu završio je osnovnu školu, a zatim Jezuitsku gimnaziju.</div>
<div style="text-align: justify;">
Već u trećem razredu gimnazije javio se sa prvim književnim radom, zbirkom soneta "Ocvale primule". Zatim je studirao pravo u Zagrebu i sarađuje u brojnim listovima i časopisima.</div>
<div style="text-align: justify;">
Godine 1941. odlazi u partizane. Kulenović i u ratu piše poeme i uređuje listove i časopise. Odmah posle rata je <b>direktor drame Narodnog pozorišta u Sarajevu</b>. Uređuje mnoge književne periodičnike i časopise. Od 1957. pa sve do 1970. godine bio je dramatarug Pozorišta u Mostaru , a kasnije urednik u beogradskoj Prosveti. <b>Njegovo najpozanatije delo je poema "Sojanka majka Knežpolljka".</b> </div>
<div style="text-align: justify;">
Umro je 25. januara 1978. godine u <b>Beogradu.</b></div>
<i>Više<b><a href="http://riznicasrpska.net/knjizevnost/index.php?topic=712.0" target="_blank"> Skender Kulenović (1910—1978)</a> i </b></i><b><i><a href="http://www.rastko.rs/knjizevnost/umetnicka/poezija/skulenovic-stojanka.html" target="_blank">O Skenderu Kulenoviću (Iz knjige "Kratka istorija srpske književnosti" Jovana Deretića)</a></i></b><br />
<i><br /></i>
<b>1914. </b>- Rođen <b>Veljko Vlahović</b> (Rovci, 2.9.1914 - Ženeva, 7.3.1975),<b> političar, publicista i diplomata, španski borac</b>, pokretač radio stanice "Slobodna Jugoslavija", direktor "Borbe", član Izvršnog komiteta i sekretar CKSKJ.<br />
<div style="text-align: justify;">
Вељко Влаховић је основну школу завршио је у родном месту, а гимназију у Подгорици и Београду, Студирао је машинство на Техничком факултету у Београду, Прагу, на Сорбони (у Паризу) и дипломирао на Универзитету у Москви.</div>
<a href="http://3.bp.blogspot.com/-uBdTY5ZQOvU/UiTmLgW27JI/AAAAAAAABe8/-8S5nC3wbGA/s1600/Veljko+Vlahovic.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em; text-align: justify;"><img border="0" height="200" src="http://3.bp.blogspot.com/-uBdTY5ZQOvU/UiTmLgW27JI/AAAAAAAABe8/-8S5nC3wbGA/s200/Veljko+Vlahovic.jpg" width="153" /></a><br />
<div style="text-align: justify;">
Веома се рано, још као средњошколац, укључио у раднички покрет. </div>
<br />
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Заједно с Лолом Рибаром учествовао је у формирању акционих комитета и у припремама југословенске студентске делегације за Светски омладински конгрес у Женеви, одржан у јесен 1936. године.</div>
<div style="text-align: justify;">
Учествовао је у шпанском грађанском рату, као борац Интернационалних бригада.</div>
<div style="text-align: justify;">
Априлски рат и окупација Краљевине Југославије 1941. године затекли су га у Москви. Влаховић је тада појачао рад на везама југословенских комуниста и грађана с домовином и радио на популаризацији Народноослободилачког покрета Југославије.</div>
<div style="text-align: justify;">
По задатку ЦК КПЈ и Врховног штаба НОПОЈ, у Москви је, 11. новембра 1941. године, организовао с Ђуром Салајем радио-станицу „Слободна Југославија“.</div>
<div style="text-align: justify;">
После ослобођења земље, обављао је најодговорније партијске и државне дужности.</div>
<i>Više <b><a href="http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%92%D0%B5%D1%99%D0%BA%D0%BE_%D0%92%D0%BB%D0%B0%D1%85%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B" target="_blank">Wikipedia</a></b></i><br />
<br />
<b>1945.</b> - Rođen <a href="http://www.flickr.com/photos/44245065@N08/" target="_blank"><b>Dragoljub Raša Todosijević</b></a>, <b>konceptualni umetnik </b>(Beograd, 2.9.1945)<br />
<br />
<b>1945.</b> - Kapitulacijom Japana<b> zvanično završen Drugi svetski rat</b>. Japanski car Hirohito, prinuđen bacanjem atomskih bombi na Hirošimu 6. avgusta i Nagasaki dva dana kasnije, preko radija zvanično objavio kapitulaciju i naredio svim oružanim snagama da polože oružje.<br />
<i>Više <b><a href="http://en.wikipedia.org/wiki/World_War_II" target="_blank">World War II 1 September 1939 – 2 September 1945 (6 years, 1 day)</a></b></i><br />
<br />
1958.- TV Beograd emitovala<b> prvu domaću TV dramu "Slučaj u tramvaju"</b><br />
<i><a href="http://www.rastko.rs/filmtv/lazic_etvr/etvr_uvodna.html" target="_blank">Pogled u istoriju televizije Srbije</a></i><br />
<br />
<div style="text-align: justify;">
<b>1994</b>.- Umro<b> Vladimir Bulatović - Vib, književnik i novinar </b>(Sopotsko, 08. 03. 1931 - Beograd, 02. 09. 1994) Filozofski fakultet i Novinarsku diplomatsku školu Vib je završio u Beogradu. Izuzetno talentovan, počeo je da piše već u mladim danima za listove "Delo","Dana", "Borba", "Mladina", "Jež"... </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://4.bp.blogspot.com/-55XfntAk4GE/UiTpXz1wD5I/AAAAAAAABfI/5PXuR9BReFA/s1600/Vlada+Bulatovic+Vib.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em; text-align: justify;"><img border="0" height="200" src="http://4.bp.blogspot.com/-55XfntAk4GE/UiTpXz1wD5I/AAAAAAAABfI/5PXuR9BReFA/s200/Vlada+Bulatovic+Vib.jpg" width="180" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
Nastavljajući tradiciju Domanovića i Nušića, Bulatović je u zbirci satiričnih tekstova "Budilnik", objavljenoj 1963. godine, pokazao veliki smisao za sublimiranost forme, paradoks i aktuelne teme.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Vibovi aforizmi bili su neizbežno štivo čitalaca "Politike" </b>dugi niz godina. Zbog njih je često bio proganjan. Na osnovu Vibovih satiričnih tekstova igrani su pozorišni komadi. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Najpoznatija njegova dela su</b>: "Menjačnica ideala", "Veliko spremanje", "Korak nazad", "Šta je pisac hteo da kaže", "Okretne i druge igre". Smatra se jednim od najvećih savremenih srpskih satiričara, koji nas je svojim delom uveo u sam vrh svetske literature. Dugogodišnji urednik "Politike", Bulatović ja naučio novinarskom zanatu generacije mladih novinara, među kojima i danas poznata imena srpskog novinarstva.</div>
<div style="text-align: justify;">
<i><a href="http://www.aforizmi.org/etna/etna107/etna8.htm" target="_blank">VIBOVE BUDILICE</a></i></div>
<br />
<b>1972. </b>- Rođen<b> Sergej Trifunović </b>(Mostar, 2.9.1972), pozorišni, filmski i TV glumac<br />
<br />
<div style="text-align: justify;">
<b>2000 </b>- Umro <b>Vladimir Vitas </b>(Beograd, 26.8.1935 - Beograd, 2.9.2000)<b>, džez pijanista i vibrafonista</b>, član Velikog džez orkestra RTB-a. Vladimir Vitas je jedan od najpoznatijih srpskih, a može se reći i jugoslovenskih džez pijanista, koji je snimio veliki broj ploča sa džez muzikom, ali ipak je više snimao zabavnu muziku. Bio je pristalica swinga i mainstream jazza.</div>
<b><i><a href="http://secanja.com/2012/vladimir-vitas/" target="_blank">Sećanja</a></i></b><br />
<b><br /></b>
<b>2005.</b> - Umro <b>Ratomir Vico</b> (Prokuplje, 22.3.1941 - Beograd, 2.9.2005), <b>političar i diplomata, glavni urednik Prvog programa Radio Beograda</b>, direktor RTB, ministar informisanja Srbije<br />
<b><a href="http://www.vreme.com/cms/view.php?id=938729" target="_blank"><i>Svi direktori Radio-televizije Srbije</i></a></b><br />
<br /></div>
Serbia SOShttp://www.blogger.com/profile/16633553286927947267noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-3557722196438193293.post-50804866675595009992013-09-01T21:55:00.001+02:002013-09-02T21:58:21.533+02:00Srbija na današnji dan: 1. septembar <div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<b></b><br />
<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="background-color: #f3f3f3;">:: Ilarion Ruvarac :: Udruženje pravoslavnih sveštenika :: Politika, Vladislav F. Ribnikar :: <span style="font-family: Verdana, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 16px; text-align: left;">OFK Beograd :: </span><span style="font-family: Verdana, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 16px;">Mihajlo Mitrović :: </span><span style="font-family: Verdana, sans-serif; font-size: 13px; line-height: 16px; text-align: left;">Miodrag-Mile Bogdanović :: </span>Zakon o administrativnoj podeli Srbije :: Prva konferencija šefova država i vlada nesvrstanih zemalja :: Marakana :: JAT :: Svetsko prvenstvo u kajaku i kanuu na mirnim vodama u Kazanju</span><br />
<br />
<div style="text-align: center;">
<b><u style="background-color: #f3f3f3;">1. septembar kroz istoriju </u></b></div>
<b style="background-color: #f3f3f3;"><br /></b>
<span style="background-color: #f3f3f3;"><b>1832</b>. - Rođen je srpski<b>
istoričar i sveštenik</b> <b>Ilarion Ruvarac</b> <span class="apple-converted-space"><span style="background-position: initial initial; background-repeat: initial initial;"> </span></span><span style="background-position: initial initial; background-repeat: initial initial;">(Sremska
Mitrovica, 1.9.1832 - manastir Grgeteg, 8.8.1905)</span>,
<b>osnivač srpske kritičke istorijske škole</b>, član Srpske kraljevske akademije. <o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="background-color: #f3f3f3;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<a href="http://2.bp.blogspot.com/-CQhMBY47y8A/UiN3Y0hOeJI/AAAAAAAABb8/tGzIxsCAjA0/s1600/Ilarion+Ruvarac.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><span style="background-color: #f3f3f3;"><img border="0" height="200" src="http://2.bp.blogspot.com/-CQhMBY47y8A/UiN3Y0hOeJI/AAAAAAAABb8/tGzIxsCAjA0/s200/Ilarion+Ruvarac.jpg" width="166" /></span></a><span style="background-color: #f3f3f3;">Obavio je pionirski posao
kritičkog istorijskog istraživanja, suzbijajući nenaučne postupke u proučavanju
srpske istorije. <o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="background-color: #f3f3f3;">Bio je profesor i rektor Bogoslovije u Sremskim Karlovcima, a od 1882. arhimandrit
fruškogorskog manastira Grgeteg.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="background-color: #f3f3f3;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="background-color: #f3f3f3;">Godine 1888. Srpska kraljevska
akademija ga proglašava za jednog od prvih redovnih članova, a pre toga to je
učinilo i Srpsko učeno društvo, preteča Srpske kraljevske akademije
1869.godine.Ovaj čin je predstavljao počast, ne samo za Ruvarca, već za celokupni
srpski narod.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="background-color: #f3f3f3;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="background-color: #f3f3f3;">Iako je bio često osporavan i
zbog svog nepokolebljivog stava zapadao u velike neprilike, Ruvarac je dobijao
mnoga priznanja, tako je 2004. godine uvršten u spisak 100 najznamenitijih
Srba.</span><br />
<a name='more'></a></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="background-color: #f3f3f3;"><b>Dela: </b>"Odlomci o grofu Đorđu
Brankoviću i Arseniju Crnojeviću patrijarhu", "O knezu Lazaru", "Montenegrina", "O pećkim
patrijarsima", "Kraljice i carice
srpske"...</span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="background-color: #f3f3f3;"><o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<i style="background-color: #f3f3f3;">Više o <b>Ilarion Ruvarcu: <a href="http://www.istorijskabiblioteka.com/art:ilarion-ruvarac" target="_blank">Istorijska biblioteka</a> </b></i></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<b style="background-color: #f3f3f3;"><br /></b></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="background-color: #f3f3f3;"><b>1889.</b> - Na skupštini u <b>Nišu</b>
delegati iz svih jugoslovenskih krajeva pod jurisdikcijom Srpske pravoslavne
crkve osnovali su <b>Udruženje pravoslavnih sveštenika</b>.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="background-color: #f3f3f3;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="background-color: #f3f3f3;"><b>1914.</b> - <b>Novinar, pokretač i
urednik lista Politika, Vladislav F. Ribnikar</b> umro je 1. septembra 1914. godine.
Ribnikar je završio Višu gimnaziju i književnost sa filologijom na Filozofskom fakultetu
u Beogradu. Usavršavao se u Nemačkoj i Francuskoj, gde se bavio
književno-prevodilačkim radom, a radio je i kao dopisnik jednog francuskog
lista.</span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="background-color: #f3f3f3;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<a href="http://1.bp.blogspot.com/-CU3cUP0ThBs/UiN67PeUeoI/AAAAAAAABcI/AIwIBv3AcRA/s1600/Vladislav_Ribnikar+osnivac+Politika.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><span style="background-color: #f3f3f3;"><img alt="Vladislav F. Ribnikar" border="0" height="200" src="http://1.bp.blogspot.com/-CU3cUP0ThBs/UiN67PeUeoI/AAAAAAAABcI/AIwIBv3AcRA/s200/Vladislav_Ribnikar+osnivac+Politika.jpg" title="Vladislav F. Ribnikar" width="159" /></span></a><span style="background-color: #f3f3f3;">Među prijateljima koji su bili na specijalizaciji u inostranstvu dobio
je podršku za <b>pokretanje novina u zemlji, dnevni list <a href="http://www.politika.rs/Stranice/O-nama.lt.html" target="_blank">Politika</a> .</b> <b>Prvi broj Politike izašao je 25.
januara 1904</b>. godine na četiri strane i u tiražu od 1.300 primeraka.</span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="background-color: #f3f3f3;">U njemu
Ribnikar u uvodnom članku Zadatak nezavisne štampe daje buduću programsku
orijentaciju lista, ali i suštinu bavljenja novinarskim pozivom uopšte. </span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="background-color: #f3f3f3;">Osnivač
i prvi direktor Vladislav Ribnikar je bio glavni i odgovorni urednik Politike
samo u prvoj deceniji njenog izlaženja. Poginuo je u sudbonosnom jurišu na
planini Rožaj kod Loznice, dan nakon smrti svog brata Darka, urednika Politike.
Ostavio je neizbrisivi trag u jugoslovenskom novinarstvu. (Izvor: RTS)<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<i style="background-color: #f3f3f3;">Kratka biografija <b>Vladislav F. Ribnikara <a href="http://www.unilib.bg.ac.rs/repozitorijum/ostalo/2.0/r/Ribnikar.pdf" target="_blank">pročitajte</a> .</b></i></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<b style="background-color: #f3f3f3;"><br /></b></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="background-color: #f3f3f3; font-family: Verdana, sans-serif; line-height: 12pt; text-align: left;"><b>1911. </b>- Osnovan <b>BSK (Beogradsi sportski klub)</b> današnji <b>OFK
Beograd</b>. </span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: Verdana, sans-serif;"><span style="background-color: #f3f3f3; line-height: 16px;">Na sastanku, koji je 6. jula 1911. godine održan u kafani «Ženeva», koja se nalazila na uglu Aleksandrove i Beogradske ulice, osnovan je jedan klub.</span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: Verdana, sans-serif;"><span style="background-color: #f3f3f3; line-height: 16px;">Posle izbora ove prve klupske uprave i pošto je izglasala pravila kluba, skupština je donela odluku da klupsko igralište bude podignuto na ustupljenom terenu beogradske opštine, na nekadašnjem Trkalištu (bivši hipodrom), gde se danas nalazi Tehnički fakultet.</span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: Verdana, sans-serif;"><span style="background-color: #f3f3f3; line-height: 16px;"><br /></span></span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://1.bp.blogspot.com/-LuBPbNuqmL0/UiOBfxhPSXI/AAAAAAAABcY/26w4adjrTmI/s1600/OFK+Beograd+BEOGRADSKI+sportski+klub.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><span style="background-color: #f3f3f3;"><img alt="BSK (Beogradsi sportski klub) današnji OFK Beograd" border="0" height="174" src="http://1.bp.blogspot.com/-LuBPbNuqmL0/UiOBfxhPSXI/AAAAAAAABcY/26w4adjrTmI/s320/OFK+Beograd+BEOGRADSKI+sportski+klub.jpg" title="BSK (Beogradsi sportski klub) današnji OFK Beograd" width="320" /></span></a></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: left;">
<span style="font-family: Verdana, sans-serif;"><span style="background-color: #f3f3f3; line-height: 16px;"><br /></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: Verdana, sans-serif;"><span style="background-color: #f3f3f3; line-height: 16px;">Ime je usvojeno na predlog Miloša Ekerta, bankara «Praške kreditne banke», koji je dao ideju da se novoformirani klub zove Beogradski Sport Klub!</span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: Verdana, sans-serif;"><span style="background-color: #f3f3f3; line-height: 16px;"><br /></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: Verdana, sans-serif;"><span style="line-height: 16px;"><b style="background-color: #f3f3f3;">Pravila kluba odobrena su od uprave Grada Beograda, 1. septembra 1911. godine i tada je Beogradski sport klub zvanično počeo sa radom!</b></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: Verdana, sans-serif; font-size: x-small;"><span style="background-color: #f3f3f3; line-height: 16px;"><br /></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: Verdana, sans-serif;"><span style="background-color: #f3f3f3; line-height: 16px;">Usvojene su i boje kluba - tamno plavo - svetlo plava kombinacija, na predlog Milete Nedića - tadašnjeg centarfora, jer su to bile boje njegovog koledža - Šatlen u Ženevi gde je studirao, a po toj kombinaciji boja je kasnije klub bio poznat i dobio je nadimak «beogradski Plavi»!</span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: Verdana, sans-serif;"><span style="background-color: #f3f3f3; line-height: 16px;"><br /></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="background-color: #f3f3f3; font-family: Verdana, sans-serif;"><span style="line-height: 16px; text-align: left;"></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: Verdana, sans-serif;"><span style="background-color: #f3f3f3; line-height: 16px;">Od prihoda sa prve naše odgrane utakmice sa Šumadijom (8:1), prilozima članova i ljudi iz Praške kreditne banke, naručeni su prvi dresovi u Pragu. Doneti su do Zemuna (Austrougarska) i nekoliko igrača je prešlo u Zemun, navuklo po 3-4 dresa na sebe da ne bi platili, za nas tada preskupu carinu i tako ih doneli u Beograd.</span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: left;">
<span style="font-family: Verdana, sans-serif;"><span style="background-color: #f3f3f3; line-height: 16px;"><br /></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: left;">
<span style="font-family: Verdana, sans-serif;"><span style="line-height: 16px;"><i style="background-color: #f3f3f3;">Istorijat na stranicama<b><a href="http://www.ofkbeograd.co.rs/?tip=menu&page=57" target="_blank"> OFK Beograd </a></b></i></span></span></div>
<div style="margin: 7.5pt 0in; text-align: justify;">
<span style="background-color: #f3f3f3;"><span style="font-family: Verdana, sans-serif; line-height: 12pt;"><b>1922.</b> - Rođen<span class="apple-converted-space"> </span><strong>Mihajlo
Mitrović</strong>,<b> arhitekta</b> (Čačak, 1.9.1922). <span style="font-family: Verdana, sans-serif;"><o:p></o:p></span></span><span style="font-family: Verdana, sans-serif;"><span style="line-height: 16px;">Diplomirao je 1948. na <b>Arhitektonskom fakultetu u Beogradu</b>. Bio je stipendista Ujedinjenih nacija u Francuskoj i Danskoj 1950. U Urbanističkom zavodu Srbije, kao glavni projektant, uradio je generalne urbanističke planove za <b>Zaječar, Trstenik, Pirot, Niš, Banju Koviljaču, Lazarevac, Vrnjačku Banju</b>. </span></span></span></div>
<div style="margin: 7.5pt 0in; text-align: justify;">
<a href="http://2.bp.blogspot.com/-Gvpyol2efKs/UiODy6MVxpI/AAAAAAAABck/N4oa-3D5704/s1600/Mihajlo-Mitrovic.jpg" imageanchor="1" style="background-color: #f3f3f3; clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img alt="Mihajlo Mitrović" border="0" height="150" src="http://2.bp.blogspot.com/-Gvpyol2efKs/UiODy6MVxpI/AAAAAAAABck/N4oa-3D5704/s200/Mihajlo-Mitrovic.jpg" title="Mihajlo Mitrović" width="200" /></a><span style="font-family: Verdana, sans-serif;"><span style="background-color: #f3f3f3; line-height: 16px;">Bio je direktor „Projektbiroa“ (1961-81). Godine 1980. izabran za redovnog profesora na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu. Projektovao je i jednu zgradu u Parizu. Jedan od najpoznatijih srpskih arhitekata u svetu. </span></span></div>
<div style="margin: 7.5pt 0in; text-align: justify;">
<span style="font-family: Verdana, sans-serif;"><span style="background-color: #f3f3f3; line-height: 16px;">U njegova <b>najznačajnija dela</b> spadaju: odmaralište „Narcis“ na Zlatiboru, stacionar OUN u Banji Koviljači, hotel „Putnik“, Geneksove kule (Zapadna kapija), hram Sv. Vasilija Ostroškog u Beogradu; Vrnjački ciklus: topla voda Snežnik, Slatina, Rimski izvor, Jezero; veći broj stambenih zgrada po Srbiji... (</span></span><span style="background-color: #f3f3f3; font-family: Verdana, sans-serif; line-height: 16px;">Izvor: Wikipedia)</span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
</div>
<div style="background-color: white; background-position: initial initial; background-repeat: initial initial; line-height: 12pt; margin: 7.5pt 0in;">
<span style="font-family: Verdana, sans-serif;"><span style="line-height: 16px;"><b>Pogledajte <a href="http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/RTS+Satelit/1198504/Moj+li%C4%8Dni+pe%C4%8Dat%3A+Mihajlo+Mitrovi%C4%87.html" target="_blank">Moj lični pečat: Mihajlo Mitrović</a> i</b> </span></span><span style="line-height: 16px;"><span style="font-family: Verdana, sans-serif;"><b><a href="http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:424569-Mihailo-Mitrovic-Staklo-ne-ostavlja-trag-u-vremenu" target="_blank">Mihajlo Mitrović: Staklo ne ostavlja trag u vremenu</a></b></span></span></div>
</div>
<br />
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="background-color: #f3f3f3;"><span style="font-family: Verdana, sans-serif; line-height: 16px; text-align: left;"><b>1923.</b> - Rođen</span><span class="apple-converted-space" style="font-family: Verdana, sans-serif; line-height: 16px; text-align: left;"> </span><strong style="font-family: Verdana, sans-serif; line-height: 16px; text-align: left;">Miodrag-Mile Bogdanović </strong><span style="line-height: 16px; text-align: left;"><span style="font-family: Verdana, sans-serif;"><b>pevač narodnih i starogradskih pesama</b></span></span><span style="font-family: Verdana, sans-serif; line-height: 16px; text-align: left;"> (Beograd, 1. septembar 1923 - Beograd, 7. mart 2012.</span></span><span style="font-family: Verdana, sans-serif;"><span style="background-color: #f3f3f3; line-height: 16px;">), po osnovnom zanimanju bio je građevinski inženjer.</span></span></div>
<div style="font-family: Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif; line-height: 16px; margin-bottom: 10px; margin-top: 10px; text-align: justify;">
<span style="background-color: #f3f3f3;">Bio je autor više građevinskih objekata Radio-televizije Beograd i Udruženih radio stanica Srbije.</span></div>
<div style="font-family: Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif; line-height: 16px; margin-bottom: 10px; margin-top: 10px; text-align: justify;">
<span style="background-color: #f3f3f3;">Ipak, najviše će ostati upamćen po prepoznatljivom glasu i pesmama "Fijaker stari", "Da smo se ranije sreli", i "Davno je bilo to", koje su se decenijama pevale.</span></div>
<div style="font-family: Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif; line-height: 16px; margin-bottom: 10px; margin-top: 10px; text-align: justify;">
<div style="font-size: 12px; text-align: left;">
<a href="http://1.bp.blogspot.com/-81XAlXCR7f0/UiOaS5Aj97I/AAAAAAAABdo/FCsaHsy3-Ec/s1600/Miodrag-Mile+Bogdanovi%C4%87.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img alt="Miodrag-Mile Bogdanović" border="0" height="200" src="http://1.bp.blogspot.com/-81XAlXCR7f0/UiOaS5Aj97I/AAAAAAAABdo/FCsaHsy3-Ec/s200/Miodrag-Mile+Bogdanovi%C4%87.jpg" title="Miodrag-Mile Bogdanović" width="156" /></a></div>
<span style="background-color: #f3f3f3;">Svoju prvu pesmu "Tiho noći" otpevao je 1944. godine na Radio Beogradu da bi decenijama kasnije njegov repertoar činilo više od 1.500 narodnih pesama, starogradskih melodija i romansi.</span></div>
<div style="font-family: Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif; line-height: 16px; margin-bottom: 10px; margin-top: 10px; text-align: justify;">
<span style="background-color: #f3f3f3;">Mile Bogdanović je objavio više autobiografskih i stručnih knjiga iz oblasti narodne i starogradske muzike. Za doprinos srpskoj kulturi i umetnosti dobio je više državnih odlikovanja, među kojima su Vukova nagrada i Zlatni beočug.</span></div>
<div style="font-family: Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif; line-height: 16px; margin-bottom: 10px; margin-top: 10px; text-align: justify;">
<span style="background-color: #f3f3f3;">Bio je predsednik Saveza estradno-muzičkih umetnika Srbije i Akademije estradne umetnosti Srbije. (Izvor: <a href="http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/125/Dru%C5%A1tvo/1058580/Preminuo+Mile+Bogdanovi%C4%87+.html" target="_blank">RTS</a>)</span></div>
<div style="font-family: Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif; line-height: 16px; margin-bottom: 10px; margin-top: 10px; text-align: justify;">
<i style="background-color: #f3f3f3;">Snimci pesama Miodraga - Mitela Bogdanovića<b><a href="https://www.youtube.com/results?q=Miodrag-Mile%20Bogdanovi%C4%87&um=1&ie=UTF-8&sa=N&tab=w1" target="_blank"> poslušajte</a></b></i></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<b style="background-color: #f3f3f3;">1939. - Nemačkim napadom na Poljsku počeo Drugi svetski rat</b><br />
<a href="http://2.bp.blogspot.com/-HX6BRicpqDw/UiSorBU5nfI/AAAAAAAABd4/depSV9kB3Tw/s1600/pocetak+drugog+svetskog+rata+1939.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><span style="background-color: #f3f3f3;"><img border="0" height="147" src="http://2.bp.blogspot.com/-HX6BRicpqDw/UiSorBU5nfI/AAAAAAAABd4/depSV9kB3Tw/s200/pocetak+drugog+svetskog+rata+1939.jpg" width="200" /></span></a><span style="background-color: #f3f3f3;">Petak je, 1. septembar 1939. Pola pet ujutro. Takozvane štuke, borbeni avioni nemačke avijacije, napadaju poljski grad Vielun. Nije bilo zvanične objave rata. Niko u Vielunu nije računao sa tim da će doći do napada. To je gradić bez ikakvog strateškog značaja, bez vojske. Centar je brzo sravnjen sa zemljom.</span><br />
<span style="background-color: #f3f3f3;"> Ratni brod Šlezvig Holštajn potom topovima gađa poljsko skladište municije na poluostrvu Vesterplate kod Gdanjska. Hitler objavljuje početak rata protiv Poljske.</span><br />
<br />
<span style="background-color: #f3f3f3;">"Poljska je večeras prvi put napala našu teritoriju i njihova regularna vojska je otvorila vatru. Od jutros u 5.45 minuta uzvraćamo. Na bombe ćemo odgovoriti bombama."</span><br />
<span style="background-color: #f3f3f3;"> <i>Lažni napad povod za rat <b><a href="http://www.dw.de/no%C4%87-kada-je-po%C4%8Deo-drugi-svetski-rat/a-4616078" target="_blank">procitajte</a></b> ...Pre 74 godine počeo Drugi svetski rat <a href="http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/reportaze/aktuelno.293.html:451889-Pre-74-godine-poceo-Drugi-svetski-rat" target="_blank">procitajte...</a></i></span><br />
<span style="background-color: #f3f3f3;"><b><br /></b></span>
<span style="background-color: #f3f3f3;"><b>1945.</b> - Skupština Srbije
usvojila je <b>Zakon o administrativnoj podeli Srbije</b>, čime su uspostavljene
autonomne pokrajin<b>e Vojvodina i Kosovsko-metohijska oblast</b>.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<i style="background-color: #f3f3f3;">Više na sajtu <b><a href="http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/konstitutivni_akti_jugoslavije/ustav_fnrj.html" target="_blank">Arhiv Jugoslavije</a></b> </i></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<i style="background-color: #f3f3f3;"><br /></i></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="background-color: #f3f3f3;"><b>1961. </b>- U Beogradu je počela
<b>Prva konferencija šefova država i vlada nesvrstanih zemalja</b> kojoj su
prisustvovali predstavnici 25 zemalja i 40 antikolonijalnih i oslobodilačkih
pokreta. Posle šest dana rada, skup je usvojio dokumente o principima
nesvrstavanja kao nezavisnog vanblokovskog činioca.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<a href="http://3.bp.blogspot.com/-5F300CId7kE/UiOPBHn6PjI/AAAAAAAABc8/0pjFzklt7HQ/s1600/Prva+konferenecija+nesvrstanih++Beograd.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><span style="background-color: #f3f3f3;"><img alt="Prva konferencija šefova država i vlada nesvrstanih zemalja" border="0" height="145" src="http://3.bp.blogspot.com/-5F300CId7kE/UiOPBHn6PjI/AAAAAAAABc8/0pjFzklt7HQ/s400/Prva+konferenecija+nesvrstanih++Beograd.jpg" title="Prva konferencija šefova država i vlada nesvrstanih zemalja" width="400" /></span></a><span style="background-color: #f3f3f3;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="background-color: #f3f3f3;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="background-color: #f3f3f3;">Jula 1956. na Brionima su se sastali Tito, Naser i Nehru i u izjavi povodom sastanka potvrdili 10 principa usvojenih na Bandunškoj konferenciji i uočili da "sukobi i zategnutost koji postoje danas u svetu dovode do straha i strepnje i u sadašnje vreme i u odnosu na budućnost". Za ovaj "strah" (koji ometa "uspostavljanje čvrste osnove za mir") je rečeno da "podela današnjeg sveta u moćne blokove zemalja ima tendenciju" da ga učini trajnim</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<i style="background-color: #f3f3f3;">Beogradska konferencija neangažovanih. Nesvrstanost, Jugoslavija 1918-88,<b><a href="http://www.znaci.net/00001/138_87.pdf" target="_blank"> Tematska zbirka dokumenata</a></b>, B. Petranović, M. Zečević</i></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<i><a href="http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/izlozbe/izlozbe_arhiva/Nesvrstani_prva_konferencija.html" style="background-color: #f3f3f3;" target="_blank">Arhiv Jugoslavije </a></i></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="background-color: #f3f3f3;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="background-color: #f3f3f3;"><span style="background-position: initial initial; background-repeat: initial initial;"><b>1963</b>.
- <b>Otvoren stadion FK Crvena zvezda, popularna "Marakana"</b></span>. Tog 1. septembra 1963. godine Crvena zvezda je
ugostila Rijeku i pobedila sa 2:1. Tokom njene bogate istorije, na Marakni su
odigrane mnoge antologijske utakmice koje će ostati u sećanju Zvezdinih
navijača, ali i ljubitelja fudbala u Srbiji.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<a href="http://1.bp.blogspot.com/-xKapLwr56rU/UiOP1D36DlI/AAAAAAAABdE/Y2fg8gsXScg/s1600/Marakana+1.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><span style="background-color: #f3f3f3;"><img border="0" height="133" src="http://1.bp.blogspot.com/-xKapLwr56rU/UiOP1D36DlI/AAAAAAAABdE/Y2fg8gsXScg/s200/Marakana+1.jpg" width="200" /></span></a></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="background-color: #f3f3f3;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="background-color: white; font-size: 12px; line-height: 16px; text-align: start;"><span style="background-color: #f3f3f3; font-family: Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif;">Prvi gol na Zvezdinoj "Marakani" postigao je Trifun Mihajlović, u susretu pionira Crvene zvezde i Jedinstva iz Zemuna, predigri prvenstvenog meča sa Rijekom. </span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="background-color: white; font-size: 12px; line-height: 16px; text-align: start;"><span style="background-color: #f3f3f3; font-family: Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif;">Prvi zvanični, prvoligaški, pogodak delo je Riječanina Vukoja, dok je prvi gol za seniorski tim Crvene zvezde postigao Dušan Maravić, na istoj utakmici.</span></span><br />
<span style="background-color: #f3f3f3; font-family: Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif;">Ovaj stadion bio je popriše mnogih istorijskih utakmica važnih za Crvenu zvezdu, ali i za srpski i evropski fudbal.</span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<i style="background-color: #f3f3f3;"><span style="font-family: Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif;">Više na sajtu </span><b style="font-family: Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif;"><a href="http://www.crvenazvezdafk.com/sr/stadion.html" target="_blank">FK Crvena Zvezda</a></b></i></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="background-color: white; font-size: 12px; line-height: 16px; text-align: start;"><span style="background-color: #f3f3f3; font-family: Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif;"><br /></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="background-color: #f3f3f3;"><b>1993</b>. - U Ženevi su propali
pregovori o okončanju 17-mesečnog rata u Bosni i Hercegovini, pošto su
predstavnici bosanskih Muslimana odbacili mirovni plan međunarodnih posrednika.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="background-color: #f3f3f3;"><o:p> </o:p> </span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="background-color: #f3f3f3;"><b>2007.</b> - Umrla <b>Milica Jovanović,
balerina, prvakinja Baleta Narodnog pozorišta u Beogradu</b>, baletski pedagog,
koreograf, baletski kritičar i istoričar (Beograd, 26.2.1932 - Beograd,
1.9.2007)</span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="background-color: #f3f3f3;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="background-color: #f3f3f3;">Po završetku baletske škole, Jovanovićeva je u Narodno pozorištu došla 1950. godine. Bila je Odeta u "Labudovom jezeru", zvezda Danica u "Ohridskoj legendi", Mirta u "Žizeli", Jela u "Djavolu sa sela"...</span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="background-color: #f3f3f3;">Od 1961. godine bila je pedagog-repetitor, a potom se bavila i koreografijhom. Usavršavala se u Parizu i Londonu. </span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="background-color: #f3f3f3;">Na studijama u Moskvi je bila od 1966. godine, gde je na državnom Institutu pozorišne umetnosti diplomirala i doktorirala, stekavši zvanje istoričara baleta. </span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="background-color: #f3f3f3;">Sedamdesetih godina bila je direktor Baleta Narodnog pozorišta u Beogradu. Od 1965. bavila se i baletskom kritikom i publicistikom. </span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="background-color: #f3f3f3;">Objavila je više knjiga, od one o prvih sedamdeset godina baleta u Narodnom pozorištu do poslednje posvećene koreografu Dimitriju Parliću.</span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="background-color: #f3f3f3;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="background-color: #f3f3f3;"><b>2013</b>. - <b>“JAT” odlazi u istoriju</b>. Nacionalna avio-kompanija Ujedinjenih
Arapskih Emirata “Etihad airways”, od 1. septembra preuzeće poslovanje srpske
nacionalne kompanije “JatAirways”. </span><br />
<span style="background-color: #f3f3f3;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<a href="http://2.bp.blogspot.com/-UlAlspH9Ly0/UiOUibFR1UI/AAAAAAAABdQ/1D5lJVlKvaE/s1600/Istorijat+JAT.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><span style="background-color: #f3f3f3;"><img alt="“JAT” odlazi u istoriju" border="0" height="126" src="http://2.bp.blogspot.com/-UlAlspH9Ly0/UiOUibFR1UI/AAAAAAAABdQ/1D5lJVlKvaE/s200/Istorijat+JAT.jpg" title="“JAT” odlazi u istoriju" width="200" /></span></a><span style="background-color: #f3f3f3;"><b>17. Juna 1927</b>, osnovano je Društvo za vazdušni saobraćaj "Aeroput" čiji je naslednik Jat Airways. Ovo je i datum kojim se obeležavaju počeci civilnog vazdušnog saobraćaja u našoj zemlji. Dvadeset godina kasnije, <b>1. aprila 1947. godin</b>e, poleteli su avioni na prvim posleratnim linijama kompanije koja je dobila ime <b>"Jugoslovenski Aerotransport"</b>.</span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="background-color: #f3f3f3;">Jugoslovenski Aerotransport promenio je svoje ime u <b>Jat Airways 8. avgusta 2003.</b></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="background-color: #f3f3f3;"><b>2013. </b>Prema Sporazumu o strateškom partnerstvu, potpisanom 1. avgusta, kompanija iz Emirata postaće vlasnik 49 odsto kapitala domaćeg avio prevoznika, čije će<b> ime biti rebrendirano u “Air Srbija”.</b></span><br />
<i style="background-color: #f3f3f3;">Izvor: <b><a href="http://www.jat.com/active/sr-latin/home/main_menu/about_us/history.html" target="_blank">Istorijat JAT-a</a> </b>i današnja vest<b> <a href="http://glassrbije.org/privreda/%E2%80%9Cjat%E2%80%9D-odlazi-u-istoriju-1-septembra" target="_blank">“JAT” odlazi u istoriju 1. septembra</a></b></i></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="background-color: #f3f3f3;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
</div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="background-color: #f3f3f3;"><b>2013.</b> - <b>Reprezentativke Srbije Sestre Moldovan i Starović osvojile četiri medalje</b> u jednom danu na </span><span style="background-color: #f3f3f3;">Svetskom prvenstvu u kajaku i kanuu na mirnim vodama u </span><span style="background-color: #f3f3f3;">Kazanju.</span><br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://4.bp.blogspot.com/-KghjTxe9Qx4/UiOWKdUZVNI/AAAAAAAABdc/nu-BmNM0sec/s1600/Kajak+Kanu+reprezentativke+Srbije.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><span style="background-color: #f3f3f3;"><img alt="Reprezentativke Srbije Sestre Moldovan i Starović osvojile četiri medalje" border="0" height="127" src="http://4.bp.blogspot.com/-KghjTxe9Qx4/UiOWKdUZVNI/AAAAAAAABdc/nu-BmNM0sec/s200/Kajak+Kanu+reprezentativke+Srbije.jpg" title="Reprezentativke Srbije Sestre Moldovan i Starović osvojile četiri medalje" width="200" /></span></a></div>
<span style="background-color: #f3f3f3;">Poslednjeg dana kajakaškog takmičenja na Univerzijadi u Kazanju tri srpske posade veslale su u četiri disicpline i ostvaren je maksimalan učinak. <b>Osvojene su četiri medalje: srebro i tri bronze.</b></span><br />
<b style="background-color: #f3f3f3;">Nikolina Moldovan </b><span style="background-color: #f3f3f3;">je osvojila</span><b style="background-color: #f3f3f3;"> bronzanu medalju</b><span style="background-color: #f3f3f3;"> u olimpijskoj disciplni k-1 200m. </span><br />
<b style="background-color: #f3f3f3;">Drugu medalju za Srbiju, </b><span style="background-color: #f3f3f3;">srebrnog sjaja, osvojila je ženska postava u sastavu</span><b style="background-color: #f3f3f3;"> Nikolina i Olivera Moldovan </b><span style="background-color: #f3f3f3;">u disciplini k-2 200m.</span><br />
<b style="background-color: #f3f3f3;">Treće odličje </b><span style="background-color: #f3f3f3;">za srpski univerzitetski kajakaški tim, </span><b style="background-color: #f3f3f3;">bronzanog</b><span style="background-color: #f3f3f3;"> sjaja uzela je </span><b style="background-color: #f3f3f3;">Milica Starović</b><span style="background-color: #f3f3f3;"> u olimpijskoj disciplini k-1 500m.</span><br />
<span style="background-color: #f3f3f3;"><b></b></span><br />
<span style="background-color: #f3f3f3;">U četvtom finalu, drugom za ženski dvosed</span><b style="background-color: #f3f3f3;"> Nikolina i Olivera Moldovan, </b><span style="background-color: #f3f3f3;">u olimpijskoj disicplini k-2 500m osvojena je</span><b style="background-color: #f3f3f3;"> bronzana medalja.</b><br />
<div>
<i style="background-color: #f3f3f3;">Izvor : <b><a href="http://www.vesti-online.com/Sport/Ostali-sportovi/329104/Sestre-Moldovan-i-Starovic-osvojile-cetiri-medalje-u-jednom-danu-u-Kazanju" target="_blank">Vesti -online</a></b></i></div>
</div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="background-color: white; font-size: 12px; line-height: 16px; text-align: start;"><span style="font-family: Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif;"><br /></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="background-color: white; font-family: Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 12px; line-height: 16px; text-align: start;"><br /></span></div>
</div>
Serbia SOShttp://www.blogger.com/profile/16633553286927947267noreply@blogger.com0Србија44.016521 21.00585899999998738.189783 10.678710499999987 49.843258999999996 31.333007499999987tag:blogger.com,1999:blog-3557722196438193293.post-55025367051170078942013-04-23T20:57:00.002+02:002013-04-23T21:12:12.396+02:00Bombing of RTS - Freedom of expression, according to NATO<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<b>IN MEMORIAM:</b><br />
<br />
Darko Stoimenovski (26), technician<br />
Nebojsa Stojanovic (27), technician<br />
Dragorad Dragojevic (27), security guard<br />
Ksenija Bankovic (28), video mixer<br />
Jelica Munitlak (28), make-up artist<br />
Dejan Markovic (30), security guard<br />
Aleksandar Deletic (31), cameraman<br />
Dragan Tasic (31), technician<br />
Slavisa Stevanovic (32), producer<br />
Sinisa Medic (33), programme designer<br />
Ivan Stukalo (34), foreign programming specialist<br />
Milan Joksimovic (47), security officer<br />
Branislav Jovanovic (50), programme operator<br />
Slobodan Jontic (54), set director<br />
Milovan Jankovic (59), mechanic<br />
Tomislav Mitrovic (61), programme director.<br />
<br />
<b>Killed on the day that<a href="http://www.revisionisthistory.org/nato1.html" target="_blank"> NATO bombed a television station</a> for not toeing the NATO party line.</b><br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://4.bp.blogspot.com/-WVjVvKpjxBA/UXbVyp3WBxI/AAAAAAAABZ4/DLyfo_b2jyI/s1600/NATO+crimes+against+humanity.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img alt="NATO bombing of the Radio Television of Serbia headquarters" border="0" src="http://4.bp.blogspot.com/-WVjVvKpjxBA/UXbVyp3WBxI/AAAAAAAABZ4/DLyfo_b2jyI/s1600/NATO+crimes+against+humanity.jpg" title="NATO bombing of the Radio Television of Serbia headquarters" /></a></div>
<br />
<blockquote class="tr_bq">
<span style="font-family: Courier New, Courier, monospace;"><b>BELGRADE, April 23 (Reuters) - NATO air strikes blasted Serbian state television off the air on Friday, just hours after Belgrade offered apeace proposal to allow an "international presence" in war-torn Kosovo under U.N. auspices. Belgrade residents reported hearing a "huge explosion" at 2:04 a.m. (0004 GMT) and said NATO had hit the RTS television building, taking all channels off the air. </b></span><span style="font-family: Courier New, Courier, monospace;"><b><br /></b></span><span style="font-family: Courier New, Courier, monospace;"><b>"The RTS building has been hit," said one witness. "There is smoke everywhere and there are people inside the building."</b></span></blockquote>
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="http://1.bp.blogspot.com/-El8YgDzcPr4/UXbWauRxuII/AAAAAAAABaA/mXBs-azyALI/s1600/NATO+bombong+Serbian+TV+station+killed+16+civilinas.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: auto; margin-right: auto;"><img alt="NATO bombing of the Radio Television of Serbia headquarters" border="0" height="244" src="http://1.bp.blogspot.com/-El8YgDzcPr4/UXbWauRxuII/AAAAAAAABaA/mXBs-azyALI/s1600/NATO+bombong+Serbian+TV+station+killed+16+civilinas.jpg" title="NATO bombing of the Radio Television of Serbia headquarters" width="320" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;">NATO bombing of the Radio Television of Serbia headquarters</td></tr>
</tbody></table>
<br />
<br />
<div style="text-align: justify;">
As our current government is acting upon the saying "If you can't beat them, join them" and is likely to join futures with countries that bombed FR Yugoslavia in 1999 and actually sacrifice 20% of our territory in this integration process, let us remember this unprecedented NATO crime - the bombing of Radio Television of Serbia (RTS), The National Broadcasting Company of Serbia, which<b> killed 16 employees and wounded many more. </b></div>
<div style="text-align: justify;">
Those same countries which invest loads of money in various Non-Governmental Organizations which are allegedly propagating democracy and tolerance in Serbia, those same countries that were fully supportive of the NATO leadership's decision to bomb National Television of Serbia back in 1999.<br />
<b>How about hypocrisy...</b><br />
<a name='more'></a></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<i><b>Television Wars: Bombing Serb TV, by Don North</b></i></div>
<div style="text-align: justify;">
On April 23, 1999, at 2:06 a.m. Belgrade time, as NATO was preparing
for its 50th anniversary celebration in Washington D.C., two cruise
missiles struck the Radio Televizija Srbija (SRT)* [RTS] headquarters in
Belgrade.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="article_main_text">
<div style="text-align: justify;">
About <b>150 civilian journalists, producers, technicians and
janitors were working the night shift when the missiles hit with what
NATO called "surgical precision.</b>"</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
</div>
<div class="article_main_text">
<div style="text-align: justify;">
The building's four
stories collapsed to the ground, sandwiching offices, television
equipment, transmitters and people into a pile of smoldering rubble
only 15 feet high.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
</div>
<div class="article_main_text">
<div style="text-align: justify;">
TV screens throughout
Serbia went blank in the middle of a <b>Houston, Texas, TV station's
interview with </b></div>
</div>
<div class="article_main_text">
<div style="text-align: justify;">
<b>Yugoslav President Slobodan Milosevic. </b></div>
</div>
<div class="article_main_text">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<iframe allowfullscreen='allowfullscreen' webkitallowfullscreen='webkitallowfullscreen' mozallowfullscreen='mozallowfullscreen' width='320' height='266' src='https://www.youtube.com/embed/29szKKkOisI?feature=player_embedded' frameborder='0'></iframe></div>
<div class="article_main_text">
<div style="text-align: justify;">
Firemen rushed to
the scene to remove the injured. One technician trapped by tons of
concrete could be extracted only by the amputation of both legs.</div>
<div style="text-align: justify;">
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="http://2.bp.blogspot.com/-g__S5xhLZOU/UXbWnDLFJFI/AAAAAAAABaI/Tac96C6bj8Q/s1600/images+(5).jpg" imageanchor="1" style="margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" src="http://2.bp.blogspot.com/-g__S5xhLZOU/UXbWnDLFJFI/AAAAAAAABaI/Tac96C6bj8Q/s1600/images+(5).jpg" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;">At least 16 people were confirmed dead and another 19 were injured.</td></tr>
</tbody></table>
<br /></div>
</div>
<div class="article_main_text">
<div style="text-align: justify;">
As the smoke and dust
settled, at least <b>16 people were confirmed dead and another 19 were
injured</b>. But NATO's premeditated attack on a civilian media target did
little to drive RTS off the air.</div>
</div>
<div class="article_main_text">
<div style="text-align: justify;">
By daylight, alternate
transmitters had been activated and Serb TV was back on the air again.
That morning, a blond woman was reading the morning news and calmly
placed the devastation of RTSseveral minutes down the lineup of top
news stories.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
</div>
<div class="article_main_text">
<div style="text-align: justify;">
Few foreign journalists had believed that NATO actually would bomb RTS But the Serbs did -- and were prepared.</div>
</div>
<div class="article_main_text">
<div style="text-align: justify;">
<b>The Clinton administration and NATO made no apologies for the civilian dead. </b></div>
<div style="text-align: justify;">
"Serb TV is as much a part of Milosevic's murder machine as his
military," said Pentagon spokesman Kenneth Bacon. "The media is one of
the pillars of Milosevic's power machine. It is right up there with
security forces and the military."</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
</div>
<div class="article_main_text">
<div style="text-align: justify;">
The reaction to the RTS bombing was muted within many U.S. news organizations. Elsewhere,
however, journalists and humanitarian organizations, including Amnesty
International and Reporters Without Borders, condemned the strike
against RTS.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
</div>
<div class="article_main_text">
<div style="text-align: justify;">
Notable was a terse
<b>letter to NATO's Secretary General Javier Solana</b> from the New
York-based Committee to Protect Journalists:<br />
"<b>NATO's decision to target
civilian broadcast facilities not only increases the danger for
reporters now working in Yugoslavia but permanently jeopardizes all
journalists as noncombatants in international conflicts as provided for
in the Geneva Conventions. </b></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
</div>
<div class="article_main_text">
<div style="text-align: justify;">
“It represents an apparent change
in NATO policy only days after your spokesman Jamie Shea offered
assurances that civilian targets would be avoided."</div>
</div>
<div class="article_main_text">
<div style="text-align: justify;">
From Belgrade, the
Association of Independent Electronic Media in Yugoslavia, a leading
voice of Serbian anti-Milosevic sentiment, also condemned the attack. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
</div>
<div class="article_main_text">
<div style="text-align: justify;">
"<b>History has shown that no form of
repression</b>, particularly the organized and premeditated murder of
journalists, can prevent the flow of information, nor can it prevent
the public from choosing its own sources of information," the groups
said.</div>
</div>
<div class="article_main_text">
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
</div>
<div class="article_main_text">
<div style="text-align: justify;">
The <i>New York Times</i>
quoted a senior Serb journalist saying he thought NATO had crossed an
ambiguous moral line: "The people who were there were just doing their
jobs. They have no influence on the content or on Milosevic. I hate
Serb television. [But] we can differentiate between big lies and little
ones." [NYT, April 24, 1999]</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
</div>
<div class="article_main_text">
<div style="text-align: justify;">
Yugoslav officials said
NATO was trying to destroy the free marketplace of ideas and insure
that just one side's "propaganda" could be disseminated.</div>
<div style="text-align: justify;">
There is no doubt that RTS was a propaganda organ for
Milosevic and his regime. Since the NATO bombing campaign began on March
24, 1999, RTS also had deeply offended NATO's sensibilities with its
graphics.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
</div>
<div class="article_main_text">
<div style="text-align: justify;">
<b>The NATO symbol was
regularly shown turning into a Nazi swastika</b> and U.S. Secretary of
State <a href="http://www.srpska-mreza.com/library/facts/Mad.html" target="_blank">Madeleine Albright grew Dracula teeth</a> in front of burning
buildings.</div>
</div>
<div class="article_main_text">
<div style="text-align: justify;">
While highlighting the
suffering from NATO air attacks, RTS ignored the tens of thousands of
Albanian refugees fleeing Kosovo with their tales of rape and
execution. RTS repeatedly showed video clips of old scenes: Milosevic
meeting Serbian church leaders, Russian envoys and the Kosovo Albanian
leader Ibrahim Rugova.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
</div>
<div class="article_main_text">
<div style="text-align: justify;">
But the station also
broadcast to the world dramatic images of destruction caused by the
<b>NATO bombing</b> and gave credible estimates <b>of civilian casualtie</b>s. RTS scooped the world press when it disclosed that a NATO aircraft had
killed scores of Kosovar refugees in a bombing attack.</div>
<div style="text-align: justify;">
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="http://2.bp.blogspot.com/-pZb-AVoi4LY/UXbXGXhn1JI/AAAAAAAABaQ/zQ14CJV0SK4/s1600/NATO+bombed+Serbian+TV+station.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: auto; margin-right: auto;"><img alt="NATO bombing of the Radio Television of Serbia headquarters" border="0" height="256" src="http://2.bp.blogspot.com/-pZb-AVoi4LY/UXbXGXhn1JI/AAAAAAAABaQ/zQ14CJV0SK4/s1600/NATO+bombed+Serbian+TV+station.jpg" title="NATO bombing of the Radio Television of Serbia headquarters" width="320" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;">After NATO bombing of the Radio Television of Serbia headquarters</td></tr>
</tbody></table>
<br /></div>
</div>
<div class="article_main_text">
<div style="text-align: justify;">
After RTS broadcast the
scenes of the civilian carnage, NATO flip-flopped through the next
24-hour news cycle. NATO's first response was: <b><span style="color: #990000;">"We didn't do it, the
Serbs did it." </span></b>That changed to <b><span style="color: #990000;">"we did bomb the column, but the<a href="http://www.srpska-mreza.com/library/facts/bombed-RTS.html" target="_blank"> Serbs killed the refugees</a>."[again lies]</span></b></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
</div>
<div class="article_main_text">
<div style="text-align: justify;">
Finally, <b><span style="color: #990000;">NATO accepted
fault and apologized. </span></b>Still, NATO's glib cockney spokesman, Jamie Shea,
pushed the edges of Orwellian doublespeak when he declared that the
pilot had "dropped his bombs in good faith."</div>
</div>
<div class="article_main_text">
<div style="text-align: justify;">
Later, NATO played an
audio-tape supposedly of the pilot in question. But it turned out that
the recorded pilot was involved in a completely different operation.
The real tape was withheld.</div>
<div style="text-align: justify;">
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="http://3.bp.blogspot.com/-PdEIGTuUgYc/UXbXX5XkO8I/AAAAAAAABaY/HUB8360brNU/s1600/NATO+Bombs+TV+Station+in+Serbia.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: auto; margin-right: auto;"><img alt="NATO bombing of the Radio Television of Serbia headquarters" border="0" height="320" src="http://3.bp.blogspot.com/-PdEIGTuUgYc/UXbXX5XkO8I/AAAAAAAABaY/HUB8360brNU/s1600/NATO+Bombs+TV+Station+in+Serbia.jpg" title="NATO bombing of the Radio Television of Serbia headquarters" width="213" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;">After NATO bombing of the Radio Television of Serbia headquarters</td></tr>
</tbody></table>
<br /></div>
</div>
<div class="article_main_text">
<div style="text-align: justify;">
<b>The </b>RTS<b> bombing, however,
was no mistake. Internally</b>, NATO had been debating for weeks whether
or not to destroy Serb television.</div>
</div>
<div class="article_main_text">
<div style="text-align: justify;">
Shea even suggested that
the network might be spared if it would begin broadcasting at least six
hours of <b>Western news reports reflecting NATO's views</b>. <br />
Ironically, RTS had been broadcasting many of NATO's pronouncements, albeit focusing
on the misstatements and contradictions.</div>
</div>
<div class="article_main_text">
<div style="text-align: justify;">
Still, though the bombing
of RTS may have been aimed at the Milosevic propaganda machine, it
also set back American and other foreign TV efforts to document the
siege of Belgrade. Most of the video broadcast on international TV
showing the results of bombing raids was obtained from RTS.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
</div>
<div class="article_main_text">
<div style="text-align: justify;">
Even before the RTS attack, NATO's struggle to control the information flow had riled many
leading Western media outlets.</div>
</div>
<div class="article_main_text">
<div style="text-align: justify;">
On April 9, 1999, editors and executives of seven <b>major U.S. news organization</b>s -- including <b><a href="http://serbiasos.blogspot.gr/2012/03/cnn-cias-news-network-propaganda-group.html" target="_blank"><i>The New York Times</i>, <i>The Washington Post</i> and CNN</a></b> -- protested to Defense Secretary William Cohen and urged him to loosen controls on information about the air strikes.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
</div>
<div class="article_main_text">
<div style="text-align: justify;">
"Detailed information about the
allied operation is vital to an informed public discussion of this
matter of national interest," the letter said. "On many days,<b> the
state-controlled Yugoslav media has been more specific about NATO
targets than the United States or NATO.</b>"</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
</div>
<div class="article_main_text">
<div style="text-align: justify;">
Historically, of course,
<b>the U.S. military has always been uncomfortable with American
journalists reporting from behind enemy lines. [Iraq, Libya, Syria]</b> Many senior U.S.
officers are veterans of the Vietnam War and believe that American
journalists should tailor their reporting to support the cause.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
</div>
<div class="article_main_text">
<div style="text-align: justify;">
In that vein, Harrison Salisbury, the famous war correspondent for <i>The New York Times</i>
was hailed for his reporting from the siege of Leningrad in World War
II, when the Soviet Union was allied with the United States.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
</div>
<div class="article_main_text">
<div style="text-align: justify;">
But when Salisbury became
the first correspondent from a major U.S. newspaper to report from
Hanoi during the Vietnam War, he was denounced as disloyal. </div>
<div style="text-align: justify;">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://3.bp.blogspot.com/-rGnS2KcP7r0/UXbYRSM22mI/AAAAAAAABag/1JRxTJiSq_4/s1600/tema13-rts.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="148" src="http://3.bp.blogspot.com/-rGnS2KcP7r0/UXbYRSM22mI/AAAAAAAABag/1JRxTJiSq_4/s1600/tema13-rts.jpg" width="320" /></a></div>
<br /></div>
</div>
<div class="article_main_text">
<div style="text-align: justify;">
In December 1966,
Salisbury wrote, "<b>Whatever the explanation, one can see United States
planes are dropping an enormous weight of explosives on purely civilian
targets</b>." His work earned him the nickname "Ho Chi Salisbury" at the
Pentagon.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
</div>
<div class="article_main_text">
<div style="text-align: justify;">
CNN's Peter Arnett
smuggled a satellite phone into Baghdad and reported live during the
Persian Gulf War. His stories included moving first-person accounts of
civilian targets destroyed by U.S. air attacks. In Washington, Arnett
was subjected to insults as traitorous "Baghdad Pete." </div>
<br /></div>
<div class="article_main_text">
Some similar tensions --
though not as severe -- have surfaced in the current war for Kosovo. In
the case of the <span style="text-align: justify;">RTS</span> attack, however, U.S. officials were careful not
to worsen relations with the American news media by accidentally
killing U.S. correspondents.<br />
<br /></div>
<div class="article_main_text">
In mid-April, about a
week before the cruise missiles were launched, the White House
reportedly tipped off the CNN brass about the impending attack of <span style="text-align: justify;">RTS</span> headquarters. CNN bosses called Belgrade and ordered CNN’s people out
of the <span style="text-align: justify;">RTS</span> building where they had been preparing TV reports for a
month.<br />
<br /></div>
<div class="article_main_text">
Other reporters, however, did not get the word, or chose not to believe it. <i>The London Independent's</i>
Robert Fisk, an intrepid Western reporter, said he was invited to the
doomed building for coffee and orange juice by Goran Matic, a Serb
government official. Matic was convinced that the TV studios were next
on NATO's target list.</div>
<div class="article_main_text">
"Yet, oddly, we didn't take him
seriously," Fisk reported. "Even when the air raid siren sounded, I
stayed for another coffee. … Surely NATO wouldn't waste its bombs on
this tiresome station with its third-rate propaganda and old movies,
let alone kill its staff. Once you kill people because you don't like
what they say, you change the rules of war."<br />
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="http://2.bp.blogspot.com/-jKcfikleTDs/UXbYocLQs_I/AAAAAAAABas/a575fOLNKdU/s1600/Monument.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" src="http://2.bp.blogspot.com/-jKcfikleTDs/UXbYocLQs_I/AAAAAAAABas/a575fOLNKdU/s1600/Monument.jpg" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;">Monument WHY? Queastion for USA/NATO...</td></tr>
</tbody></table>
<br /></div>
<div class="article_main_text">
<b>The content of </b><span style="text-align: justify;"><b>RTS</b></span><b> broadcasts also was more complicated than NATO has asserted.</b></div>
<div class="article_main_text">
Besides serving as a Serb
government voice, <span style="text-align: justify;">RTS </span>was <a href="http://www.rts.rs/" target="_blank">a center of cultural identity for the Serb nation</a>. With the destruction of <span style="text-align: justify;">RTS</span> headquarters,<b> thousands of tapes
and films have now been crushed to rubble</b>, videos that once helped tell<b>
the Serbs and their children who they are </b>-- and provide some small
comfort in their difficult lives.</div>
<div class="article_main_text">
<br /></div>
<div class="article_main_text">
Continue reading at <a href="http://www.consortiumnews.com/2011/042711b.html" target="_blank">Consortium news</a></div>
<div class="article_main_text">
<b>* SRT </b>stands for Serbian Radio Television, in Serbia we call it <b>RTS</b> or radio Television of Serbia</div>
</div>
Serbia SOShttp://www.blogger.com/profile/16633553286927947267noreply@blogger.com0Belgrade, Serbia44.8205556 20.46222220000004244.4601046 19.816775200000041 45.181006599999996 21.107669200000043tag:blogger.com,1999:blog-3557722196438193293.post-11607119836351297402013-04-14T18:33:00.001+02:002013-04-14T19:23:55.494+02:00The Rape of #Serbia [part 2]<span style="background-color: #f3f3f3;"><a href="http://www.veteranstoday.com/2011/11/06/the-rape-of-serbia-part-2/">The Rape of Serbia (Part 2)</a></span><br />
<span style="background-color: #f3f3f3;"><br /></span>
<br />
<div style="border: 0px none; font-family: Arial,Helvetica,sans-serif; font-size: 13px; line-height: 17.1562px; outline: 0px none; padding: 0px 0px 10px; vertical-align: baseline;">
<span style="background-color: #f3f3f3;"><b style="border: 0px none; margin: 0px; outline: 0px none; padding: 0px; vertical-align: baseline;">The War is About The Mines Of Kosovo</b></span></div>
<div style="border: 0px none; font-family: Arial,Helvetica,sans-serif; font-size: 13px; line-height: 17.1562px; outline: 0px none; padding: 0px 0px 10px; vertical-align: baseline;">
<span style="background-color: #f3f3f3;"><br /></span></div>
<div style="border: 0px none; font-family: Arial,Helvetica,sans-serif; font-size: 13px; line-height: 17.1562px; outline: 0px none; padding: 0px 0px 10px; vertical-align: baseline;">
<span style="background-color: #f3f3f3;"><b style="border: 0px none; margin: 0px; outline: 0px none; padding: 0px; vertical-align: baseline;">„Woe to those who call evil good, and good evil; Who put darkness for light, and light for darkness; Who put bitter to sweet, and sweet for bitter!“</b></span></div>
<div style="border: 0px none; font-family: Arial,Helvetica,sans-serif; font-size: 13px; line-height: 17.1562px; outline: 0px none; padding: 0px 0px 10px; vertical-align: baseline;">
<span style="background-color: #f3f3f3;">- Isaiah 5:20.</span></div>
<div style="border: 0px none; font-family: Arial,Helvetica,sans-serif; font-size: 13px; line-height: 17.1562px; outline: 0px none; padding: 0px 0px 10px; vertical-align: baseline;">
<span style="background-color: #f3f3f3;">Wars are at root about economics, and the Kosovo war was no different.</span></div>
<div style="border: 0px none; font-family: Arial,Helvetica,sans-serif; font-size: 13px; line-height: 17.1562px; outline: 0px none; padding: 0px 0px 10px; vertical-align: baseline;">
<span style="background-color: #f3f3f3;">So, why have had hundreds of millions of dollars in high-tech weapons suddenly become available to the, according to State Department – terrorist Kosovo Liberation Army? By way, of the USA and Germany!</span></div>
<div style="border: 0px none; font-family: Arial,Helvetica,sans-serif; font-size: 13px; line-height: 17.1562px; outline: 0px none; padding: 0px 0px 10px; vertical-align: baseline;">
<span style="background-color: #f3f3f3;">At the beginning, the biggest winners of all in this war were Boeing, Northrop-Grumman and Raytheon. And, of course, their happy shareholders.</span></div>
<div style="border: 0px none; font-family: Arial,Helvetica,sans-serif; font-size: 13px; line-height: 17.1562px; outline: 0px none; padding: 0px 0px 10px; vertical-align: baseline;">
<span style="background-color: #f3f3f3;">A Pentagon source has told me that US used 63% of munitions inventory to destroy Serbia. Shortly, U.S. Congress rushed through a $13 billion military spending package after the first two weeks of bombing. Such a bill would not have been possible without this bombing campaign. After that, US Congress requested an additional $120 billion for the next five years, and over $250 billion through the year 2010. What a bonanza for the munitions makers !</span></div>
<div style="border: 0px none; font-family: Arial,Helvetica,sans-serif; font-size: 13px; line-height: 17.1562px; outline: 0px none; padding: 0px 0px 10px; vertical-align: baseline;">
<span style="background-color: #f3f3f3;">„Rambouillet peace conference“ and „Rambouillet Accords“ were nothing else but organized theft of Serbian resources by Western corporations. Even the Serbophobic New York Times admitted in 1998 article: “Below Kosovo, a war’s glittering prize awaits the conqueror“. However, that same media rarely mentioned the 17 trillion dollars in mineral assets of Serbia.</span></div>
<div style="border: 0px none; font-family: Arial,Helvetica,sans-serif; font-size: 13px; line-height: 17.1562px; outline: 0px none; padding: 0px 0px 10px; vertical-align: baseline;">
<span style="background-color: #f3f3f3;">Serbia’s mineral resources are the richest in all Europe – west of Russia.</span></div>
<div style="border: 0px none; font-family: Arial,Helvetica,sans-serif; font-size: 13px; line-height: 17.1562px; outline: 0px none; padding: 0px 0px 10px; vertical-align: baseline;">
<span style="background-color: #f3f3f3;">Kosovo is often portrayed in the media as an isolated mountainous region, poor and without resources. It might seem, from theese accounts, to be an area of interest only to those who live there. <a href="http://www.veteranstoday.com/2011/11/06/the-rape-of-serbia-part-2/" target="_blank">continue -- ></a> </span></div>
Serbia SOShttp://www.blogger.com/profile/16633553286927947267noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-3557722196438193293.post-13351533252632312402013-04-14T18:31:00.001+02:002013-04-14T19:24:12.739+02:00The Rape of #Serbia [part I]<span style="background-color: #f3f3f3;"><a href="http://www.veteranstoday.com/2011/11/02/the-rape-of-serbia/">The Rape of Serbia</a></span><br />
<span style="background-color: #f3f3f3;"><br /></span>
<h2 style="border: 0px none; color: #222222; font-family: georgia,'palatino linotype',palatino,'times new roman',times,serif; font-size: 18px; letter-spacing: -1px; line-height: 1.3em; margin: 0px; outline: 0px none; padding: 0px; vertical-align: baseline;">
<span style="background-color: #f3f3f3;">By <a href="http://www.veteranstoday.com/author/milosevic/" style="border: 0px none; color: #00659c; margin: 0px; outline: 0px none; padding: 0px; text-decoration: none; vertical-align: baseline;">Sir Vojislav Milosevic</a></span></h2>
<div style="border: 0px none; font-family: Arial,Helvetica,sans-serif; font-size: 13px; line-height: 17.1562px; outline: 0px none; padding: 0px 0px 10px; vertical-align: baseline;">
<span style="background-color: #f3f3f3;"><b style="border: 0px none; margin: 0px; outline: 0px none; padding: 0px; vertical-align: baseline;">Part 1.</b></span></div>
<div style="border: 0px none; font-family: Arial,Helvetica,sans-serif; font-size: 13px; line-height: 17.1562px; outline: 0px none; padding: 0px 0px 10px; vertical-align: baseline;">
<span style="background-color: #f3f3f3;"><br /></span></div>
<div style="border: 0px none; font-family: Arial,Helvetica,sans-serif; font-size: 13px; line-height: 17.1562px; outline: 0px none; padding: 0px 0px 10px; vertical-align: baseline;">
<span style="background-color: #f3f3f3;"><b style="border: 0px none; margin: 0px; outline: 0px none; padding: 0px; vertical-align: baseline;"><i style="border: 0px none; margin: 0px; outline: 0px none; padding: 0px; vertical-align: baseline;">„To investigate and expose a crime, you need to discover the motive and the modus operandi of the perpetrator“.</i></b></span></div>
<div style="border: 0px none; font-family: Arial,Helvetica,sans-serif; font-size: 13px; line-height: 17.1562px; outline: 0px none; padding: 0px 0px 10px; vertical-align: baseline;">
<span style="background-color: #f3f3f3;"><b style="border: 0px none; margin: 0px; outline: 0px none; padding: 0px; vertical-align: baseline;">I suppose I have a weird sense of humor, but I often laugh at things which really are more grotesque than funny.</b></span></div>
<div style="border: 0px none; font-family: Arial,Helvetica,sans-serif; font-size: 13px; line-height: 17.1562px; outline: 0px none; padding: 0px 0px 10px; vertical-align: baseline;">
<span style="background-color: #f3f3f3;">Why was there, a „civil war“ in Kosovo? Why did the Clinton administration get involved in it? What has been accomplished with 78 days of warfare, year 1999? <a href="http://www.veteranstoday.com/2011/11/02/the-rape-of-serbia/" target="_blank">continue -- ></a> </span></div>
Serbia SOShttp://www.blogger.com/profile/16633553286927947267noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-3557722196438193293.post-20208769737921545022013-04-14T18:06:00.001+02:002013-04-14T18:53:14.475+02:00How did I get interested in the issue of anti-NATO resistance in Serbia [Yugoslavia]<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<span style="text-align: justify;">Couple of days ago, on the </span><b style="text-align: justify;">14th anniversary of<a href="http://nointervention.com/archive/Yugoslavia/bela/index.htm" target="_blank"> NATO's bombing </a>of the train on Grdelica gorge</b><span style="text-align: justify;">, there was an interesting discussion on my friend's Facebook wall revolving around imperialism, NATO, failure of the left, similarities and differences among the cases of Iraq, Afghanistan, Yugoslavia, Libya and Syria, which was triggered by </span><b style="text-align: justify;">Sukant Chandan'</b><span style="text-align: justify;">s article</span><span style="font-size: small; text-align: justify;">: </span><a href="http://sonsofmalcolm.blogspot.co.uk/2013/04/patrick-cockburn-bemoans-libyan.html" style="text-align: justify;" target="_blank"><span style="font-size: small;"><span style="font-family: inherit;">"Patrick Cockburn bemoans Libyan disaster, but was very quiet as the disaster was unf<span style="font-size: small;">olding</span>"</span></span></a><span style="font-size: small; text-align: justify;">. </span><br />
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="http://4.bp.blogspot.com/-OSWpg7x1ebI/UWrSQ8jl43I/AAAAAAAABZQ/b2Yts03kxps/s1600/images+(45).jpg" imageanchor="1" style="margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" height="201" src="http://4.bp.blogspot.com/-OSWpg7x1ebI/UWrSQ8jl43I/AAAAAAAABZQ/b2Yts03kxps/s1600/images+(45).jpg" width="320" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;"><i style="text-align: justify;"><span style="font-family: Courier New, Courier, monospace; font-size: small;">Nato hit an international train, on regular service from Belgrade to Thessaloniki (Greece), in the vicinity of Leskovac. Dozen[No one knows the precise number] passengers were killed, including a 10 year-old child. More than 30 passengers were wounded. All casualties were civilians.</span></i></td></tr>
</tbody></table>
<div style="text-align: justify;">
There were some interesting comments there, some of them published in <span style="font-size: small;"><b>Sons of Malcolm</b><span style="font-size: small;"> </span></span>subsequent post:<span style="font-size: small;"><span style="font-size: small;"> </span><a href="http://sonsofmalcolm.blogspot.co.uk/2013/04/before-nato-attack-on-libya-afghanistan.html" target="_blank">"Before nATO attack on Libya, Afghanistan: There was Yugoslavia 1999"</a><span style="font-size: small;">. </span></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-size: small;"><span style="font-size: small;">T</span></span>his time I would like to share with you one comment in particular that was, in fact, an answer to</div>
<div style="text-align: justify;">
<b><i>Sukant's question:</i></b> </div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Chris Natural, how did you get interested in the issue around anti-nato resistance in Serbia/Yugoslavia? </b></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b><i>Chris Natural:</i></b> </div>
<div style="text-align: justify;">
<b>How did I get interested? How do any of us get interests in such matters?</b></div>
<div style="text-align: justify;">
For myself, <b>I guess from a lifetime of questioning our motives everywhere.</b> A strong feeling of right and wrong. Which seemed to be in my blood from birth for reasons unknown.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
I remember as<b> a nine year old being one of very few speaking</b> <b>out against Thatcher</b> during my junior school vote on the eve of the '79 election. Not because of any encouragement from my folks (at this time we rarely spoke about politics, though they had an interest). </div>
<a name='more'></a><br />
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
It was just a gut feeling. I also remember as a child being disgusted at the sight of "News at Ten" newsreader <b>Sandy Gall riding</b> around on a mujahedin tank <b>in Afghanistan</b>, <b>dressed as a Lawrence of Arabia</b> reject, <b>eulogizing the western backed nut job death squads</b>, as they skinned young Russian conscripts before his eyes. </div>
<div style="text-align: justify;">
We didn't get to see that bit of course. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
I was the only youth <b>in my entire college</b> department who stuck his hand up to vote <b>against the Falklands War</b>, much to the disappointment of the invited speaker. It seems I've always had an innate political distrust of my country of birth. </div>
<div style="text-align: justify;">
So much so that from my earliest days, even though I played and loved football as a kid, I always cheered the opposition during any England match! Still do if I can bear to watch it.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
I guess my interest in NATO's attack on Yugoslavia was just <b>an extension of that</b>.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
For me<b> NATO's destruction of Yugoslavia</b> incorporating as it did <b>the Kosovo escapade</b>, was one of the <b>war crimes of the century</b>. And a turning point. The blueprint for <b>NATO's 'humanitarian intervention'</b>. Complete with unprecedented media manipulation and collusion. Yugoslavia. On our doorstep. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>The second most popular holiday destination for British holidaymakers</b> at the time. Able to be parodied as a pariah state almost overnight. And brutally destroyed. </div>
<div style="text-align: justify;">
I still can't believe it. Our mass bombing of cities and people <b>that months before Brits were happy to holiday with. </b></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Our tooling up and glorifying of <b>the most violent savage barbarians imaginable, the KLA</b>. Every day NATO spokesman Jamie Shea (let us never forget) spouting a foul deluge of the most preposterous <b>propaganda, faithfully parroted by press, politicians and Amnesty types alike</b>. It was incessant and all too much. And with no resistance whatsoever in this country. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
It laid bare the total superficiality of 'resistant' groups here and 'progressive' politicians. <b>The only dissent that I could find on this unfolding atrocity</b> was when I discovered "The Morning Star" newspaper. It carried excellent coverage of the facts, quite often quoting European papers and sources who quite obviously had a better handle on things than our slavish propagandists.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
As the war was taking place I attended a Labour party conference fringe meeting in Brighton opposing NATO's war in Kosovo organized by the Morning Star. It was open to the public. <b>There were just six of us there. Six!</b> <b>Everyone turned their back on Yugoslavia.</b></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://4.bp.blogspot.com/-AnBHArczZYE/UWrRb7ZWnyI/AAAAAAAABZA/i0EMwdJ2o5Y/s1600/kolateral.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" src="http://4.bp.blogspot.com/-AnBHArczZYE/UWrRb7ZWnyI/AAAAAAAABZA/i0EMwdJ2o5Y/s1600/kolateral.jpg" width="290" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
<b><br /></b></div>
<div style="text-align: justify;">
Despite the facts of what was actually happening there. <b>As they've done in Libya and do so in Syria</b>. For the same reasons. <b>Ignorance</b> (hardly surprising with our lack of real news analysis), political correctness (fawning over barbarians portrayed as helpless ethnic freedom fighters) and religious bigotry.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
I have no direct interest in Yugoslavia per-se. I'd never been there and have never met a Serb. But why should that matter? <b>Right and wrong does not have regional, cultural or religious boundary.</b> Or shouldn't. I grieve for the epic crime that took place there, on our doorstep, with all its indescribable suffering and consequence. I grieve for what this period represented. I grieve most for the fact that this disgraceful episode appears <b>airbrushed from history</b>. They won.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
But the effects of this crime do not remain in the past. <b>The precedent for NATO's 'humanitarian intervention' was set here and continues to be rolled out worldwide</b>. </div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Kosovo</b> itself remains<b> a sectarian, lawless basket case</b>, gifted to the KLA, controllers of the worlds largest and most violent vice racket according to Europol, specializing in sex trafficking and heroin supply. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Subsequent to these <b>glorious 'freedom fighters' being given their freedom by us</b>, <b>the supply of cheap heroin and enforced prostitution</b>, with the misery and tribulation that this brings, has flooded every major European city and beyond. These gangsters are the source.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
There are many reasons to be interested and concerned about the issues surrounding NATO's aggression in this area. <b>Quite apart from honoring those who died and suffer because of it. </b></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://1.bp.blogspot.com/-8ly_8v6ABpQ/UWrRruE5DdI/AAAAAAAABZI/3C4CEquc58Q/s1600/media_monkeys.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="226" src="http://1.bp.blogspot.com/-8ly_8v6ABpQ/UWrRruE5DdI/AAAAAAAABZI/3C4CEquc58Q/s1600/media_monkeys.jpg" width="320" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
It has so much to tell us about <b>how U.S power colludes with state machinery, the media and criminal groups to shape the planet to it's needs.</b> And how uneducated and consequently impotent opposition to this is.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>I hope this long response to your question touches on a bit as to why I am interested Sukant!</b></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
</div>
Serbia SOShttp://www.blogger.com/profile/16633553286927947267noreply@blogger.com0Лесковац, Србија43 21.95000000000004542.9535455 21.869319000000047 43.0464545 22.030681000000044tag:blogger.com,1999:blog-3557722196438193293.post-15076266822538044252013-04-13T16:55:00.000+02:002013-04-13T20:39:29.579+02:00CNN and BBC helping Albanians to ethnically cleanse North Kosovo Serbs?<br />
<span style="color: #333333; font-family: Arial, sans-serif;"><span style="font-size: 14px; line-height: 18px; white-space: pre-wrap;"><br /></span></span>
<span style="color: #333333; font-family: Arial, sans-serif;"><span style="font-size: 14px; line-height: 18px; white-space: pre-wrap;"><br /></span></span>
<span style="color: #333333; font-family: Arial, sans-serif; font-size: 14px; line-height: 18px; white-space: pre-wrap;">Bomb has been thrown this morning on a Serb home in Zvečan. </span><br />
<span style="color: #333333; font-family: Arial, sans-serif;"><span style="font-size: 14px; line-height: 18px; white-space: pre-wrap;">More than twenty bombs have been thrown on Kosovo Serb houses since January this year.</span></span><br />
<span style="color: #333333; font-family: Arial, sans-serif;"><span style="font-size: 14px; line-height: 18px; white-space: pre-wrap;">Hundreds of Serb graves were desecrated. </span></span><br />
<span style="color: #333333; font-family: Arial, sans-serif;"><span style="font-size: 14px; line-height: 18px; white-space: pre-wrap;">Serb pupils were stoned while waiting for the bus.</span></span><br />
<span style="color: #333333; font-family: Arial, sans-serif;"><span style="font-size: 14px; line-height: 18px; white-space: pre-wrap;">No one was persecuted.</span></span><br />
<span style="color: #333333; font-family: Arial, sans-serif;"><span style="font-size: 14px; line-height: 18px; white-space: pre-wrap;">Not even one bomb was thrown on an Albanian house in retaliation.</span></span><br />
<span style="color: #333333; font-family: Arial, sans-serif;"><span style="font-size: 14px; line-height: 18px; white-space: pre-wrap;"> </span></span>
<br />
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="http://1.bp.blogspot.com/-61UejKZdvVo/UWltZxyTTuI/AAAAAAAABYA/tettWdes66c/s1600/mama+sa+decom+na+ksoovu.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" height="266" src="http://1.bp.blogspot.com/-61UejKZdvVo/UWltZxyTTuI/AAAAAAAABYA/tettWdes66c/s400/mama+sa+decom+na+ksoovu.jpg" width="400" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;">Sneža Vučetić trying to console one of her two children,<span style="background-color: purple;"><span></span></span><br />
injured when bomb was thrown on their home, 04.02.13.</td></tr>
</tbody></table>
<span style="color: #333333; font-family: Arial, sans-serif;"><span style="font-size: 14px; line-height: 18px; white-space: pre-wrap;"><br /></span></span>
<span style="color: #333333; font-family: Arial, sans-serif;"><span style="font-size: 14px; line-height: 18px; white-space: pre-wrap;">The last bomb is significant because it comes amid the news that Albanian Rosu special forces (consisting mostly of former KLA fighters) intensified patrols around Serb areas and are behaving as if they are about to attack civilians. President of the Leposavić Municipality Dragiša Vasić said yesterday that Serbs are worried due to sudden suspicious increased presence and movements of ROSU forces in Serb areas.</span></span><br />
<span style="color: #333333; font-family: Arial, sans-serif;"><span style="font-size: 14px; line-height: 18px; white-space: pre-wrap;"><br /></span></span>
<span style="color: #333333; font-family: Arial, sans-serif;"><span style="font-size: 14px; line-height: 18px; white-space: pre-wrap;">"Serbs see it as a provocation, and as a possibility for an attempt of re-invasion, similar to July 2011, when ROSU tried to forcefully occupy North Kosovo" said Vasić for Kurir press.</span></span><br />
<a name='more'></a><span style="color: #333333; font-family: Arial, sans-serif;"><br /></span>
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="http://3.bp.blogspot.com/-tUWwaYksYKo/UWlwO0j_zZI/AAAAAAAABYM/USt_vG9jEms/s1600/Tachi+with+Rosu+forces+in+Kosovo.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" height="243" src="http://3.bp.blogspot.com/-tUWwaYksYKo/UWlwO0j_zZI/AAAAAAAABYM/USt_vG9jEms/s400/Tachi+with+Rosu+forces+in+Kosovo.jpg" width="400" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;">Controversial "Kosovo PM" Tachi, ex-KLA commander,<br />
implicated with human organ harvesting, greeting ROSU forces </td></tr>
</tbody></table>
<span style="color: #333333; font-family: Arial, sans-serif;"><span style="font-size: 14px; line-height: 18px; white-space: pre-wrap;"><br /></span></span>
<span style="color: #333333; font-family: Arial, sans-serif;"><span style="font-size: 14px; line-height: 18px; white-space: pre-wrap;">He also added that Serbs won't accept "Kosovo institutions" </span></span><span style="color: #333333; font-family: Arial, sans-serif; font-size: 14px; line-height: 18px; white-space: pre-wrap;">under any circumstances, and that forceful attempts to integrate them into "independent Kosovo system" might lead to "unforeseeable consequences", because no one will be able to control the people and their reaction in that case.</span><br />
<span style="color: #333333; font-family: Arial, sans-serif; font-size: 14px; line-height: 18px; white-space: pre-wrap;"><br /></span>
<span style="color: #333333; font-family: Arial, sans-serif; font-size: 14px; line-height: 18px; white-space: pre-wrap;">Vasić expressed the hope that KFOR forces (NATO's mission in Kosovo) won't circumvent their mandate this time, as they did in 2004 when they allowed ethnic cleansing of Kosovo Serbs. </span><br />
<span style="color: #333333; font-family: Arial, sans-serif;"><span style="font-size: 14px; line-height: 18px; white-space: pre-wrap;"><br /></span></span>
<span style="color: #333333; font-family: Arial, sans-serif;"><span style="font-size: 14px; line-height: 18px; white-space: pre-wrap;">Srbin.Info site wrote that Kosovo Serbs are worried about possible false flags or pre-planned attacks because experienced well-known BBC and CNN journalists, famous for their misrepresentation of Kosovo events, came to Albanian part of Kosovska Mitrovica on Monday for unknown reason, and "if we have a look at previous experiences, whenever they come, something bad happens to Serbs soon after".</span></span><br />
<span style="color: #333333; font-family: Arial, sans-serif;"><span style="font-size: 14px; line-height: 18px; white-space: pre-wrap;"><br /></span></span>
<span style="color: #333333; font-family: Arial, sans-serif;"><span style="font-size: 14px; line-height: 18px; white-space: pre-wrap;">Considering a bomb was thrown at a Serb house today by unknown persons, as well as ominous presence of ROSU, CNN and BBC in the last couple of days, North Kosovo Serbs have a reason to be worried about their safety in the coming period. </span></span><br />
<span style="color: #333333; font-family: Arial, sans-serif;"><span style="font-size: 14px; line-height: 18px; white-space: pre-wrap;"><br /></span></span>
<br />
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="http://4.bp.blogspot.com/-ERmCX3A7aS0/UWlw2591dEI/AAAAAAAABYY/gE57ZdhXnjY/s1600/Serbian+barricades+in+Kosovo.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" height="232" src="http://4.bp.blogspot.com/-ERmCX3A7aS0/UWlw2591dEI/AAAAAAAABYY/gE57ZdhXnjY/s400/Serbian+barricades+in+Kosovo.jpg" width="400" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;">Serbian barricades in Kosovo, defended by local women</td></tr>
</tbody></table>
<span style="color: #333333; font-family: Arial, sans-serif;"><span style="font-size: 14px; line-height: 18px; white-space: pre-wrap;"><br /></span></span>
Serbia SOShttp://www.blogger.com/profile/16633553286927947267noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-3557722196438193293.post-1537336037464178092013-04-13T12:35:00.005+02:002013-04-13T13:32:19.784+02:00The Republic of Serbia, President Mr. Tomislav Nikolic, UN General Assembly,Thematic Debate: Role of International Criminal Justice in Reconciliation<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<br />
<div style="text-align: justify;">
The Serbian president expressed the view that the ICTY, known as the Hague Tribunal, has done nothing to help but has rather only hindered the process of reconciliation in the former Yugoslavia.</div>
<table cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="http://3.bp.blogspot.com/-rOSD65_h_XM/UWk0oS-56NI/AAAAAAAABXw/10rMunIYDwY/s1600/Republic+of+Serbia,+President+Mr+Tomislav+Nikolic,+UN+General+Assembly,Thematic+Debate+Role+of+International+Criminal+Justice+in+Reconciliation.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: auto; margin-right: auto;"><img alt=" Republic of Serbia, President Mr. Tomislav Nikolic, UN General Assembly,Thematic Debate: Role of International Criminal Justice in Reconciliation" border="0" src="http://3.bp.blogspot.com/-rOSD65_h_XM/UWk0oS-56NI/AAAAAAAABXw/10rMunIYDwY/s1600/Republic+of+Serbia,+President+Mr+Tomislav+Nikolic,+UN+General+Assembly,Thematic+Debate+Role+of+International+Criminal+Justice+in+Reconciliation.jpg" height="310" title=" Republic of Serbia, President Mr. Tomislav Nikolic, UN General Assembly,Thematic Debate: Role of International Criminal Justice in Reconciliation" width="400" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;"> Republic of Serbia, President Mr. Tomislav Nikolic, UN General Assembly,Thematic Debate: Role of International Criminal Justice in Reconciliation</td></tr>
</tbody></table>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
“Serbia and I are ready not to wait for 70 more years to reconcile with the neighbors that we used to live with together in the same state or (to reconcile) with those, I mean to say Kosovo-Metohija, with whom we live in the same country today. I am deeply convinced that the Hague Tribunal has only done harm to this process and that it has probably caused an unnecessary delay that will be carried over to the next generation. The process has certainly and to a large extent been slowed down and made more difficult,” said the Serbian president. </div>
<a name='more'></a><span style="text-align: justify;">According to Nikolić, the tribunal is making one nation feel as being a victim of great injustice, while making another nation enjoy a feeling of great triumph. </span><br />
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
“From the standpoint of science and ethics, the Hague processes can be put on a par with the processes led by the Inquisition and with the Paris and Moscow Trials. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
The proceedings against Serbs are motivated by desires to punish and retaliate; and retaliation, particularly in contemporary law, can never be justified as righteous. The Hague procedures are characterized by a total lack of justice and fairness,” said the Serbian president. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Speaking the first among a total of 50 member countries' representatives who have announced their participation in the debate, Nikolić said that all the penalties that have been voiced against Serbs at the ICTY put together amount to about 1,150 years, while the sentences against representatives of other nations for crimes against Serbs total 55 years. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
The president recalled that Croat generals Mladen Markač and Ante Gotovina were released despite the fact that Croatian troops expelled more than 300,000 Serbs from areas that have been inhabited by their ancestors for centuries. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: center;">
<iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="360" src="http://www.youtube.com/embed/Kuzy-cc37tY" width="480"></iframe>
</div>
<div style="text-align: justify;">
Also, more than 2,000 victims in Bratunac, Kravica and surrounding areas in eastern Bosnia, places of activity of the Bosniak (Bosnian Muslim) forces under the command of Naser Orić are still waiting to see at least some of the perpetrators receiving punishments, he added. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Serbs from Kosovo-Metohija have been victims to organized kidnappings and removal of organs from their bodies, which were later sold on the black market. History did not see such crimes before. Instead of processing the crimes, the Hague tribunal has destroyed the evidence, said Nikolić. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
“Hundreds of thousands of exiled, and thousands of killed and kidnapped persons in Kosovo were not enough for The Hague tribunal to decide to punish the commanders and members of the so-called (Kosovo) Liberation Army; and not only that, since during the trial (of Ramush) Haradinaj, the tribunal allowed the accused to be involved in politics, which is an unprecedented move. What it actually allowed him to do is to eliminate and intimidate witnesses,” Nikolić added. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Nikolić believes that the verdicts reached by the tribunal are making the Serbian people feel frustrated and depressed while creating the feelings of exultation and triumph among the Croats and Bosniaks. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
“It seems that for the greatest part ,The Hague trials will not be able to lead to a real and complete truth and therefore, any reconciliation will be an imposed and insincere one. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
You cannot be fair to some and unfair to others. Also, how to explain away the fact that almost nobody, except in one case in Bosnia and in one case in Kosovo, has been convicted of crimes against Serbs,” said Nikolić. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Speaking at the thematic debate, entitled "Role of international criminal justice in reconciliation", which begun at the UN headquarters on the East River on Wednesday, and is being boycotted by the United states and ICTY representatives, Nikolić commented on the unwillingness of the tribunal's representatives to attend, observing that “if they did not respect the most ancient legal rule, "audiatur et altera pars'" (hear the other side too), how can we expect even a minimum of law and justice of them?” </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
“The Hague tribunal has failed to meet that which they have proclaimed as their main goal - regional reconciliation; therefore, it (the ICTY) cannot be the future of international justice, but only its past and an ugly one at that. The only benefit derived from the existence of the Hague tribunal is that it has now become quite clear that the method of its creation and its entire work has shown that things should never be done in that way again,” he said. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
As an expression of support for the work of the International Court of Justice, as the sole instance to enforce international justice, and because of Serbia's desire to contribute to the proclaimed goals of the Hague tribunal, Nikolić described in detail what Serbia has done in its cooperation with the ICTY so far. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Serbia has extradited 46 defendants, including two former presidents, government members, three chiefs of staff of its army and several police and army generals, including the director of intelligence service which, Nikolić says, has never been done by any other country. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Also, he added, Serbia has “almost given up on its sovereignty,” relieving more than 750 witnesses from the obligation to safeguard state secrets. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
“Our cooperation with the Hague tribunal was our sincere desire to contribute to reconciliation in the former Yugoslavia, rather than a result of any kind of pressure. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
For that reason, and often threatening its national interests, Serbia has met almost all requests for assistance by the Hague prosecutor or defendants and not a single request to review its archives has been denied.” </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
At the same time, he said, “in the activities of the Hague Tribunal, Serbs in general have rarely been noted as victims ... save only in a few instances: Haradin Bala was convicted for crimes against Serbs in Kosovo and received a sentence of 13 years in prison; Zdravko Mućić got 9 years, Hazim Delić 18 years and Esad Landžo 15 years in prison.” </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
“These data may suggest a following conclusion: the perpetrators of war crimes on the territory of the former Yugoslavia are almost exclusively Serbs while, which is particularly interesting, there are almost no Serbs at all among the victims of the tragic wars. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Someone is trying to establish the conclusion that the Serbian side alone was conducting killings and genocide in a bestial and orgiastic manner, while the other side sat on its hands, dealing with its daily routines and humanitarian work,” he said. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Nikolić said that “it is not true that in this war that destroyed us all only one side was getting killed and the other side was doing the killings,” adding that “perhaps it was all prelude to the seizure of Kosovo-Metohija from Serbia, which we now see at work and in which the organization composed of the most modern and supposedly fairest countries is involved. </div>
<div style="text-align: justify;">
Yes, but (it is) also (composed) of the most powerful countries, whose 'ranks' were deserted by justice.” </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
“If a future researcher, a future historian, is to derive their conclusions about the war in Bosnia on the basis of the number of the accused and convicted Serbs, Croats and Muslims, he will only be able to conclude that the Serbs alone killed Croats and Muslims, that almost not a single Serb was murdered and that the Croats killed the Bosniaks here and there, while the Bosniaks killed almost not a single Croat. </div>
<div style="text-align: justify;">
This is a striking reflection of the state of affairs when it comes to the tribunal's lack of objectivity and impartiality,” he said. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
When it comes to the ICTY processes, Nikolić gave special attention to the lack of equality between the prosecution and the defense, as “in all proceedings, the prosecutorial party has in every sense been the favored side, to the detriment of the defense of the defendant” when it comes to resources and access to media. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Nikolić pointed to the case of Vojislav Šešelj as an example of the gravest violation of human rights of the accused, saying that the man “has spent almost full 11 years in prison before the trial against him even began, since the prosecutorial party was unable to obtain evidence for its pre-planned - read 'no evidence' involved - indictment, which is unprecedented in world history.” </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Nikolić also called on the tribunal and the UN to permit Serb prisoners to serve their sentences in Serbia. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
“The purpose of the punishments should not be retaliation. Enlightened nations have long ceased to think of punishment as a means of revenge... </div>
<div style="text-align: justify;">
But, one of the purposes of punishment is resocialization of defendants. Not forgiveness, but rather, as far as possible, their return to normal life. </div>
<div style="text-align: justify;">
Making one serve a sentence of imprisonment in a foreign country, away from one's family, in an unfamiliar neighborhood and lacking the knowledge of the local language, can hardly contribute to the goals noted." </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
If Serbs who were convicted before the ICTY are allowed to serve their prison sentences in Serbia, Serbia can guarantee that these persons will receive no preferential treatment and that Serbia is willing to accept international supervision, Nikolić concluded.<br />
<br />
<a href="http://www.predsednik.rs/en" target="_blank"><b>Offical page of President Tomislav Nikolic</b></a><br />
<br />
Source: <a href="http://www.b92.net/" target="_blank">B92</a><br />
<br />
<br />
<div style="text-align: left;">
<b>Thematic Debate on the Role of International Criminal Justice in Reconciliation </b><a href="http://serbiasos.blogspot.gr/2013/04/thematic-debate-on-role-of.html">http://serbiasos.blogspot.gr/2013/04/thematic-debate-on-role-of.html</a></div>
</div>
</div>
Serbia SOShttp://www.blogger.com/profile/16633553286927947267noreply@blogger.com0Њујорк, Сједињене Америчке Државе40.7143528 -74.005973140.3291728 -74.65142010000001 41.0995328 -73.3605261tag:blogger.com,1999:blog-3557722196438193293.post-18275326030030534572013-04-13T12:15:00.001+02:002013-04-13T12:55:47.823+02:00Thematic Debate on the Role of International Criminal Justice in Reconciliation<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<br />
S.E. M.<a href="http://www.un.org/en/ga/president/67/about/" target="_blank"> Vuk Jeremić</a>, President of the 67th Session of the United Nations General Assembly<br />
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="http://3.bp.blogspot.com/-GiFifc6SzyI/UWkwEJuMzeI/AAAAAAAABXg/MBPM03Nnj0U/s1600/General+Assembly+president+Vuk+Jeremic+Serbia.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: auto; margin-right: auto;"><img alt="S.E. M. Vuk Jeremić, President of the 67th Session of the United Nations General Assembly" border="0" src="http://3.bp.blogspot.com/-GiFifc6SzyI/UWkwEJuMzeI/AAAAAAAABXg/MBPM03Nnj0U/s1600/General+Assembly+president+Vuk+Jeremic+Serbia.jpg" height="274" title="S.E. M. Vuk Jeremić, President of the 67th Session of the United Nations General Assembly" width="320" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;">S.E. M. Vuk Jeremić, President of the 67th Session of the United Nations General Assembly</td></tr>
</tbody></table>
<br />
Address at the Opening of the Thematic Debate on the<br />
Role of International Criminal Justice in Reconciliation<br />
New York, 10 April 2013<br />
<br />
<br />
Mr. Secretary-General Ban Ki-moon,<br />
Esteemed Heads of State,<br />
Respected Ministers,<br />
Excellencies,<br />
Ladies and Gentlemen,<br />
<br />
<div style="text-align: justify;">
It is my distinct privilege to welcome you to the United Nations General Assembly.</div>
<div style="text-align: justify;">
Two decades after the establishment of the inaugural UN ad hoc tribunal, and eleven years following the entry into force of the Rome Statute establishing the ICC, we are finally holding our first thematic debate on international criminal justice.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
I believe this is an issue of enormous significance for the international community. The number and diversity of countries that will participate in today’s proceedings demonstrates how widespread is the interest in this topic.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
It is also an immensely sensitive one, for discussions about international criminal justice often involve considerations of delicate matters like sovereignty or impartiality. But I firmly believe there should be no forbidden subjects in the General Assembly. Where else can all Member States come together, as equals, to exchange views frankly, openly, and inclusively on far-reaching issues?</div>
<a name='more'></a><br />
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Excellencies,</div>
<div style="text-align: justify;">
As international criminal justice is no longer in its infancy, there is quite an accumulated wealth of experience that can be appraised. Academic and public-policy experts have started to consider the historical record, revealing numerous lessons that may be learned or best practices to be applied in the future.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
They are also debating issues such as prosecutorial discretion, the legal criteria by which judgments are rendered, and the selection process of court officials and staff as well as the question of jurisdictional primacy and how it has evolved over time.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Others include how to balance the delivery of justice, the prevention of impunity and fostering general deterrence, and the respect for the rights of both victims and the accused.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
In my view, the paramount question is how international criminal justice can help reconcile former adversaries in post-conflict, transitioning societies.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Excellencies,</div>
<div style="text-align: justify;">
I strongly believe that efforts to achieve justice and reconciliation should reinforce each other, and be bound together in what they aim to accomplish to put an end to enmity, thus breaking for good the vicious cycle of hatred.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Reconciliation necessitates each side to accept its share of responsibility. Divorced from this context, international criminal justice can easily be perceived as an instrument of revendication, or be portrayed as complicit with attempts to assign communal blame. Such outcomes would harm efforts to strengthen the rule of law, for no legal tradition recognizes the guilt or innocence of an entire nation.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Reconciliation will come about when all the parties to a conflict are ready to speak the truth to each other. Honoring all the victims is at the heart of this endeavor. That is why it is so critically important to ensure atrocities are neither denied, nor bizarrely celebrated as national triumphs.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Reconciliation is in its essence about the future, about making sure we do not allow yesterday’s tragedies to circumscribe our ability to reach out to each other, and work together for a better, more inclusive tomorrow.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Excellencies,</div>
<div style="text-align: justify;">
I hope this thematic debate can be about the future as well, for we should see international criminal justice not only for what it is, but also for what it could become.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Let us therefore seek to improve its effectiveness, while offering honest and forthright assessments of its work.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
And let us also be reminded of the possible dangers posed by its absence. It was Aristotle who wrote, so long ago, that “at his best, man is the noblest of all animals; separated from law and justice, he is the worst.”</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
May we fervently strive to build a world in which no man or nation is separated from the ennobling reign of law and justice, where truth and reconciliation will be imparted with much-deserved preeminence.</div>
<div style="text-align: justify;">
Thank you for your attention.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
by Vuk Jeremic </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
</div>
UN General Assembly<br />
Thematic Debate<br />
Role of International Criminal Justice in Reconciliation<br />
10 April 2013<br />
Tentative programme <b><a href="http://www.un.org/en/ga/president/67/130409%20ICJ%20debate%20tentative%20detailed%20program_1.pdf" target="_blank">here</a></b><br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://2.bp.blogspot.com/-oG_QDl7Pmkg/UWkso3qfc-I/AAAAAAAABXQ/8FYIjA08iac/s1600/General+ASSEMBLY+United+Nation.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="http://2.bp.blogspot.com/-oG_QDl7Pmkg/UWkso3qfc-I/AAAAAAAABXQ/8FYIjA08iac/s1600/General+ASSEMBLY+United+Nation.jpg" height="287" width="400" /></a></div>
<br />
<br />
<b>Tentative List of Speakers (9 April 2013) – First come First serve</b><br />
Mission Level Name/Remarks<br />
<b>Bosnia and Herzegovina</b> President H.E. Mr. Nebojsa Radmanovic<br />
<b>The Republic of Serbia</b> President H.E. Mr. Tomislav Nikolic<br />
<b>Namibia</b> Minister of Justice Hon. Utoni Nujoma<br />
<b>Rwanda</b> Minister of Justice H.E. Mr. Tharcice Karugarama<br />
<b>Croatia </b>PR H.E. Mr. Ranko Vilović<br />
<b>Turkey</b> Charge d’Affaires Mr. Levent Eler<br />
<b>Surinam</b> PR H.E. Mr. Henry L. MacDonald<br />
<b>Costa Rica</b> PR H.E. Mr. Eduardo Ulibarri / On behalf of group of Latin American and Caribbean countries State Parties to the ICC<br />
<b>Russian Federation</b> PR H.E. Mr. Vitaly I. Churkin<br />
<b>Observer State of Palestine</b> PR H.E. Mr. Riyad H. Mansour<br />
<b>European Union Head of Delegation</b> H.E. Mr. Thomas MayrHarting<br />
<b>China</b> PR H.E. Mr. Li Baodong<br />
<b>Argentina</b> PR H.E. Mrs. María Cristina<br />
Perceval<b> Egypt</b> PR H.E. Mr. Mootaz Ahmadein Khalil<br />
<b>Switzerland</b> PR H.E. Mr. Paul Seger<br />
<b>Chile</b> PR H.E. Mr. Octavio Errázuriz<br />
<b>Liechtenstein</b> PR H.E. Mr. Christian Wenaweser<br />
<b>Pakistan</b> PR H.E. Mr. Masood Khan<br />
<b>Colombia</b> PR H.E. Mr. Néstor Osorio<br />
<b>Brazil</b> PR H.E. Mrs. Maria Luiza Ribeiro Viotti<br />
<b>Indonesia</b> PR H.E. Mr. Desra Percaya / On behalf of Indonesia<br />
<b>Ghana</b> PR H.E. Mr. Ken Kanda<br />
<b>Sri Lanka</b> PR H.E. Mr. Palitha Kohona<br />
<b>United Republic of Tanzania</b> PR H.E. Mr. Tuvako Nathaniel Manongi<br />
<b>Australia</b> DPR Ms. Philippa King<br />
<b>Trinidad and Tobago</b> PR H.E. Mr. Rodney Charles<br />
<b>South Africa</b> Charge d’Affaires Mr. Magen Govender<br />
<b>Uruguay</b> PR H.E. Ambassador José Luis Cancela<br />
<b>Congo</b> PR H.E. Mr. Raymond Serge Balé<br />
<b>Lesotho</b> Charge d'Affaires a.i Mr. Mafiroane Motanyane<br />
<b>Japan</b> PR H.E. Mr. Tsuneo Nishida<br />
<br />
<br />
<b>Remarks to General Assembly thematic debate on the Role of International Criminal Justice in Reconciliation</b><br />
<b>Secretary-General Ban Ki-moon, General Assembly, 10 April 2013</b><br />
<b>Source: <a href="http://www.un.org/apps/news/infocus/sgspeeches/statments_full.asp?statID=1820#.UWks6qLfD-Y" target="_blank">UN</a></b><br />
<br />
I am pleased to address the General Assembly on the role of international criminal justice in reconciliation. This is a topic of tremendous consequence.<br />
<br />
Reconciliation is one of the great essentials in our work for post-crisis healing.<br />
But it can be difficult to know just when a society has sufficiently looked at the roots of conflict and addressed the peoples’ grievances.<br />
<br />
All too often, even though fighting has stopped, and even after considerable time and effort, feelings can still be raw, and tensions can still erupt at seemingly slight provocation.<br />
<br />
That is why true reconciliation is so important. And it is precisely here that international criminal justice can make a decisive contribution.<br />
<br />
The advance of international criminal justice is arguably the most positive development in international relations of the past generation.<br />
<br />
Two decades ago, almost fifty years after the Nuremberg trials -- and in the face of horrendous acts that at times summoned up those very ghosts -- the international community established the International Criminal Tribunals for the Former Yugoslavia and Rwanda. The world was determined to ensure accountability for the crimes perpetrated during those conflicts.<br />
<br />
Since those initial milestones, we have seen similarly pioneering additions to the judicial landscape, including the International Criminal Court, the Special Court for Sierra Leone, the Extraordinary Chambers in the Courts of Cambodia and the Special Tribunal for Lebanon.<br />
<br />
Through their jurisprudence, these new instruments of justice have ushered in an age of accountability.<br />
<br />
Impunity for war crimes, crimes against humanity, genocide and other serious international crimes is no longer acceptable, nor is it tolerated.<br />
<br />
Those who stoke the flames of hatred and division -- whether head of state, head of militia, individual soldier or individual citizen – have increasingly few places to hide.<br />
<br />
Women and girls – often among the most vulnerable during conflict -- have been given additional protection.<br />
<br />
Just two days ago, I met in the Hague with the Presidents of the international courts and the tribunals. I thanked them for their work. I stressed my full and unequivocal support for their efforts.<br />
<br />
As the General Assembly declared at last September’s High-level Meeting on the Rule of Law, violations of international humanitarian law and gross violations of human rights law must be properly investigated and sanctioned.<br />
<br />
But justice is not only a matter of punishing the perpetrators. History has shown that long-term peace and stability requires the acknowledgement of past wrong-doings. For post-conflict societies traumatized by death and destruction, accountability can help prevent any recurrence. The Security Council emphasized precisely this in establishing the ICTY, the ICTR and the Special Court for Sierra Leone.<br />
<br />
Let us also remember that even when it is found that a particular person did not commit a crime – especially if such a finding is based primarily on technicalities -- this is not the same as finding that no crime took place.<br />
<br />
The system of international criminal justice has also given voice to victims and witnesses. Where once they might have gone unheard, left to suffer in silence, today they have a platform, not just through the courts and tribunals, but through truth commissions and similar mechanisms that have proven to be of immense value. And what they are seeing and helping to make possible, would have been considered unimaginable not so long ago. In Europe, Africa and Asia, once-powerful military and political leaders are being indicted and made to answer for their acts. Where once the rule of one man may have held sway, today the rule of law is on the rise. The effect on individuals, and on society as a whole, has been dramatic and cathartic. Even the amassing of trial documentation aids the cause, helping to ensure that history cannot be distorted for political ends.<br />
<br />
In recent years, both the ICTY and the ICTR have transferred cases to national jurisdictions. Such transfers help to ensure justice. They also facilitate the building of strong and independent domestic legal systems in which the rule of law flourishes and in which prosecution, defence and judicial organs have the capacity to conduct fair trials.<br />
<br />
The ICC, for its part, continues to contribute to our efforts to promote peace and security and respect for human rights. At the same time, we must remember that it is a court of last resort, and that the primary responsibility to prosecute international crimes lies with Member States. A successful ICC will be one that sees its workload diminish, universal acceptance of its jurisdiction and all of its states parties fully engaged in efforts to end impunity and ensure accountability for international crimes.<br />
<br />
We cannot expect to attain our goals of peace, development and respect for human rights without promoting and supporting a robust system of international criminal justice.<br />
<br />
I call on everyone in this room and our partners around the world to join together to support and strengthen this system. That is our shared responsibility. It is also our common interest.<br />
<br />
Supporting the tribunals and courts means respecting -- and not calling into question -- their independence, impartiality and integrity. It means implementing their decisions. And it means safeguarding them from those who seek to undermine them for reasons that may have more to do with politics than justice,<br />
<br />
The growing reach of international criminal justice is a hopeful trend for upholding our common humanity. I am strongly committed to providing the support these courts and tribunals need to succeed, now and in the future.<br />
<br />
I thank you very much.<br />
<br />
<br />
<b>The Republic of Serbia, President Mr. Tomislav Nikolic, UN General Assembly,Thematic Debate: Role of International Criminal Justice in Reconciliation </b><br />
<a href="http://serbiasos.blogspot.gr/2013/04/the-republic-of-serbia-president-mr.html">http://serbiasos.blogspot.gr/2013/04/the-republic-of-serbia-president-mr.html</a><br />
<br />
<br />
<br />
<br /></div>
Serbia SOShttp://www.blogger.com/profile/16633553286927947267noreply@blogger.com0Њујорк, Сједињене Америчке Државе40.7143528 -74.005973140.3291728 -74.65142010000001 41.0995328 -73.3605261tag:blogger.com,1999:blog-3557722196438193293.post-23477737090134782822013-04-09T21:45:00.003+02:002013-04-09T22:32:46.283+02:00Students from the University of Belgrade and citizens of Serbia: “NO TO CAPITULATION!”<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<br />
Many thanks <a href="http://english.ruvr.ru/2013_04_07/Serbian-students-to-protest-capitulation-of-Kosovo-900/" target="_blank">The Voice Of Russia</a><br />
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="http://1.bp.blogspot.com/-PRO77wAGiFI/UWRqVUlg53I/AAAAAAAABWY/f0Yx2ElUM8U/s1600/528335_454648521278449_571482760_n.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: auto; margin-right: auto;"><img alt="Students from the University of Belgrade and citizens of Serbia are up in arms over a proposed agreement with Pristina over Kosovo which is for all intents and purposes entails the complete and total capitulation of Kosovo and will cement the loss of an area that many Serbs consider to be the heart of Serbia. " border="0" height="300" src="http://1.bp.blogspot.com/-PRO77wAGiFI/UWRqVUlg53I/AAAAAAAABWY/f0Yx2ElUM8U/s400/528335_454648521278449_571482760_n.jpg" title="Students from the University of Belgrade and citizens of Serbia are up in arms over a proposed agreement with Pristina over Kosovo which is for all intents and purposes entails the complete and total capitulation of Kosovo and will cement the loss of an area that many Serbs consider to be the heart of Serbia. " width="400" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;">Photo: <span style="font-size: x-small;"><a href="https://www.facebook.com/pages/%D0%93%D1%80%D1%83%D0%BF%D0%B0-%D0%BF%D0%BE%D0%B4%D1%80%D1%88%D0%BA%D0%B5-%D0%B1%D1%80%D0%B0%D1%9B%D0%B8-%D0%BD%D0%B0-%D0%9A%D0%BE%D1%81%D0%BC%D0%B5%D1%82%D1%83/124436524316552?ref=stream" target="_blank">Група подршке браћи на Космету</a></span></td><td class="tr-caption"><br /></td></tr>
</tbody></table>
<br />
<div style="text-align: justify;">
<b>Students from the University of Belgrade and citizens of Serbia </b>are up in arms over a proposed agreement with<b> Pristina over Kosovo </b>which is for all intents and purposes entails the complete and total capitulation of Kosovo and will cement <b>the loss of an area that many Serbs</b> consider to be the heart of Serbia. </div>
<a name='more'></a><br />
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
The embattled Serbian people continue fighting for their <b>very existence something the western press does not report.</b> The EU continues to dangle the carrot of EU integration before the noses of officials but most of the people of Serbia have no desire to be a part of the EU leading to a further conflict inside Serbia.</div>
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="http://3.bp.blogspot.com/-LHqrsP2q088/UWRrLH6_tcI/AAAAAAAABWg/iHtfVyEgFZY/s1600/547649_442147019212166_1311616270_n.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: auto; margin-right: auto;"><img alt="Students from the University of Belgrade and citizens of Serbia are up in arms over a proposed agreement with Pristina over Kosovo which is for all intents and purposes entails the complete and total capitulation of Kosovo and will cement the loss of an area that many Serbs consider to be the heart of Serbia. " border="0" height="300" src="http://3.bp.blogspot.com/-LHqrsP2q088/UWRrLH6_tcI/AAAAAAAABWg/iHtfVyEgFZY/s400/547649_442147019212166_1311616270_n.jpg" title="Students from the University of Belgrade and citizens of Serbia are up in arms over a proposed agreement with Pristina over Kosovo which is for all intents and purposes entails the complete and total capitulation of Kosovo and will cement the loss of an area that many Serbs consider to be the heart of Serbia. " width="400" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;"><span style="font-size: x-small;">IN FRONT OF buildings </span><span style="font-size: x-small;">gs of Police and Army Headquarters,</span><span style="font-size: x-small;">IN THE VERY CENTER OF BELGRADE!</span><span style="font-size: x-small;"> bombed by <b><a href="http://opinionleaders.htmlplanet.com/casualties.html" target="_blank"> NATO </a>* </b></span>Photo: <span style="font-size: x-small;"><a href="https://www.facebook.com/pages/%D0%93%D1%80%D1%83%D0%BF%D0%B0-%D0%BF%D0%BE%D0%B4%D1%80%D1%88%D0%BA%D0%B5-%D0%B1%D1%80%D0%B0%D1%9B%D0%B8-%D0%BD%D0%B0-%D0%9A%D0%BE%D1%81%D0%BC%D0%B5%D1%82%D1%83/124436524316552?ref=stream" target="_blank">Група подршке браћи на Космету</a> </span></td></tr>
</tbody></table>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
The west and their surrogate, the war lord, drug trafficker, mafia boss and <b><a href="http://serbiasos.blogspot.gr/2011/10/pm-hashim-thaci-monster-of-kosovo.html" target="_blank">dealer in death and murdering for human organs Hashim Thaci</a></b>, are currently attempting to force Serbia, in any way that they can into <b>capitulating Kosovo</b> and allowing them to not only consolidate <b>control over the rogue breakaway repub</b>lic but also to expand that<b> illegal power base into further territory</b>.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Currently the eighth round of negotiations, if we can call the one-sided setting of conditions that it currently taking place that, between Belgrade and Pristina in Brussels, has proven to be, in the words of diplomats taking part in the process, nothing more than a capitulation.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Heading up the West’s renewed assault on the Serbian peopl</b>e, an assault designed to cement the <b>Western backed and recognized separation of Kosovo from Serbia</b>, is the head of European <b>“diplomacy” Catherine Ashton</b>, who despite evidence of the horrendous crimes involving the trafficking of human organs and rampant narcotics trafficking continues to support the criminals running Kosovo.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
The West is attempting to persuade Serbia with the carrot of “accession” to the European Union, something almost all of the Serb people do not want, but something those in power in Serbia are eagerly after.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Students at Belgrade University are up in arms about the prospect of captiulaion and are planning massive demonstrations for the 9th of April. </b></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="http://3.bp.blogspot.com/-ZvXyBB5h1Vg/UWRtBzge9_I/AAAAAAAABWw/qwchJqGZjKc/s1600/558825_442482192511982_29216049_n.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: auto; margin-right: auto;"><img alt="Students from the University of Belgrade and citizens of Serbia are up in arms over a proposed agreement with Pristina over Kosovo which is for all intents and purposes entails the complete and total capitulation of Kosovo and will cement the loss of an area that many Serbs consider to be the heart of Serbia. " border="0" height="300" src="http://3.bp.blogspot.com/-ZvXyBB5h1Vg/UWRtBzge9_I/AAAAAAAABWw/qwchJqGZjKc/s400/558825_442482192511982_29216049_n.jpg" title="Students from the University of Belgrade and citizens of Serbia are up in arms over a proposed agreement with Pristina over Kosovo which is for all intents and purposes entails the complete and total capitulation of Kosovo and will cement the loss of an area that many Serbs consider to be the heart of Serbia. " width="400" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;">Photo: <span style="font-size: x-small;"><a href="https://www.facebook.com/pages/%D0%93%D1%80%D1%83%D0%BF%D0%B0-%D0%BF%D0%BE%D0%B4%D1%80%D1%88%D0%BA%D0%B5-%D0%B1%D1%80%D0%B0%D1%9B%D0%B8-%D0%BD%D0%B0-%D0%9A%D0%BE%D1%81%D0%BC%D0%B5%D1%82%D1%83/124436524316552?ref=stream" target="_blank">Група подршке браћи на Космету</a></span></td></tr>
</tbody></table>
<div style="text-align: justify;">
<b>The students claim that: the Republic of Serbia has been given an unambiguous ultimatum</b>, that the ultimatum requests the assignation of a treaty which would abolish all Serbian institutions in North Kosovo and therefore spread the jurisdiction of self-declared state of Kosovo into northern territories and that the acceptance of the current “treaty” would mean recognition of Kosovo’s independence, something <b>the West has been longing for to cement their control over the breakaway republic.</b></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>According to the students at the University of Belgrad</b>e they will be publishing a statement and in the next few days will organize several protest actions under the slogan, <b>“NO TO CAPITULATION!”</b></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>The student organizers are fearful of a continued western media blackout and have asked me and <a href="http://english.ruvr.ru/" target="_blank">the Voice of Russia</a> </b>to bring much needed attention to their plight and the plight of the Serbian people. The student will organize delegations who will address<b> the Serbian Academy of Science and Art and the Rector of the University of Belgrade</b> demanding that both institutions request the Government of Serbia to decline the ultimatum.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
The students are to also planning to take up positions in front of the Serbia’s Government building on Monday,<b> April 8th, starting at 14:00 local time and will spend the night there</b>.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
According to the student representative who wishes to currently remain anonymous the protest will be held on Tuesday, <b>April 9th, “when the students and the citizens gathered will march to the government building </b>where the following requests will be handed to official government reesentatives, namely the Prime Minister Mr. Ivica Dacic and Government Vice-President Mr. Aleksandar Vucic.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>According to sources the demands will be the following: </b></div>
<div style="text-align: justify;">
“1. <b>We require of them not to sign any kind of treaty with Pristina according to the Brussels, USA or Germany’s ultimatum.</b>” </div>
<div style="text-align: justify;">
2. <b>We require that the citizens of Serbia, as holders of the sovereignty are given the opportunity to decide the following question on a national referendum:</b></div>
<div style="text-align: justify;">
<b> </b>‘Are you willing to denounce the right to Kosovo for the sole purpose of gaining the start date of the beginning of negotiations for the EU membership?’</div>
<div style="text-align: justify;">
3.<b> Resolve the Kosovo question in the framework of the United Nations.</b>” and finally, </div>
<div style="text-align: justify;">
“4. <b>Insistence on respecting <a href="http://www.un.org/docs/scres/1999/sc99.htm" target="_blank">Resolution 1244</a></b>.”</div>
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="http://2.bp.blogspot.com/-8ZyeqBDzAAE/UWRttDlLbtI/AAAAAAAABW4/W06Kb76j2vY/s1600/528183_438409056245986_1587044190_n.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: auto; margin-right: auto;"><img alt="Students from the University of Belgrade and citizens of Serbia are up in arms over a proposed agreement with Pristina over Kosovo which is for all intents and purposes entails the complete and total capitulation of Kosovo and will cement the loss of an area that many Serbs consider to be the heart of Serbia. " border="0" height="266" src="http://2.bp.blogspot.com/-8ZyeqBDzAAE/UWRttDlLbtI/AAAAAAAABW4/W06Kb76j2vY/s400/528183_438409056245986_1587044190_n.jpg" title="Students from the University of Belgrade and citizens of Serbia are up in arms over a proposed agreement with Pristina over Kosovo which is for all intents and purposes entails the complete and total capitulation of Kosovo and will cement the loss of an area that many Serbs consider to be the heart of Serbia. " width="400" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;">Photo: <a href="http://facebookreporter.org/%D0%BF%D1%80%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%81%D1%82-08-04-2013-%D0%B8%D1%81%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4-%D0%B2%D0%BB%D0%B0%D0%B4%D0%B5-%D1%81%D1%80%D0%B1%D0%B8%D1%98%D0%B5-%D0%B8%D0%B7-%D0%BC%D0%B8%D0%BD%D1%83/" target="_blank">Protest in Belgrade LIVE </a></td></tr>
</tbody></table>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
According to the students they will take every other needed action in order to ensure that these requests are fulfilled.</div>
<div style="text-align: justify;">
Our source says the protests are: “… meant to be peaceful and without the involvement of any political party” and that they, “are inviting all citizens and all of their colleagues to join them, so that they can unanimously say a loud, strong and decisive<b> ‘‘NO!’’ to capitulation.</b></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
In showing their resolve the students have clearly stated that: “In the case that our Government still decides to sign the treaty with Pristina, the students will not stop taking all the actions necessary in order to preserve the territorial integrity of the Republic of Serbia.”</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Hopefully the authorities in Belgrade will listen to the voice of the people</b> and do whatever they can to preserve that integrity and keep peace and unity in the country.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<a href="http://english.ruvr.ru/2013_04_07/Serbian-students-to-protest-capitulation-of-Kosovo-900/" target="_blank">John Robles</a><br />
<br />
* During the seventy-seven days of the<b> NATO aggression, the Serbia has been exposed to extensive civilian </b>destruction, unprecedented in modern history of the world.<br />
The <b>NATO</b> <a href="http://opinionleaders.htmlplanet.com/casualties.html" target="_blank"><b>systematically attacked and destroyed civilian target</b>s</a> in the entire territory of the Serbia, directly threatening the lives and<b> <a href="http://serbiasos.blogspot.gr/2012/03/serbia-who-nato-killed.html" target="_blank">fundamental human rights</a></b> of the entire Serbian population<br />
<br />
<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://2.bp.blogspot.com/-6qBKraGSxmM/UWR0VAQpD0I/AAAAAAAABXA/o2Js_oRq9jM/s1600/S3.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="300" src="http://2.bp.blogspot.com/-6qBKraGSxmM/UWR0VAQpD0I/AAAAAAAABXA/o2Js_oRq9jM/s400/S3.jpg" width="400" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
</div>
Serbia SOShttp://www.blogger.com/profile/16633553286927947267noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-3557722196438193293.post-61905219510533523782013-04-09T21:17:00.001+02:002013-04-09T21:17:28.093+02:00This is a "no" to blackmails, conditions and threats from Brussels #Serbia #Kosovo<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="http://3.bp.blogspot.com/-t1zNudbcmKU/UWRo44xUbKI/AAAAAAAABWQ/mJhpbmSvhCM/s1600/528183_438409056245986_1587044190_n.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" src="http://3.bp.blogspot.com/-t1zNudbcmKU/UWRo44xUbKI/AAAAAAAABWQ/mJhpbmSvhCM/s1600/528183_438409056245986_1587044190_n.jpg" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;">Protest in Serbian Capital Blegrade against EU blackmail </td></tr>
</tbody></table>
<br />
The government of Serbia cannot accept principles verbally presented to its negotiating team in Brussels, since they do not guarantee full security and protection of human rights to the Serb people in Kosovo," Ivica Dacic, Serbian prime minister, told reporters.<br />
<br />
<a name='more'></a><br /><br />
Dacic spoke after the Serbian government met to draft a response to proposals made verbally in Brussels last week, when Belgrade and Pristina failed to find common ground on how to defuse their longstanding tensions.<br />
<br />
Ashton's spokeswoman Maja Kocijancic said the EU was waiting for the official decisions from Serbia and Kosovo.<br />
<br />
Asked whether the dialogue can continue, Kocijancic said: "We need first to see the response and then decide how to take it forward."<br />
<br />
The government on Monday in Belgrade rejected the principles which Brussels offered to its negotiating team, as they do not guarantee full security, survival and protection of human rights of the Serb people living in Kosovo.<br />
<br />
At the same time, they supported Serbia's demand for an urgent resumption of the EU-facilitated dialogue between Belgrade and Priština.<br />
<br />
At a joint news conference held in Kosovska Mitrovica, support for the Serbian leadership was also expressed by representatives of political parties active in northern Kosovo.<br />
<br />
Stojanka Petković, a member of the United Regions of Serbia (URS) Presidency, said that all political actors in northern Kosovo expect future talks to produce solutions which will not be contrary to the interests of Kosovo Serbs, or jeopardize the position or state interests of Serbia.<br />
<br />
She said there is no reason to stir up panic among the people in the north, noting it is the politicians' job to calm tensions and KFOR's not to allow any violence.<br />
<br />
Head of the Kosovska Mitrovica District Radenko Nedeljković said the response Belgrade sent to Brussels on Monday is "a responsible move on the part of Serbia's leaders."<br />
<br />
This is a "no" to blackmails, conditions and threats from Brussels, he said, adding the decision can serve as a good starting point for future talks.<br />
<br />
Nedeljković added that the position of the Serbian leaders is also a message to Serbs in Kosovo that they will remain citizens of Serbia.<br />
<br />
He reiterated earlier demands from Kosovo Serbs that Russia become involved in the negotiating process.<br />
<br />
Socialist Party of Serbia (SPS) official Ninoslav Đerić said the unity of all political parties in northern Kosovo shows the people's determination to stay there.<br />
<br />
"We have no other land, this is where our graves are, this is where our children were born, where our grandchildren are growing up, and this is why we are not leaving," said Đerić.<br />
<br />
Support for the government's decision to reject the demeaning ultimatum which would mean renouncing one part of its territory and betraying the Serbs in the province was also expressed by Milan Ivanović (Serb National Council), Časlav Sofronijević (Democratic Party of Serbia), Milan Kosovac (citizens initiative "Serbia, Democracy, Justice"), and Bogdan Špadijer (Serb Progressive Party).<br />
<br />
Source:<br />
<span style="color: #0000ee;"><u>North Kosovo Serbs support government decision</u></span><br />
<br />
</div>
Serbia SOShttp://www.blogger.com/profile/16633553286927947267noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-3557722196438193293.post-47668455428947688712013-04-08T00:05:00.005+02:002013-04-08T00:54:36.637+02:00Update on EU ultimatum to Serbia regarding Kosovo status<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://4.bp.blogspot.com/-FDQVkH20I28/ToRKYomh5ZI/AAAAAAAAAG0/7iDcRJmSVtc/s1600/rezolucija-1244.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="207" src="http://4.bp.blogspot.com/-FDQVkH20I28/ToRKYomh5ZI/AAAAAAAAAG0/7iDcRJmSVtc/s400/rezolucija-1244.jpg" width="400" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
President Nikolic gave a statement at the press conference held after the meeting with President of Republic Srpska, Milorad Dodik, saying that government will announce its stance on proposed solutions for Kosovo tomorrow and that it will be a stance supported both by the President and the majority of parliamentary parties. He also said that Serbian delegation did not have an actual offer at the talks in Brussels, that the existing principles need to be fixed and that Serbia can not give up on its constitution and implement Kosovo's laws and constitution.<br />
<a name='more'></a>Serbian state leaders will continue in the coming days with diplomatic efforts to reach a compromise on the issue of justice and police for Serbian municipalities in Kosovo, Prime Minister Ivica Dacic said after a meeting with the presidents of the parliamentary parties and caucus leaders. Prime Minister has stressed that the Serbian government is fully committed to continuing the dialogue with Pristina and that no one questions Serbia's path towards the EU. <br />
<br />
- It is our national interest, the viable solution for relations between Belgrade and Pristina - he said, adding that Tuesday is not "D-Day" and recalled that the decision on the date for the start of negotiations is to be made in June.<br />
<br />
The Democratic Party announced today that the leaders of this party, during a meeting with Serbian Prime Minister Ivica Dacic, were informed that there is no specific document that Serbia should declare itself upon, but only principles that were the basis for the development of an agreement between Belgrade and Pristina<br />
<br />
Document or no, later this evening Serbian President's adviser Marko Djuric said he received clarification from Brussels that the deadline for Serbia's response to the offer in dialogue is tomorrow afternoon and not Tuesday as we were told. [<a href="http://www.blic.rs/" target="_blank">1</a>]<br />
<br />
Last but not least, Alexandar Vucic's statement started dancing around on our TV screens during the Djokovic- Querrey tennis match in Boise, America. Djokovic won, but if there was someone who felt like celebrating afterwards, the look on Vucic's face should have frozen their smile halfway.<br />
<br />
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="http://www.rtv.rs/sr_ci/politika/slike/2013/03/22/aleksandar-vucic-vicepremijer-tanjug-zoran-zzestic-jpg_660x330.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" height="200" src="http://www.rtv.rs/sr_ci/politika/slike/2013/03/22/aleksandar-vucic-vicepremijer-tanjug-zoran-zzestic-jpg_660x330.jpg" width="400" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;"><a href="http://www.rtv.rs/sr_ci/politika/vucic:-potpis-nije-realan-trazicemo-garancije-za-srbe_383676.html" target="_blank">Photo source</a></td></tr>
</tbody></table>
Deputy Prime Minister's words reflected the severity of situation and even though he said that Serbia will not sign an agreement on Kosovo and Metohija tomorrow, talking to Pink TV he said that an agreement will have to be accomplished eventually, saying "No one can live out of spite. This is a problem that needs to be solved, we are not fooling around with anyone. We will ask for more rights and more security for Serbs in Kosovo and Metohija, but it is not realistic to sign the agreement on Tuesday" [<a href="http://www.rtv.rs/sr_ci/politika/vucic:-potpis-nije-realan-trazicemo-garancije-za-srbe_383676.html" target="_blank">2</a>]<br />
<br />
Meanwhile, media is completely ignoring the sit-in protest in Belgrade that continued today. And the students of Belgrade University have announced another protest for Tuesday, 9 April. The following excerpt is from a statement of Vukasin Maksic and Bojan Vasiljev to facebok Reporter that says: <br />
<br />
<i>"We, the students, on Tuesday 9th April will show that, as academics who should be characterized by national awareness, will not silently observe further deterioration of the Serbian people. <br />There is a serious test before us.<br />Students will be taking one of the most important exams of their life on Tuesday. For this test there is no script, and only two answers are offered, the capitulation in order to obtain the date or the surrender of Kosovo and Metohija. <br />On Tuesday, students will not take to the streets of Belgrade with the aim to topple the government, now that the political stability and unity are more important than ever, more necessary. Therefore, on Tuesday Serbian students will unanimously start from plateau to deliver their demands, the demands of all Serbs.<br />They will start just as students, not left or right, not Chetniks or Partisans..."</i>[<a href="http://facebookreporter.org/%D0%B8%D1%81%D0%BF%D0%B8%D1%82%D0%BD%D0%BE-%D0%BF%D0%B8%D1%82%D0%B0%D1%9A%D0%B5-%D0%BA%D0%BE%D1%81%D0%BE%D0%B2%D0%BE-%D0%B8-%D0%BC%D0%B5%D1%82%D0%BE%D1%85%D0%B8%D1%98%D0%B0/" target="_blank">3]</a>Serbia SOShttp://www.blogger.com/profile/16633553286927947267noreply@blogger.com0Belgrade, Serbia44.8205556 20.46222220000004244.4601046 19.816775200000041 45.181006599999996 21.107669200000043